ARHIVA

Uhapšen muškarac osumnjičen za Đinđićevo ubojstvo

utorak, 2.9.2003 06:29

U ŠVEDSKOJ je u nedjelju uhapšen Darko Milićević, član "Zemunskog klana", potvrdio je danas Radiju B92 načelnik Uprave kriminalističke policije MUP-a Srbije Mile Novaković. Milićević je, pišu današnje "Večernje novosti", bio egzekutor "Zemunskog klana" i ubijao je "neposlušne" narkomane i dilere droge. Prema tom listu, Milićević - čiji je nadimak "Darko nos" - čeka u Goeteborgu skoro izručenje Srbiji. Uhapšeni Milićević je, pišu "Večernje novosti", bio u zavjereničkoj skupini koja je isplanirala ubojstvo srbijanskog premijera Zorana Đinđića 12. ožujka, ali nije bio među egzekutorima. Osim toga, osumnjičen je da je sudjelovao u još tri ubojstva, a prema izvorima tog lista, bio je član ogranka "Zemunskog klana" čiji je šef bio Ninoslav Konstantinović Nino, koji je još u bijegu. Načelnik Uprave kriminalističke policije MUP-a Srbije Mile Novaković kazao je danas da je od 45 osoba koje srbijanska policija traži kao članove ili osobe povezane sa "Zemunskim klanom", na slobodi još njih 14. Od toga, njih osam je s tjeralice na kojoj je 12 najznačajnijih pripadnika "Zemunskog klana", a uhapšeni Darko Milićević nije bio na toj glavnoj tjeralici.

SLOVENIJA: JELINČIČ OGORČEN ŠTO JE SLOVENSKA TELEVIZIJA DALA RIJEČ PICULI

Slovenski političar Zmago Jelinčič u otvorenom je pismu slovenskoj televiziji izrazio ogorčenje što je dopustila da se u najgledanijoj večernjoj informativnoj emisiji pojavi hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. "S takvim se postupkom naše nacionalne televizije koja se financira iz državnog proračuna nikako ne slažemo i tražimo da država smjesta intervenira. Slovenska televizija se mora promijeniti i postati tvrđava u obrani nacionalnih interesa umjesto da se klanja ministru iz susjedne države", naveo je u utorak u otvorenom pismu urednici informativnog programa Tanji Starič predsjednik Slovenske nacionalne stranke (SNS) i potpredsjednik parlamentarnog odbora za međunarodne odnose. Slovenska je televizija u utorak u emisiji "Odmevi" objavila telefonski razgovor s Piculom, koji je iznio hrvatska stajališta u vezi s najnovijim zaošaprilem između Hrvatske i Slovenije. "Picula je iskoristio priliku da pristranim izjavama vrijeđa slovenski narod, državu i vladu, a u tome mu je asistirala voditeljica Janja Koren, nježno ga potičući i to čak na hrvatskom jeziku", ironično u svom pismu slovenskoj televiziji piše Jelinčič. Slovenski javni mediji u pravilu ne smiju objavljivati intervjue sa strancima ako nisu titlovani i opremljeni slovenskim prijevodom, što je s Piculinim razgovorom bio slučaj.

Slovenija: Janša podržao Rupela, oštro kritizirao Ropovu vladu

ponedjeljak, 1.9.2003 21:59

PREDSJEDNIK slovenskih socijaldemokrata (SDS) Janez Janša u ponedjeljak je podržao slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela u pogledu spora s Hrvatskom oko proglašenja gospodarskog pojasa u Jadranskom moru, izrazivši međutim oštru kritiku vladi premijera Antona Ropa. "Naša je stranka vladu još prije ljetnih odmora upozoravala da treba voditi aktivnu politiku prema Hrvatskoj, ali odgovor nismo dobili. Sada je Slovenija u defenzivi i ostaje joj samo da odgovara na hrvatske poteze", rekao je Janša u ponedjeljak na konferenciji za novinare. Janša je za Ropovu vladu kazao da je u pogledu odnosa s Hrvatskom u "defenzivnoj situaciji" i da nije prihvatila prijedlog oporbe da se s Hrvatskom traži dijalog o svim otvorenim pitanjima, pa i pitanju devizne štednje Ljubljanske banke Zagreb. Predsjednik najjače slovenske oporbene stranke u parlamentu podržao je potez Dimitrija Rupela i njegova stajališta u pogledu prava Slovenije na otvoreno more, a veleposlanika Slovenije u Zagrebu - kojega je Rupel pozvao na konzultacije u Ljubljanu - nazvao "potpuno nesposobnim", te zatražio "da se zamijeni". Janša je u ponedjeljak navečer zajedno s Rupelom nastupio u središnjoj informativnoj emisiji televizijske postaje POP-TV, solidariziravši se sa stajalištima Rupela u pogledu odnosa s Hrvatskom. "U roku nekoliko mjeseci Jadransko more bit će zaštićeno i 5. člankom Washingtonskog ugovora, nakon što Slovenija postane i članica NATO saveza", rekao je Janša. Janša je ocijenio da je dokaz za slovensku suverenost na moru, te za to da je "pomorska država s izlazom na otvoreno more" i to što je 1993. godine (u vrijeme kad je Janša bio ministar obrane) Sloveniju posjetio "prvi strani ratni brod". Slovenija tada, pojasnio je Janša, kao pomorska država nije tražila dozvolu Hrvatske da taj brod uplovi u Kopar. (Hina) fl nab

