ČETRNAEST osoba s područja bivše Jugoslavije našlo se na "crnoj listi" Europske unije zbog pružanja pomoći osumnjičenima za ratne zločine da izbjegnu suđenje pred ICTY-jem. Na popisu je i franjevac Petar Krasić za kojeg se sumnja da pruža utočište Gotovini.

Visoki međunarodni predstavnik Paddy Ashdown na konferenciji za novinstvo kazao je kako je riječ samo o početnom popisu koji će se dopunjavati u narednim tjednima i mjesecima.

Uz Milovana Bjelicu i Momčila Mandića, utjecajne članove Srpske demokratske stranke (SDS) koji su još u travnju označeni odgovornima za pomaganje Radovanu Karadžiću, na popisu Europske unije našla su se još dva člana obitelji bivšeg vođe bosanskih Srba - supruga Ljiljana i sin Aleksandar.

Na pitanje zašto se na popisu ne nalazi i ime kćerke Sonje, Ashdown nije želio odgovoriti dodavši samo da to što netko sada nije među prozvanima ne znači da se ne ispituje njegovo djelovanje.

Uz ovo četvoro, na popisu osoba kojima će biti iskraćena viza za ulazak ili prolaz kroz zemlje-članice EU, nalazi se i Ljuban Ećima za kojega mediji u BiH tvrde kako je možda glavna osoba koja organizira Karadžićevo osiguranje.

Ime Milorada Lukovića Legije, glavnog organizatora ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića, očekivano se pojavilo na ovom popisu.

Tu su također Radomir Kojić, trenutačno vlasnik tvrtke za razminiranje smještene na Palama, Karadžićev ratni ministar policije Tomo Kovač te bivši ministar financija Republike Srpske Milenko Vračar koji trenutačno obnaša dužnost direktora Nove banjalučke banke.

Na popisu su i manje poznata imena Predraga Kujundžića, Branka Ratića, Slavka Roguljića i Vasilija Vejnovića. Svi oni mogu se smatrati dijelom mreže koja pruža potporu i zaštitu bosanskim Srbima osumnjičenim za ratne zločine.

Jedina osoba koja ne pripada tom krugu za sada je Petar Krasić, franjevac koji boravi u hercegovačkom samostanu Masna Luka i za kojega su mediji u BIH spekulirali da pruža utočište odbjeglom hrvatskom generalu Anti Gotovini.

Visoki predstavnik za BiH Ashdown istaknuo je kako je EU odlučila sankcionirati samo one osobe koje pomažu osumnjičene za ratne zločine i time otežavaju rad ICTY-a.

Za razliku od američke "crne liste" koju je u lipnju objavio predsjednik George Bush, EU nije razmatrala posebne mjere protiv osoba umiješanih u kriminal ili terorističke aktivnosti.

Ashown je kazao kako ne želi spekulirati o dodatnim mjerama koje mogu biti poduzete protiv osoba koje ometaju rad ICTY-a ali je istaknuo kako se to može učiniti an različite načine.

On je podsjetio da novi Kazneni zakon BiH izrijekom govori kako je pomaganje ratnim zločincima kažnjivo djelo.

Krasić: U pitanju je lakrdija

"U pitanju je lakrdija. To je djelo ljudi koji imaju zle nakane", izjavio je telefonski za HINA-u fra Petar Krasić komentirajući objavu popisa nepoželjnih osoba u EU. Krasić je dodao kako nije službeno izvještavanjen da se nalazi na "crnoj listi" Europske Unije. Upitan da prokomentira optužbe da je pružao pomoć haaškim optuženicima, a mediji su nagađali da se Ante Gotovina skrivao u franjevačkom samostanu u Masnoj Luci, Krasić je odgovorio kako je to glupost.

"To je jedna od mnogih gluposti koju je objavila međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini. Oni tako uvijek izaberu neku žrtvu, osobu koja nešto znači u narodu", rekao je fra Petar.

Fra Petar Krasić jedini je Hrvat koji se nalazi na popisu EU-a.

Mediji u BiH su nagađali da je haaški optuženik Ante Gotovina tajno viđan u društvu fra Petra Krasića te da se skrivao u Franjevačkom samostanu u Masnoj luci.

ČETVORICA nekadašnjih pripadnika sigurnosne službe slovenske vojske u ponedjeljak su sudski oslobođeni odgovornosti za "protupravno lišenje slobode" i "brutalni postupak" prema civilnoj osobi, čime je nakon devet godina epilog dobila "Afera Depala vas", najpoznatija političko-sudbena afera u slovenskoj politici iz prošlog desetljeća.

Predsjednik sudbenog vijeća ljubljanskog okružnog suda Gorazd Fišer ocijenio je da Darko Njavro, Robert Suhadolnik, Simon Krejan i Andrej Podbregar nisu prekršili tadašnje vojno-redarstvene propise, kad su 20. ožujka 1994. godine uhapsili navodnog policijskog suradnika Milana Smolnikara, izvukavši ga na silu iz automobila kod lokaliteta Depala vas na cesti Ljubljana - Domžale, nakon čega je spomenuti završio u bolnici.

Slučaj je zbog medijske i političke eksponiranosti dobio takve dimenzije da ga je svojedobno u jednom izvještaju o stanju ljudskih prava u Sloveniji spomenuo i američki State Department kao pojavu miješanja vojne strukture u političku sferu.

Glavni rezultat skandala, još u njegovim samim počecima, bio je odlazak iz vlade tadašnjeg ministra obrane Janeza Janše kojega je ljevica optuživala za "pripremu vojnog udara".

"Radilo se o političkoj spletci za koju su znali ondašnji predsjednik Milan Kučan i premijer Janez Drnovšek, te ministar unutarnjih poslova Ivan Bizjak", izjavio je u ponedjeljak, pozdravljajući oslobađajuću presudu, Janez Janša koji sada vodi najjaču oporbenu stranku u parlamentu, slovenske socijaldemokrate (SDS).

(Hina) fl dj