TANKER u kojem se nalazi oko 16 milijuna litara naftnih derivata nasukao se na obalu u blizini naftne rafinerije kod luke Nikiska na Aljasci, jugoistočno od glavnog grada te savezne države, Anchoragea.

Kako je javio Reuters, tanker "The Seabulk Pride" s dvostrukom oplatom udarila je velika santa leda, nakon čega se oslobodio sidrene užadi i nekontrolirano otplovio prema pučini.

U trenutku nesreće tanker je u rafineriji ukrcavao naftne derivate, a izljev derivata uzrokovao je udar sante leda u oplatu broda.

Brod se nasukao na obalu oko 800 metara od rafinerije, javlja Reuters.

"U ovom trenutku ne možemo procijeniti koliko je naftnih derivata isteklo iz tankera." - priopćila je korporacija Tesoro, vlasnik naftne rafinerije na kojoj se dogodila nesreća.

Spremnici naftnih derivata osigurani su nakon nasukavanja, piše Reuters, pa dodaje kako su na mjesto nesreće upućena dva remorkera i helikopter.

"Vremenski uvjeti u trenutku nesreće bili su ekstremni." - kazala je Reutersu Lynda Giugere iz aljaškog Odsjeka za očuvanje okoliša.

Podsjetimo, izljev nafte 1989. godine iz tankera "Exxon Valdez" na Aljasci smatra se jednom od najvećih ekoloških katastrofa u povijesti svijeta.

"Exxon Valdez" prevozio je oko deset puta više nafte nego što "The Seabulk Pride" prevozi naftnih derivata.

Razvoj događaja pratite na Indexu.

AMERIČKA agencija za borbu protiv droge, DEA, objavila je kako je u dvogodišnjoj istrazi kolumbijskog lanca krijumčara heroina otkrila dosad neviđene metode krijumčarenja te opasne droge. Naime, kolumbijski su kriminalci drogu švercali u živoj štenadi labradora, objavio je CNN pozivajući se na izvore iz DEA-e.

Kad su agenti američke agencije za borbu protiv droge izvršili prepad na farmu u Kolumbiji, zatekli su deset psića labradora. U unutrašnjosti šest psića pronađeni su paketi koji su sadržavali više od tri kilograma heroina u tekućem stanju, kazao je glasnogovornik DEA-e Rusty Payne.

CNN je objavio kako su kolumbijski krijumčari heroina razrezali žive psiće, ubacili u njih pakete s tekućim heroinom, te ih ponovo zašili. Radilo se o štenadi čistokrvnih labradora, koji su potom trebali biti otpremljeni u SAD.

"Podmukl i odvrtana metoda ubacivanja heroina u psiće samo dokazuje koliko su prodavači droge spremni otići kako bi profitirali." - ustvrdio je Payne.

Iako je deset psića spašeno prije nego što su otpremljeni u SAD, to nije bilo dovoljno jer su tri od šest pasa umrli od infekcije kad je droga izvađena iz njihove unutrašnjosti, javlja CNN.

U istrazi DEA-e, koja još uvijek traje, zasad je uhapšena 21 osoba, a zaplijenjena su 24 kilograma heroina i šest kilograma kokaina.

AMERIČKA policija odbacila je u srijedu optužbe protiv mirovne aktivistice Cindy Sheehan i uputila joj ispriku nakon što ju je privela u Predstavničkom domu neposredno prije govora predsjednika Georgea W. Bush o stanju nacije.

Sheehan, koja je postala središnja ličnost američkog proturatnog pokreta otkako joj je sin ubijen u iračkom ratu, bila je s lisicama na rukama izvedena iz parlamenta zbog nezakonitog ponašanja jer je odbila prekriti majicu s antiratnim sloganom koju je odjenula.

Policija je nanovo razmotrila incident i zaključila da je privođenje bilo neopravdano.

Zapovjednik policije za Capitol Terrance Gainer ispričao se i supruzi republikanskog zastupnika Billa Younga kojoj je bilo naređeno da napusti istu dvoranu zbog njezine majice s porukom potpore američkim vojnicima.