RUPEL O ODNOSIMA S HRVATSKOM, EKONOMSKOJ ZONI I GRANICI NA MORU

Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u utorak navečer je u jednosatnoj emisiji slovenske televizije pojasnio stajališta svoje zemlje u odnosima s Hrvatskom, pri čemu je ponovio da se Slovenija protivi hrvatskoj namjeri proglašenja isključive ekonomske zone, te istaknuo da je parafirani sporazum o granici iz 2001. "za Sloveniju još uvijek aktualan". Govoreći o razlozima zašto se Slovenija protivi mogućnosti da Hrvatska u Jadranskom moru proglasi isključivi ekonomski pojas, Rupel je rekao da u Europskoj uniji postoji "tihi dogovor" da se takve zone ne proglašavaju, da je takva hrvatska želja "neobična", te da bi u takvom slučaju Jadransko more ostalo bez međunarodnih voda. U tom bi slučaju, pojasnio je slovenski ministar vanjskih poslova, slovenski brodovi morali prolaziti kroz hrvatski ekonomski pojas, mogli bi biti zaustavljani što bi moglo izazivati incidente. Na pitanje zašto Hrvatska inzistira na takvom pojasu Rupel je rekao da je to interesantno pitanje na koje je moguće više odgovora, no da mu se čini kako Hrvatska na taj način želi demonstrirati da je na jednom području jača od Slovenije. Rupel je rekao kako je slovenski izlaz na otvoreno more neupitan, ne samo na osnovi sporazuma Drnovšek - Račan, nego da je riječ o naslijeđenom pravu iz bivše SFRJ koje je Slovenija stekla sukcesijom i da to pravo želi nastaviti uživati. U vezi mogućih rješenja u Jadranskom moru, Rupel je rekao da će Slovenija i službeno predložiti da sve "jadranske države" postignu dogovor o Jadranskom moru kao "zajedničkoj ribolovnoj zoni" po uzoru na onaj koji imaju Slovenija i Hrvatska temeljem sporazuma o malograničnom prometu i suradnji. Rupel je - sjećajući se "idealističkih vremena" u međusobnim odnosima dviju država - podsjetio da su Hrvatska i Slovenija prije proglašenja nezavisnosti donijele deklaracije kojima su međusobno zajamčile da njihov položaj nakon osamostaljenja neće biti slabiji nego ranije, čime je argumentirao kako Slovenija "i dalje" ima izlaz u međunarodne vode Jadranskog mora. Rupel je - ponavljajući formulaciju iz svoje jučerašnje službene izjave u 12 točaka - rekao kako su Slovenija i on osobno "u mnogim situacijama" bili jedini advokat ulaska Hrvatske u Europsku uniju i NATO iako je pri tome bilo kritika "i u Sloveniji i u Europi". "Nema sumnje da ćemo mi iduće godine kao punopravna članica EU i NATO suodlučivati o hrvatskoj budućnosti", dodao je Rupel. Pojasnio je kako je takvo ponašanje Slovenije bilo rezultat "fair playa", ali da bi ubuduće u tome mogla imati "manje entuzijazma". Rupel je potvrdio da je glavni slovenski interes zapravo u ostvarenju pozicija iz sporazuma o granici iz 2001. godine koji, kako je rekao, makar je imperfektan jer nije ratificiran, ima "međunarodnu težinu iako bi ga Hrvatska htjela zaboraviti". Pojašnjavajući povlačenje slovenskog veleposlanika iz Zagreba u Ljubljanu, Rupel je rekao kako stvari ne treba dramatizirati jer je Slovenija na konzultacije svoje ambasadore zvala i ranije, radi boljega komuniciranja. Ako bude dobre volje na obje strane, stvar koja se zadnjih dana razvila do te mjere mogla bi se smiriti, najavio je Rupel. (Hina) fl br

Asteroid bi mogao se mogao sudariti sa Zemljom 2014.

