ARHIVA

Dvanaestgodišnja Japanka umrla nakon što je u školi izbodena nožem

JEDNA je japanska učenica umrla u utorak nakon što ju je po vratu izbola jedanaestogodišnja školska kolegica, objavila je policija. Japan se dugo ponosio relativno niskom stopom nasilja, a zadnjih je godina užasnut porastom broja zločina koje počine sve mlađa djeca. Policija je priopćila da je dvanaestogodišnja Satomi Mitarai izbodena nožem u osnovnoj školi u Sasebu, 980 km zapadno od Tokija te da je umrla u bolnici. Novinska agencija Kyodo objavila je da je za odmora jedna učenica pozvala Mitarai u učionicu na trećem katu škole i izbola je, ali policija to nije potvrdila. Policija ispituje tu drugu učenicu. Prošle je godine jedan 12-godišnjak iz Nagasakija priznao da je s krova višekatne garaže gurnuo i tako ubio četverogodišnjaka. Taj je zločin potaknuo Japance na razmišljanje i učestali su pozivi na oštrije kažnjavanje maloljetnih prijestupnika.

Cijena nafte skočila za 1,5 posto nakon terorističkog napada u Khobaru

CIJENA nafte na svjetskim tržištima porasla je za 1,5 posto u utorak nakon terorističkog napada u Saudijskoj Arabiji proteklog vikenda u kojem su u gradu Khobaru 22 osobe ubijene, javlja agencija Reuters. Cijena sirove nafta porasla je na 40,80 dolara po barelu u utorak, javlja Reuters. Odgovornost za subotnji teroristički napad u Saudijskoj Arabiji u kojem su ubijeni zapadni državljani pripisuje se militantima povezanima s mrežom al Qaidom. Cijena nafte skočila je na azijskim tržištima, piše agencija France Presse. U Singapuru je cijena dosegla 40,58 dolara naprama 39.88 dolara u petak. AFP podsjeća da je Saudijska Arabija najavila nastaviti povećanui proizvodnju kako bi usporila rast cijena. Tako je državna naftna tvrtka Saudi Aramco obećala nastaviti isporučivati dogovorene količine nafte, što trentuačno iznosi više od devet milijuna barela dnevno. Burzovni mešetari pojasnili su da je cijena porasla iz straha da će saudijska naftna postrojenja biti meta novih napada. Reuters prenosi i izjavu britanskog veleposlanika u Saudijskoj Arabiji Sherarda Cowpera-Colesa koji je za BBC rekao u ponedjeljak da su "napadi sasvim mogući". "Postoji aktivna teroristička kampanja (u Saudijskoj Arabiji) i mi znamo da su zapadnjaci mete", rekao je Cowper-COles. Britanija je drugi najveći ulagač u Saudijsku Arabiju iza Sjedinjenih Država. Među 19 ubijenih stranaca u subotnjem napadu bio je i jedan Britanac.