Young je osudio takav postupak izbacivanja jer je njegova supruga činila upravo ono što je Bush zatražio od Amerikanaca: da podrže američke vojnike u Iraku.

Sheehan je stekla veliku popularnost antiratnim kampiranjem na Bushovom ranču u Teksasu. Na Bushev govor u Washingtonu stigla je u majici na kojoj je bio otisnut broj poginulih američkih vojnika u Iraku, kao gošća demokratske zastupnice Lynn Woolsey.

"Od kada je sloboda govora uvjetovana time slažete li se ili ne s predsjednikom Sjedinjenih Država", zapitala je Woolsey zanimajući se kako se to SAD može boriti za slobode drugih u svijetu ako tu slobodu guši u vlastitoj kući.

Policija će od tužiteljstva zatražiti da ne podiže optužnicu protiv Sheehan jer bi po tim točkama mogla biti osuđena na jednogodišnju zatvorsku kaznu.

LOVAC na ostarjele nacističke zločince i direktor Centra Simona Wiesenthala, je usred Beča teško optužio austrijsku Vladu zbog nedostatka želje za privođenjem pravdi izvršitelja holokausta koji žive na njenom terotoriju.

"Austrija je raj za nacističke zločince, gdje oni mogu slobodno pričati o svojim zlodjelima." - izjavio je Zuroff, poznat i kod nas zbog angažmana oko suđenja zapovjedniku Jasenovca Dinku Šakiću.

Bijesni Zuroff je održao sastanke sa austrijskiim ministrima unutarnjih poslova i pravosuđa u okviru operacije "Posljednja prilika", kojoj je cilj privođenje pravdi zločinaca iz Drugog svjetskog rata prije nego što umru.

Wisenthalov Centar je identificirao 83 osumnjičenika za ratni zločin koji žive u Austriji. Ono što Zuroffa posebno smeta je da se 77 koji su trenutno pod istragom ispituje "sporo i pasivno" i da se malo poduzima u pogledu podizanja optužnica protiv njih.

Najzloglasniji od onih koji žive u Austriji je Aribert Heim, doktor koji je izvršavao eksperimente na živim Židovima u konc-logoru Mauthausen. Slijede Erna Wallisch, čuvarica u logoru koja je sprovodila zatvorenice do plinskih komora i Milivoj Ašner, Hrvat, koji je za vrijeme tzv. NDH bio predstojnik ustaškog redarstva u Požegi. Njega se sumnjiči da je počinio ratni zločin nad židovskim civilima koje je slao u logore smrti.

Heim je naživo operirao potpuno savjesne zatvorenike, od kojih je nekoliko stotina umrlo u stravičnim mukama. Osuđen je u odsutnosti 1979. godine. Trenutno mu je 91 godina, a dolazile su dojave da je viđen u Južnoj Americi, Egiptu i Njemačkoj.

Njemačka i Wiesenthalov Centar nude nagradu od 300 hiljada dolara za informaciju koja bi vodila njegovom uhapšenju, a Zuroff ističe da bi njegovo hapšenje bio najznačajniji "ulov" u posljednjih 30 godina.

Zuroff je optužio Austriju da nepotrebno zavlači i u Ašnerovom slučaju, koji je doskora imao dvojno austrijsko i hrvatsko državljanstvo.

Prošle godine Hrvatska je optužila Ašnera zbog zločina protiv čovječanstva i od Austrije zatražila izručenje, ali je zahtjev odbijen zbog toga što njen zakon ne dopušta izručenje austrijskih državljana.

"Užasna realnost ove zemlje je da Ašner ne može biti osuđen u Austriji zbog svojih zločina" - rekao je Zuroff i dodao kako Austrija duguje žrtvama nacističkog režima učiniti sve što može da zločince privede pravdi.

Znakovito je da je Ašner nakon Zuroffovih optužbi izgubio austrijsko državljanstvo i izgleda da je Austrija ipak našla zaobilzani put koji bi Ašnera doveo pravdi, tj. izručenju u Hrvatsklu.

Zvonko Alač