ARHIVA

Na internetu prikazana snimka ubojstva turskog taoca

ISLAMISTIČKE web stranice prikazale su snimku na kojoj grupa povezana s operativcem al Qaede Abu Musabom al Zarqawiem ubija turskog taoca, jednog od dvojice vozača turskih transportnih kompanija koje posluju u Iraku. Snimka, koju je u ponedjeljak prenijelo nekoliko internetskih stranica militantnih skupina, prikazuje maskiranog muškarca koji puca u taoca u stolici. Kada je pao na zemlju, ispalio je u njega još dva metka uzvikujući "Bog je velik". Talac, odjeven u traperice i majicu kratkih rukava, ranije je prikazan kako moli turske tvrtke da se povuku iz iraka i kritizira prisustvo američkih vojnika u toj zemlji. Tursko veleposlanstvo u Bagdadu potvrdilo je da je jedan otetih vozača ubijen.

NAJMANJE 215 MRTVIH U POŽARU U PARAGVAJU

Najmanje je 215 osoba poginulo u požaru što je u nedjelju izbio nakon eksplozije u supermarketu u paragvajskome glavom gradu. Prema tvrdnjama vatrogasaca u Asuncionu, stotine su ljudi ozlijeđene. Paragvajski predsjednik Nicanor Duarte pozvao je privatne liječničke ordinacije da prihvate stradale jer javne bolnice nemaju dovoljno mjesta za toliko hitnih slučajeva. "Nikad nisam vidio takvo nešto", rekao je šokirani ministar zdravstva Julio Cesar Velasquez. Tijela poginulih i ozlijeđenih, među kojima ima i djece i trudnica, odvoze se u crkve i sportske dvorane. Iako uzrok eksplozije još nije poznat, a vlasnik trgovine sumnja na sabotažu, mediji optužuju upravu supermarketa jer je radi sprečavanja pljačke zatvorila mnoge ulaze zbog čega su mnogi poginuli. (Hina) xvm ynab

SAD: Financijske ustanove se osigurale rezervnim sigurnosnim sustavima u slučaju terorističkog napada

FINANCIJSKE ustanove u New Yorku, Washingtonu i Newarku osigurale su se rezervnim sigurnosnim sustavima u slučaju mogućih terorističkih napada al Qaide, na koje je u nedjelju upozorila američka vlada. Dužnosnici financijskih ustanova u ponedjeljak su izjavili da je ugrađeno dovoljno sigurnosnih mehanizama koji bi teroristički napad mogli neutralizirati na isti način na koji sigurnosni sustavi djeluju u slučaju uragana. Naime, milijuni dolara utrošeni su na rezervne sigurnosne sustave koji bi preuzeli nesmetano funkcioniranje financijskih ustanova u slučaju terorističkog napada, pa bi klijenti neometano nastavili s unovčavanjem čekova, podizanjem novca s bankomata ili uplatom depozita. Mnogi od tih sustava ugrađeni su odmah nakon 11. rujna 2001., nakon napada u samom financijskom središtu New Yorka. Predsjednik američke središnje banke Alan Greenspan nedavno je u Kongresu izjavio da njegova agencija, koja nadgleda sve najveće banke u zemlji, nastavlja s moderniziranjem sigurnosnih sustava kako bi se uspješno susprotstavilo "na sreću maloj, ali uznemirujućoj mogućnosti" novog terorističkog napada.

