VATIKAN se preko svog službenog lista "L'Osservatore Romano" osvrnuo na ono što naziva sve radikalnijom anti-katoličkom retorikom talijanskih ljevičara koju je usporedio s terorizmom.

Povod je tradicionalni prvomajski rock-koncert koji se svake godine uz televizijski prijenos održava u Rimu u organizaciji sindikata, a na kome su se mogli čuti "podli napadi" na papu Benedikta XVI "pred povodljivom gomilom".

Kao primjer je istaknut jedan od voditelja, Andreja Rivera, koji je koristio priliku da žestoko kritizira Papu zbog njegovih konzervativnih stavova u cijelom nizu društvenih pitanja. Ivera je tako napao Crkvu zbog odbijanja služenja pogreba Pierluigiju Welbyju, žrtvi mišićne distrofije koja se godinama borila za pravo na eutanaziju i koji je umro nakon što mu je liječnik isključio respirator.

Rivera je rekao da se Crkva protivi teoriji evolucije, i da je to razumljivo, jer ona "nikada nije evoluirala".

"Ne mogu podnijeti da je Vatikan odbio dati vjerski pogreb Welbyju, a dozvolio ga je ličnostima kao što su Pinochet i Franco", rekao je Rivera misleći na zloglasne diktatore 20. stoljeća čija je vladavina bila okarakterizirana masovnim krvoprolićem.

"L'Osservatore Romano" je izjavio da je Riverin nastup terorizam, odnosno da se "terorizmom mora nazvati širenje slijepe, iracionalne mržnje prema čovjeku koji govori u ime ljubavi, ljubavi prema životu i  čovjekoljublja".

Vatikan dovođenje radikalnih ljevičara u vezu s potencijalnim anti-klerikalnim nasiljem djelomično argumentira slučajem nadbiskupa Angela Bagnasca, predsjednika talijanske biskupske konferencije, kojemu je poslano pismo s metkom nakon što je u svom javnom nastupu homoseksualnost usporedio s incestom i pedofilijom.

Jačanje anti-klerikalne retorike u redovima talijanske ljevice koincidira sa sve češćim pojavljivanjem grafita u kojima se slave Crvene brigade, ljevičarska teroristička organizacija odgovorna za cijeli niz krvavih zlodjela, od kojih je najpoznatija otmica i likvidacija uglednog demokršćanskog političara i državnika Alda Mora 1970-ih. Poruke u kojima se slave "Crvene brigade" i zaziva povratak njihove kampanje su sve češće i na talijanskim Internet-forumima.

D.A.

HAŠKI sud će razmotriti zahtjev za skidanjem oznake tajnosti s dokumenta iz procesa protiv Slobodana Miloševića. Ti bi dokumenti navodno, da su bili objavljeni, imali presudnu ulogu u procesu BiH protiv Srbije na Međunarodnom sudu pravde.

Izvori ICTY-a izjavili su AFP-u da je zahtjev podnijela sama glavna tužiteljica Carla Del Ponte zbog toga što su je mediji i bivši suradnici počeli optuživati za suradnju s Beogradom.

Ona se s vlastima u Beogradu dogovorila da će neki dijelovi dokumenta i dokaza dobiti oznaku tajnosti. U svoju obranu je rekla da je na taj uvjet pristala jer inače ne bi dobila ni to.

Bivši haški tužitelj Geoffrey Nice potvrdio je dogovor iz 2003. godine, zaključivši da su nepotpuni dokumenti koje je ICTY proslijedio ICJ-u sucima onemogućili uvid u cjelovitu sliku događaja i pravednu prosudbu o počinitelju genocida.

U "skrivenim" dijelovima navodno se nalaze eksplicitni dokazi o postojanju kontrole i naredbi iz Srbije, pa čak i financiranju i podržavanju rata u BiH od strane Beograda.

Hrvatska na ICJ-u također tuži Srbiju zbog genocida. Nakon saznanja o tajnim dokumentima hrvatski su čelnici javno zatražili njihovo otkrivanje, na što je iz Srbije stigla protestna nota u kojoj piše da ni hrvatski zločini tokom Drugog svjetskog rata nisu kažnjeni.

V.Š.
Foto:AFP

AMERIČKI predsjednik George Bush stavio je veto na odredbu američkog Kongresa koja bi ograničila financiranje rata u Iraku i postavila datum povlačenja američkih trupa, pišu strane agencije.

Bush je, nakon potpisivanja veta, u Washingtonu rekao da bi određivanje za povlačenje bilo "određivanje datuma neuspjeha" u Iraku.

Rekao je da je financiranje neophodno kako bi se dobilo na vremenu i osmislilo novu strategiju za pojačanje u Bagdadu koje će "dovesti do uspjeha".

To je drugi put otkad se nalazi u Bijeloj kući da je George Bush upotrijebio pravo veta.

U utorak je američki Kongres, većinom demokratski, donio odluku da će za borbe u Iraku isplatiti 124 milijardi dolara pod uvjetom da se američke trupe povuku iz te države do kraja ove godine.

Bush je kritizirao odluku rekavši da u njoj "stavovi političara zamjenjuju prosudbe vojnih zapovjednika".

"Vjerujem da će određivanje roka za povlačenje demoralizirati Iračane, ohrabriti ubojice diljem Bliskog Istoka i poslati poruku da se Amerika ne drži svojih obveza." - rekao je Bush.

