ARHIVA

Karadžić uspio pobjeći NATO-vim vojnicima

četvrtak, 1.4.2004 06:48

NATO-va akcija hvatanja ratnog zločinca Radovana Karadžića izvedena u noći na četvrtka na Palama nije dala očekivane rezultate, a u njoj su dva civila ranjena. "Nismo uspjeli pronaći osobu koju smo tražili" kazao je glasnogovornik SFOR-a bojnik Dave Sullivan. Dodao je da su proveli usmjerenu operaciju radi zadržavanja Radovana Karadžića, te da su pretražili upravne zgrade za smještaju, ali da ga nisu pronašli. SFOR je jutros potvrdio kako su njegovi pripadnici u noći između srijede i četvrtka izveli akciju na Palama čiji je cilj bila potraga za bivšim vođom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem a tokom koje su ranjena dva civila. "Izveli smo ovu operaciju no Radovana Karadžića nismo pronašli", izjavio je u Sarajevu glasnogovornik stabilizacijskih snaga Dave Sullivan. On je također pojasnio kako su u operaciji sudjelovali američki, britanski i talijanski vojnici kao i da su tom prilikom dvije osobe ranjene. Prema navodima lokalnih medija u operaciji koja je započela oko 1 sat i 10 minuta oko pravoslavne crkve i parohijskog doma ranjeni su svećenik Jeremija Starovlah i njegov 18-godišnji sin Aleksandar. Pretpostavlja se kako su oni ozljeđeni kada su pripadnici SFOR-a eksplozivom razvalili vrata kuće u kojoj su se nalazili sumnjajući da se u njoj nalazi Karadžić. "Usprkos poduzetim mjerama predostrožnosti, dva su civila ozlijeđena u kući od posljedica eksplozija i prebačeni su u civilnu bolnicu na liječenje, kazao je Sullivan. Čini se da je ovo prvi put da je potraga za Karadžićem rezultirala ozljedama civila. BH Radio 1 ustvrdio je kako se Karadžić tamo vjerojatno trebao sastati sa svojom kćerkom Sonjom koja živi na Palama. Tijekom helikopterskog desanta koji je uslijedio pretraženo je šire područje no bivši vođa bosanskih Srba nije otkriven. Akcija SFOR-a u kojoj je sudjelovalo nekoliko desetaka vojnika završena je u ranim jutarnjim satima nakon čega su se oni povukli a lokalna policija započela je očevid. Radio i TV Republike Srpske izvjestili su kako na Palama vlada velika napetost te da je moguće masovno okupljanje lokalnog stanovništva. Snimatelj Reutersa koji je bio na mjestu događaja vidio je postrojbe mirovnih snaga na čijem je čelu NATO, kako su blokirale središte Pala, dok su helikopteri letjeli iznad njega, a jedan od njih je i sletio. SFOR je u zadnjih nekoliko mjeseci pojačao aktivnosti u svojoj sedmogodišnjoj potjeri za Karadžićem kojega traži Haaški međunarodni sud za ratne zločine. Karadžićeva glava ucijenjena je na pet milijuna američkih dolara, a on i bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba general Ratko Mladić su najtraženiji bjegunci na Balkanu. Obojica su optuženi za genocid zbog pokolja oko osam hiljada muslimanskih muškaraca i dječaka u Srebrenici, kao i za opsadu Sarajeva u kojoj je poginulo 12 hiljada ljudi.