Rim: Započinje 72 sata najveće uzbune; Pisanu upozorava na prijetnje sigurnosti

U RIMU uoči sutrašnjeg obilježavanja Dana talijanske republike te dolaska američkog predsjednika Goergea Busha krajem tjedna počinje 72 sata najveće uzbune, a talijanski ministar unutarnjih poslova Giuseppe Pisanu u utorak je s tim u vezi upozorio na brojne prijetnje koje postoje za sigurnost. "Dovoljno je baciti pogled na Internet, da ne govorim o ostalome, pa da se vidi kakve prijetnje postoje za sigurnost na Dan Republike, 2. lipnja, te za kasnije dane za vrijeme posjeta predsjednika Busha na godišnjicu oslobađanja Rima", rekao je Pisanu objasnivši da se "ne podcjenjuje niti jedna prijetnja i nastoji se predvidjeti svaku mogućnost". Kritičnih će biti 72 sata, odnosno 2. lipnja, pa zatim 4. i 5. lipnja, kada se obilježava godišnjica oslobođenja Rima, što je i povod posjeta američkog predsjednika. "Za 2. lipnja i posjet američkog predsjednika Busha Rimu predviđaju se ozbiljne prijetnje", rekao je Pisanu predsjedajući posebnim sastankom nacionalnog vijeća za sigurnost, koji je u ponedjeljak navečer nakon trosatne rasprave donio dodatne mjere sigurnosti. Prema najavljenim mjerama sigurnosti nad gradom će tih dana biti zabranjeno nadlijetanje malim zrakoplovima, a grad će čuvati 10.000 pripadnika snaga sigurnosti. Također će u rimskoj zračnoj luci Fiumicino biti ukinuto 50 posto letova redovnih zrakoplovnih linija. U srijedu 2. lipnja održat će se vojna parada u povodu Dana Republike, u kojoj će kroz Ulicu Fori Imperiali proći 6.500 vojnika i ostalih snaga reda i sigurnosti. Paradu namjeravaju ometati pacifisti svojim manifestacijama i "napadima" šarenim balonima. U petak 4. lipnja u Rim dolazi američki predsjednik George Bush na proslavu 60. godišnjice ulaska američkih snaga u grad i oslobađanje Vječnoga grada od nacista. Bush će noć provesti u Rimu, a spavat će u rezidenciji američkog veleposlanika u Villi Taverna u rimskoj četvrti Parioli, u kojoj okolne ulice moraju biti ispražnjene od automobila. Rim će imati stalan nadzor iz zraka, a na mnogim mjestima biti će uspostavljeni posebni prolazi s detektorima metala. Šef talijanske policije Gianni De Gennaro govori o oko 300 nasilnih protestanata koji će sudjelovati na manifestacijama protiv američke administracije. Prosvjedi, koji će se održati na TrguVenecija, ipak su dopušteni kako se protestnicima ne bi dao alibi za neke ekstremističke poteze.

Gruzija u mraku

ponedjeljak, 31.5.2004 23:23

GRUZIJA je u potpunosti ostala bez električne energije nakon što je u ponedjeljak navečer olujno nevrijeme pokidalo električne vodove na zapadu te zemlje, priopćeno je iz gruzijskog ministarstva energetike. "Cijeli sustav napajanja električnom energijom u Gruziji je u kvaru", rekla je glasnogovornica ministarstva. "Ekipe na terenu trude se popraviti štetu i nadamo se da će opskrba biti uspostavljena do petka ujutro", dodala je ona. Bivša sovjetska republika ima velikih problema s opskrbom električnom energijom jer je infrastruktura u raspadu. Gruzija je u travnju rekla da će zatražiti zajam od 7o milijuna dolara kako bi održala u pogonu svoj energetski sektor i latila dug za plin te popravila infrastrukturu. (Hina) xsb ysb