BLAŠKIĆ: OPRAŠTAM ONIMA KOJI SU SKRIVALI DOKUMENTE POTREBNE ZA OBRANU

Umirovljeni general Tihomir Blaškić, koji je u ponedjeljak iz Den Haaga doputovao u Zagreb, poručio je onima koji su skrivali dokumente potrebne za njegovu obranu da im sve oprašta, ali nije želio govoriti o njihovim imenima. "Ja im sve opraštam...Snaga opraštanja daleko je moćnija od bilo kakvih ograda ili zidova", rekao je Blaškić u intervjuu za emisiju HTV-a Meridijan 16. Zahvalio je "svima onima koji su omogućili da oslobađajući dokazi ipak budu dostupni", prije svega vladi RH, Uredu predsjednika RH i vladi Federacije BiH koji su dostavili te dokumente. "Ja sam presretan da je na kraju pravda pobijedila". Blaškić se u ponedjeljak redovnom linijom Croatia Airlinesa vratio u Zagreb nakon što mu je prošloga četvrtka Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda (ICTY) pravomoćnom presudom smanjilo kaznu s 45 na 9 godina zatvora, a predsjednik Suda Theodor Meron odobrio raniji izlazak na slobodu nakon što je u pritvoru proveo osam godina i četiri mjeseca. Upitan ima li kakvu poruku za generala Antu Gotovinu kojega traži Haški sud, Blaškić je rekao da odlazak u Den Haag "nije turističko putovanje" i da "svaki onaj koji se odluči za takav korak treba tu odluku donijeti sam i biti spreman da se suoči s teškoćama koje se nalaze na haškom putu". Međutim, naglasio je da mu nije žao ni jedne godine provedene u Den Haagu nakon što je čuo odredbu Žalbenog vijeća da nije kriv za zločine, prije svega u Ahmićima. Na temelju novih dokaza obrane, Blaškića je u četvrtak Žalbeno vijeće ICTY-ja oslobodilo odgovornosti za najteže zločine, nakon što ga je prvostupanjsko vijeće 3. ožujka 2000., proglasilo krivim i osudilo na 45 godina zatvora za ratne zločine počinjene u Lašvanskoj dolini od 1992. do 1994., od kojih je najteži pokolj muslimana u selu Ahmići. Blaškić je stoga proglašen krivim samo za nehumano postupanje prema zatvorenicima. Što se tiče te presude, Blaškić je rekao da je za nehumani postupak odgovoran, ali da to nije zapovijedio. "Naravno da sam bio dužan spriječiti svako nehumano postupanje", rekao je Blaškić, ali je naglasio da u ratnom vihoru nije bilo moguće sve kontrolirati. Izrazio je nadu, najavivši svoju namjeru da posjeti Ahmiće, da će odgovorni za taj zločin doći pred lice pravde. Upitan kako komentira činjenicu da niti jedan predstavnik vlasti nije bio na njegovom dočeku u zagrebačkoj zračnoj luci Pleso, Blaškić je kazao da o tome nije puno razmišljao, te je zahvalio hrvatskoj vladi na materijalno-financijskoj pomoći bez koje bi, kako je rekao, i dalje vjerojatno bio u Den Haagu. (Hina) xmaš ymaš

Još 66 godina zatvora za "Tigricu" i "Santi Potrosa", ukupne kazne preko 2.000 godina

"TIGRICA" i "Santi Potros", dvoje aktivista baskijske separatističke organizacije ETA, osuđeni su za pokušaj ubojstva na 66 godina zatvora svaki, a ta se nova kazna pridodaje na njihove njihove prethodne osude što ukupno po osobi prelazi 2.000 godina, doznaje se u ponedjeljak iz sudskog izvora. Dvoje pripadniks ETA-e osuđeno je za pokušaj ubojstva bivšeg predsjednika španjolskog Vrhovnog suda Antonia Hernandeza Gila, njegova vozača i pratnje 8. svibnja 1986., kada su na njih ispalili tri eksplozivna projektila. Idoia Lopez Rianno, ili "Tigrica", smatra se autoricom pokušaja ubojstva a Santiago Arrospide Sarasola, zvan "Santi Potros", bivši čelnik vojnog krila ETA-e smatra se suradnikom i poticaljem atentata, prema odluci koju je objavio španjolski sud. Njih dvoje je španjolskim vlastima izručila Francuska a osuđeni su svaki na više od 2.000 godina zatvora, od čega otprilike 1.500 godina za atentat 14. srpnja 1986., na trgu Republica Dominicana u Madridu u kojem je ubijeno 12 pripadnika žandarmerije.

ICTY privremeno pustio šestoricu bosanskih Hrvata

SUDSKO vijeće Haškog suda u predmetu "Prlić i drugi" donijelo je odluku o privremenom puštanju na slobodu Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića, objavljeno je u ponedjeljak u priopćenju Suda. Prema priopćenju, sudsko vijeće donijelo je 30. srpnja odluku o privremenom puštanju na slobodu Prlića, Stojića, Praljka, Petkovića, Ćorića i Pušića "pod određenim uvjetima koji će biti objašnjeni u odluci sudskog vijeća koja će biti objavljena kasnije". Prlić, Stojić, Praljak, Petković, Ćorić i Pušić ostat će u pritvoru Haškog suda dok se ne obave potrebne pripreme za njihov odlazak iz Haaga, stoji u priopćenju. Šestoricu Hrvata iz BiH optužnica po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti u 26 točaka tereti za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija i kršenje ratnog prava i običaja, počinjene progonom više desetaka hiljada Bošnjaka i drugih nehrvata, ubojstvima, silovanjima, deportacijama, zatočenjem civila, nečovječnim i okrutnim postupanjima, uništavanjem imovine, razaranjem, uništavanjem vjerskih i obrazovnih objekata, pljačkom te protupravnim napadima i teroriziranjem civila. Tužiteljstvo ih tereti da su od studenoga 1991. do travnja 1994. bili sudionici "udruženog zločinačkog pothvata političkog i vojnog podjarmljivanja, trajnog uklanjanja i etničkog čišćenja bosanskih Muslimana i drugih nehrvata s onih dijelova teritorija BiH za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj zajednici (kasnije Republici ) Herceg-Bosni (HR HB)", kako bi ta područja kao dio "Velike Hrvatske" postala dijelom RH ili s njom blisko povezana. Prlić, Stojić, Praljak, Petković, Ćorić i Pušić dobrovoljno su se 5. travnja ove godine predali Haškom sudu.