Srbi okrivljuju međunarodnu zajednicu, a ona njih

NAJVIŠI dužnosnici bosanskih Srba osudili su akciju koju je noćas izveo SFOR na Palama tragajući za Radovanom Karadžićem, no visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Paddy Ashdown upozorio ih je kako je takva operacija bila nužna jer oni uporno odbijaju ispuniti svoj dio obveza prema Haaškom tribunalu. Član Predsjedništva BiH Borislav Paravac, predsjednik Skupštine Republike Srpske Dragan Kalinić te entitetski premijer Dragan Mikerević danas su došli na Pale s obrazloženjem kako se žele uvjeriti u posljedice SFOR-ove akcije. Paravac je pred okupljenim mnoštvom, koje je protestovalo zbog ranjavanja mjesnog svećenika Jeremije Starovlaha i njegova sina Aleksandra, kazao kako će tim povodom zatražiti hitnu sjednicu Predsjedništva BiH. Kalinić je pak kazao kako je najnovija akcija SFOR-a "do sada najbrutalniji čin nasilja", dodavši da i to i zbivanja na Kosovu "samo pojačavaju frustracije među Srbima". Ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić kazao je na konferenciji za novinstvo u Sarajevu kako je ponašanje SFOR-a "apsolutno neprihvatljivo". "U svakoj civiliziranoj zemlji onaj tko je tako nešto učinio mora biti pod istragom", rekao je Ivanić. On je danas u tuzlanskoj bolnici posjetio ranjenog svećenika i njegova sina, a dežurni liječnik kazao je kako su obojica u vrlo tešku stanju i da se liječnici bore za njihove živote. Glasnogovornik SFOR-a Dave Sullivan objasnio je danas kako su i svećenik i njegov sin stradali od detonacije eksploziva postavljena kako bi se provalilo u kuću za koju se pretpostavljalo da bi se u njoj mogao nalaziti Karadžić. Visoki predstavnik Ashdown izrazio je u Sarajevu žaljenje što su ozlijeđeni civili, ali je i upozorio kako se to ne bi dogodilo da su vlasti BiH, a posebice Republike Srpske, radile svoj posao. "To nije bio napad na Republiku Srpsku, nego na ratne zločince i njihove pomagače", kazao je Ashdown, podsjetivši kako vlasti tog entiteta u proteklih devet godina nisu pomogle privesti ni jednu od osoba optuženih za ratne zločine. Zato to mora obavljati SFOR i on će to nastaviti, kazao je Ashdown. Aludirajući na nedavne izjave Starovlaha kako je dužnost svakog pravoslavnog svećenika zaštititi Radovana Karadžića, Ashdown je kazao kako se takvim ponašanjem izravno krši međunarodno pravo a SFOR-u daje razlog za djelovanje.

Od 10 sati blokada šest graničnih prijelaza sa BiH

četvrtak, 1.4.2004 09:38

BOSANSKO-hercegovački automoto klub (BIHAMK) izvjestio je u četvrtak ujutro kako će od 10 sati započeti blokada šest graničnih prijelaza između Hrvatske i Bosne i Hercegovine koju organiziraju poljoprivrednici. Prema najavama koje ima BIHAMK, za promet terenih vozila koja iz Hrvatske žele ući u BiH bit će blokirani prijelazi Izačić, Velika Kladuša, Orašje, Doljani, Kamensko i Gorica. Također je najavljeno kako će biti blokirana i prometnica između Bosanske Gradiške i Banje Luke u mjestu Topola. Svim vozilima osim teretnih protestnici će omogućiti prolazak. Nije najavljeno koliko bi blokada mogla potrajati.

SFOR imao pouzdane informacije da je Karadžić na Palama

STABILIZACIJSKE snage imale su "vrlo pouzdane informacije" da je bivši vođa bosanskih Srba u noći između srijede i četvrtka bio na Palama, zbog čega je i poduzeta akcija u kojoj je pretražena kuća lokalnog pravoslavnog svećenika, izjavio je u četvrtak u Sarajevu glasnogovornik SFOR-a Dave Sullivan. "Dobili smo vrlo pouzdane informacije da je osoba osumnjičena za ratne zločine bila na Palama i u tom objektu", kazao je Sullivan novinarima potvrdivši kako je u pitanju Karadžić. Iako Karadžić nije pronađen, Sullivan ističe kako je posljednja operacija SFOR-a ispunila svoj cilj jer su stabilizacijske snage sada "za korak bliže" bivšem vođi bosanskih Srba optuženim pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Glasnogovornik SFOR-a izrazio je žaljenje zbog činjenice da su tokom akcije na Palama ozlijeđena dva civila - pravoslavni paroh Jeremija Starovlah i njegov sin Aleksandar. Po njegovim riječima, oni su zadobili ozljede u eksploziji koja se dogodila kada su pripadnici SFOR-a eksplozivom raznijeli ulazna vrata u svećenikovu kuću. Sullivan je istodobno demantirao medijske tvrdnje kako je bilo i pucnjave te da su svećenik i njegov sin od toga i nastradali. "Mogu potvrditi kako ni u jednom trenutku nije bilo pucnjave. Nitko nije otvarao vatru", kazao je Sullivan. Svećenik i njegov sin prevezeni su helikopterom SFOR-a u bolnicu u Tuzli, a Sullivan je objasnio kako je to učinjeno jer je taj bolnički objekt najbolji za zbrinjavanje vrste ozljeda kakvu su oni zadobili. Iz Medicinskog centra u Tuzli tokom dana objavljeno je kako su dvojica ozlijeđenih u teškom stanju te da je svećenik dva puta operiran zbog opasnih ozljeda glave. Jeremija Starovlah prošlog je tjedna u intervjuu koji je dao jednom crnogorskom listu kazao kako je "dužnost svakog Srbina pomoći Karadžiću". Tu su izjavu prenijeli i sarajevski mediji a svećenik je potom demantirao kako je nešto slično izjavio tvrdeći pri tom kako je Karadžića posljednji put vidio 1997. godine. Pravoslavna crkva i kuća kojom se koriste Starovlah i njegova obitelj temeljito su pretražene tokom akcije SFOR-a izvedene na Palama u siječnju ove godine kada se također tragalo za Karadžićem. Satnik Sullivan kazao je u četvrtak kako posljednja akcija na Palama "apsolutno nije imala veze" s pisanjem medija o Starovlahu. Radio i TV Republike Srpske najavili su kako će tokom dana Pale posjetiti najviši dužnosnici bosanskih Srba od kojih se očekuje da osude akciju SFOR-a. Glasnogovornik stabilizacijskih snaga Sullivan istaknuo je međutim kako SFOR neće odustati od novih napora usmjerenih na privođenje osumnjičenih za ratne zločine podsjetivši pri tom kako međunarodna zajednica zapravo radi posao koji domaće vlasti ne žele obaviti. "Ta operacija ne bi bila ni pokrenuta da mjesne vlasti primjereno obavljaju svoju zadaću suradnje s Haaškim tribunalom", kazao je Sullivan.