V.Š.
Foto:AFP

BOSNA i Hercegovina još je uvijek slaba država s više autonomnih centara vlasti i kao takva raj za slobodno djelovanje terorista i potencijalno mjesto za planiranje terorističkih operacija širom Europe, piše u godišnjem izvješću State Departmenta o terorizmu.

Ipak, dodaje se, postoji značajan napredak lokalnih vlasti u borbi protiv terorizma i financiranja istoga.

Naime, Tužiteljstvo BiH u suradnji s brojnim državnim institucijama uspjelo je iz zemlje deportirati marokanskog terorista Saida Atmanija koji je ranije odslužio tri godine zbog bombaškog napada u Francuskoj sredinom devedesetih i Bedrudina Ferchicija (zvani Abu Malik), mudžahedina koji je nakon rata ilegalno ostao u Bosni i Hercegovini.

"Unatoč takvim uspjesima, nedovoljna koordinacija i komunikacija, kao i nedostatak jasne podjele rada smanjuju operativni učinak nadležnih tijela." - piše u izvješću.

U siječnju 2006. Vijeće ministara BiH je oformilo Komisiju za reviziju državljanstva, koja je do oktobara napravila preliminarnu reviziju oko 600 slučajeva (polovica ukupnog broja), i donijela 150 zaključaka o oduzimanju državljanstva. Za 50 ljudi već su uručena i rješenja o oduzimanju državljanstva i deportaciji. Među njima je bilo troje ljudi koji se nalaze na UN-ovom popisu terorista povezanih s talibanima i al-Qaidom.

U Izvješću se spominje i djelovanje AIO-a (Aktivna Islamska Omladina), "organizacije ekstremističke i antiameričke retorike koju širi u svom tjedniku i njegovom internetskom izdanju. Organizaciju su 1995. godine u Zenici osnovali pojedinici koji su bili povezani s "El Mujahid Brigade", organizacijom sastavljenom od stranih ekstremista.   

V.Š.
Foto:AFP

TURSKI Ustavni sud u utorak je poništio predsjedničke izbore održane u petak zbog velikih nereda koji prate kampanju i jačanje Islama u politici. Međutim, turski parlament odlučio je u četvrtak održati drugi krug, usprkos odluci suda, najavio je neimenovani dužnosnik vladajuće proislamske Stranke pravde i razvoja (AKP).

Odluka o poništavanju izbora donesena je nakon što je opozicija u petak bojkotirala glasanje, tako da na zasjedanju parlamenta nije bila prisutna dvotrećinska većina, tako da jedini kandidat, aktualni ministar vanjskih poslova Abdullah Gul, također predstavnik AKP-a, nije uspio osvojiti potreban broj glasova.

Najnovija odluka parlamenta o održavanju drugog kruga krši turski Ustav, prema kojem se odluka Ustavnog suda smatra konačnom i na nju nema prava žalbe.

Uoči, tokom i nakon izbora u Istanbulu je protestovalo više stotina hiljada ljudi. Prosvjednici su izražavali nezadovoljstvo približavanjem države i religije, koje je u Turskoj strogo odvojio još Mustafa Kemal Ataturk.

V.Š.
Foto:AFP

PREDSTAVNIČKI DOM američkog Kongresa danas nije uspio prikupiti nužnu dvotrećinsku većinu kako bi se automatski zaobišao predsjednički veto na vojni proračun koji sadrži odredbe o obveznom povlačenju američkih snaga iz Iraka.

Vojni proračun je donesen prošli tjedan od strane oba doma američkog Kongresa, u kojem većinu od jesenskih izbora imaju demokrati, i koji smatraju da su vlast od republikanaca preuzeli zato što američki narod od njih želi što brži završetak sve nepopularnijeg rata u Iraku.

Međutim, predsjednik Bush tvrdi da zakon, temeljem kojeg bi se američke snage trebale povući do ožujka 2008. godine, vezuje ruke vojnim zapovjednicima, a neprijatelju omogućava da daleko lakše planira strategiju i taktiku na osnvu fiksiranog datuma o američkom povlačenju. Bush je to objasnio riječima da bi irački pobunjenici u slučaju da se zakon usvoji jednostavno "sjedili i konzervirali svoje snage prije američkog odlaska", a onda  u pravom trenutku bez ikakvih problema svrgnuli iračku vladu.

Bush je time Amerikance nastojao podsjetiti na neslavni završetak vijetnamskog rata, odnosno propast vlade Južnog Vijetnama koja je nakon američkog povlačenja šaptom pala pod udarom sjevernovijetnamske vojske i domaćih komunističkih gerilaca 1975. godine.

U Predstavničkom domu se, slično, kao i prošli tjedan, izjašnjavalo po stranačkoj liniji. 220 zastupnika je dalo glas za od Busha odbijeni prijedlog zakona, a 202 je bilo protiv. Demokratima su se priključila dva republikanca, dok je za Bushov veto bilo 7 demokrata.

Demokratsko vodstvo Senata je već ranije najavillo kako nikakvog novog izjašnjavanja, s obzirom da je u tom domu Kongresa još teže postići dvotrećinsku većinu.

Većina američkih političkih promatrača vjeruje kako od danas počinju mukotrpni pregovori između Bijele kuće i Kongresa u svrhu pronalaženja kompromisa temeljem kojeg bi obje strane omogućile financiranje vojske, a istovremeno izbjegle gubitak obraza. Najčešće se spominje vojni proračun koji bi sadržavao odredbe o datumima povlačenja, ali koje ne bi bile striktno obvezujućeg karaktera.

D.A.