U četvrtak na snagu stupa sporazum o sukcesiji bivše SFRJ

SPORAZUM o sukcesiji bivše SFRJ službeno će stupiti na snagu u četvrtak, 3. lipnja 2004., čime će se okončati mukotrpni proces koji je više od 10 godina opterećivao odnose zemalja koje su nekad živjele zajedno u bivšoj državi. Stupanje na snagu sporazuma tehničko je pitanje, koje se ostvaruje automatizmom 30 dana nakon notifikacije u Ujedinjenim narodima zemlje koja je posljednja ratificirala sporazum. To je u ovom slučaju bila Hrvatska, koja je sporazum u Hrvatskom saboru ratificirala tek 3. ožujka ove godine, nakon što su to preostale četiri zemlje potpisnice (SiCG/tad pod imenom SRJ/, BiH, Makedonija i Slovenija) učinile mnogo prije. Sporazum o sukcesiji bivše Jugoslavije potpisan je 29. lipnja 2001. u Beču nakon pregovora koji su službeno trajali 10 godina, ali su zapravo osam godina bili na mrtvoj točki zbog opstrukcije pregovora za trajanja režima Slobodana Miloševića koji je tvrdio da je SRJ jedina nasljednica bivše države. Pregovori su nastavljeni nakon Miloševićeva pada, a sporazum je dogovoren i parafiran na maratonskim desetodnevnim pregovorima u svibnju 2001. godine, također u Beču. Kao model raspodjele poslužio je ključ Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a), po kojem su podijeljeni i dugovi bivše Jugoslavije, prema kojem je SRJ dobila dio od otprilike 36,5 posto ukupne imovine, Hrvatska 28,5 posto, Slovenija 16,4 posto, BiH 13,2 posto i Makedonija 5,4 posto. Sklapanjem sporazuma bila je dovršena prva faza, a druga je predviđala provedbu dogovorenog, uz istodobno ratificiranje sporazuma u parlamentima zemalja potpisnica. Iako je ta druga faza trebala biti kraća i jednostavnija, jer su sve zemlje ustanovile zajedničke odbore za podjelu različitih sadržaja obuhvaćenih sukcesijom, poput diplomatskih i konzularnih predstavništava, financija, arhiva ili umjetnina, pojavili su se neočekivani problemi, zbog kojih su između potpisivanja sporazuma i njegova stupanja na snagu protekle gotovo pune tri godine. Najveći je problem nastao kad se ustanovilo da je od deviznog depozita od 650 milijuna američkih dolara, kojim je koncem 1990. godine raspolagala Narodna banka Jugoslavije, na računu središnje banke SRJ, odnosno mješovitih banaka koje su figurirale kao nasljednici, ostalo tek oko 50 milijuna dolara. Jugoslavenske vlasti tvrdile su da ni same ne znaju kamo je novac nestao i uporno nisu pružale nikakav vjerodostojni odgovor, zbog čega je Hrvatska, iako je bila među zemljama koje su prednjačile u procesu postizanja sporazuma o sukcesiji, odlučila ne ratificirati sporazum sve dok se ne otkrije istina oko nestalog novca. Bivša hrvatska vlada tog se obećanja držala do kraja mandata, no vlada premijera Sanadera u februaru je odlučila po hitnom postupku uputiti Saboru prijedlog ratifikacije sporazuma. "Mi nekim ugovorom možemo biti zadovoljni ili ne, ali je činjenica da ga je potpisao (bivši) hrvatski ministar vanjskih poslova (Tonino Picula", objasnio je u februaru odluku o upućivanju prijedloga za ratifikaciju sporazuma premijer Ivo Sanader. Hrvatska će time doći u posjed određene imovine, a još jedno poglavlje u vezi s bivšom SFRJ odlazi u povijest, rekao je tad Sanader, obećavši u ime vlade kako će Hrvatska i dalje inzistirati na utvrđivanju istine oko nestalih 589 milijuna dolara. Stupanjem na snagu Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ počinju vrijediti i sedam njegovih aneksa i tri dodatka koji reguliraju raspodjelu pokretne i nepokretne imovine nekadašnje zajedničke države.

MAKEDONCI ZBOG CARINSKIH PROPISA NEĆE MOĆI NA JADRAN - TISAK

Pod naslovom "Hrvatski carinici ne vole makedonske turiste" skopski list "Vreme" u broju od utorka piše kako makedonski građani ove godine neće moći uživati na hrvatskom Jadranu jer se na granici od turista traži da pokažu 100 eura po osobi za svaki dan boravka. L Tim potezom, zaključuje list, nisu pogođeni samo turisti, već i Makedonci koji imaju rodbinu u Hrvatskoj, a turističke agencije tvrde da im je cjelokupni angažman za Hrvatsku doveden u pitanje, jer zbog ove mjere ne postoji interes za ljetovanje na Jadranu. List tvrdi i da su posebno neugodni carinici na hrvatsko-bosanskohercegovačkim graničnim prijelazima, gdje se navodno prema makedonskim građanima odnose arogantno i uvredljivo, pa čak i s obiteljima u kojima ima osoba s hrvatskom putovnicom. Zatim se navode izjave pojedinaca i agencija, kao i skupine mladih, koja je ove godine planirala privatni obilazak Jadrana o čijim su ljepotama slušali i koje bi rado upoznali. Dosta im je, kažu, ljetovanja u Bugarskoj i Turskoj, dok je Grčka postala nedostižno skupa, a k tome makedonskim građanima potrebna je i viza za tu zemlju. O toj mjeri list je konzultirao konzula u hrvatskom veleposlanstvu u Skoplju koji je potvrdio da se od ljudi koji ulaze u Hrvatsku traži da pokažu od 50 do 100 eura za svaki dan boravka, ali ne svima, već samo onima koji su na neki način sumnjivi carinicima. Konzul Vlado Uzelac tvrdi da je ova mjera na snazi više godina, međutim da su kontrole sada pojačane kako bi se spriječile eventualne zlouporabe, ali da oni koji imaju jamstva i potvrdu o hotelskom smještaju trebaju pokazati manje novaca. (Hina) xmda ybr