Europski parlament: Turska još nije spremna za ulazak u EU

TURSKA još ne zadovoljava političke standarde za partnerstvo s Europskom unijom, zaključili su u četvrtak članovi Europskog parlamenta, samo nekoliko mjeseci prije odluke EU hoće li s tom zemljom početi pregovore o članstvu. Zastupnici EP glasali su u četvrtak o izvještaju o napretku Turske na putu prema EU. Omjerom 211 prema 84 zaključeno je da "Turska još ne zadovoljava kopenhaške političke kriterije", što se posebice odnosi na europske standarde o razvoju demokracije i poštivanja ljudskih prava. EU bi u prosincu trebala odlučiti hoće li započeti službeni pregovori s Ankarom o pristupu Uniji. Odluka će se donijeti na temelju preporuke Europske komisije, a mišljenje Europskog parlamenta nije obvezujuće.

Europski parlament izglasao preporuke za Hrvatsku

EUROPSKI parlament izglasao je u četvrtak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu preporuke Europskom vijeću o hrvatskoj molbi za članstvo, u kojima se ističe da je Hrvatska spremna odgovoriti na izazove koji joj predstoje na putu prema Europskoj uniji. "Molba za članstvo u Europskoj uniji za Hrvatsku predstavlja izazov na koji je ona spremna odgovoriti", a "pozitivan odgovor na tu molbu imao bi veliko značenje za ostale zemlje jugoistočne Europe", kaže se u preporukama Europskom vijeću, koje donosi konačnu odluku o kandidatskom statusu i početku pregovora. Preporuke, o kojima se u srijedu raspravljalo, usvojene su većinom glasova. Zastupnici su glasovali dizanjem ruku, a nitko od zastupnika nije glasovao protiv. Taj dokument Europskog parlamenta nastao je na temelju izviješća socijalističkog zastupnika iz Grčke Alexandrosa Baltasa. Nakon što su prihvaćene na Vanjskopolitičkom odboru, na plenarnoj sjednici preporuke su izglasane u istom obliku, sa samo jednim usmenim amandmanom, koji govori o potrebi multilateralnog pristupa u rješavanju pitanja ribolovno-ekološke zone u Jadranu. Preporuke Europskog parlamenta, iako nemaju obvezujući karakter, u obzir uzima i Europska komisija pri izradi avisa. U tom se dokumentu ističe potreba da Hrvatska nastavi ohrabrivati proces povratka izbjeglica, poboljša suradnju s Haškim sudom, razvija dijalog sa susjednim zemljama te da treba biti spremna na kompromis u pogledu ekološko-ribolovne zone. U dokumentu se takoder ističu sloboda i neovisnost medija i traži od hrvatskih vlasti da donesu zakonske odredbe o Hrvatskoj radio-televiziji, koje bi otklonile mogućnost političkog upletanja u njezin rad i kako bi ona bila u potpunosti usklađena s europskim standardima. Traži se takoder reforma pravosuđa, nastavak borbe protiv korupcije i nastavak gospodarskih i strukturalnih reformi. Europski parlament ustvrđuje da je Hrvatska proteklih godina pokrenula ekonomske i političke reforme s ciljem demokratizacije zemlje i modernizacije njezina gospodarstva. Rezultati koje je Hrvatska postigla na gospodarskom planu nude osnovu za optimizam, a znatan napredak postignut je u usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s europskim, naglašava se u dokumentu.