GOLEMI asteroid leti prema Zemlji s kojom bi se mogao sudariti 2014., upozorili su američki astronomi. Ipak, izgledi za katastrofu su 1:909.000. Astronomi koji će sljedeća dva mjeseca pozorno promatrati asteroid 2003 QQ47, tvrde da će se mogućnost sudara vjerojatno smanjiti kad se prikupi još podataka. Centar za informacije o objektima u blizini Zemlje britanske vlade upozorio je na asteroid kad ga je u Novom Meksiku primijetio centar za istraživanje asteroida u blizini Zemlje Lincoln. Asteroidi poput 2003 QQ47 su komadi stijena preostali nakon stvaranja Sunčeva sustava 4,5 milijardi godina. Većina je na sigurnoj udaljenosti od Zemlje u pojasu između Marsa i Jupitera. No gravitacijski utjecaj velikih planeta poput Jupitera može ih izbaciti iz tih sigurnih orbita i skrenuti prema Zemlji.

DP: EU NEĆE PRLJATI RUKE SLOVENIJOM I HRVATSKOM

Hrvatskoslovenski spor oko granice na moru i proglašenja gospodarskog pojasa na Jadranu šteti i jednoj i drugoj državi, a njihovi bilateralni odnosi koji već dugo godina idu "rakovim hodom" sada su na najnižoj mogućoj točki, piše mariborski list "Večer" u utorak. "Hrvatska je sporazumom Drnovšek - Račan kontakt Slovenije s otvorenim morem već potvrdila", a nezgodno je jedino to da je taj "jedini sadržajni dogovor" dvije države hrvatska strana odbila ratificirati, navodi u komentaru Boris Jaušovec. "Slovenija i Hrvatska jedna drugu ometaju tamo gdje najviše boli, a to može postati opasno. Voditi emocionalnu a ne racionalnu politiku u suprotnosti je s pravilima u euroatlantskim integracijama", piše Javšovec, te zaključuje da "Europska unija neće prljati ruke Slovenijom i Hrvatskom ali će i jednoj i drugoj zabilježiti (negativnu) ocjenu u povodu sadašnjeg spora. Ako će Slovenija u euroatlantske integracije ući prije nego Hrvatska "to joj još uvijek ne daje slobodu da naduto ukazuje na svoju veću vrijednost" kao što ni Hrvatima "trenutna udaljenost" od istih integracija "ne daju slobodu da se ponašaju kako im se sviđa, pa i protiv vitalnih interesa nekog od susjeda", stoji u komentaru. Komentator upozorava i da "već nastaje šteta zbog nesposobnosti političara obiju država koji vuku poteze na više ili manje nacionalistički način, a trpjet će gospodarstvo obiju država (sjetite se Sunčanog Hvara), no najgore je što se tako truju inače prijateljski odnosi između stanovnika susjednih zemalja". "Istina, Hrvatska ima pravo proglasiti ekonomsku zonu na moru", ali to mora učiniti "dogovorno i pravedno", ali se čini da je jedina nakana najava o proglašenju takve zone "minirati sporazum Drnovšek-Račan", piše Jaušovec. (Hina) fl/rpet akoz

HRW: Hrvatska vlada diskriminira Srbe

utorak, 2.9.2003 13:39

AMERIČKA organizacija za ljudska prava Human Rights Watch predstavila je u Zagrebu svoje izvještavanje o procesu povratka Srba u Hrvatsku u kojem se, među ostalim, ističe da hrvatska Vlada provodi praksu etničke diskriminacije Srba. Izvješće pod nazivom "Prekršena obećanja: Zapreke povratku izbjeglica u Hrvatsku", koje sadrži 60 stranica, rezultat je dvogodišnjeg istraživanja HRW-a. Direktorica Ureda HRW-a u Bruxellesu Lotte Leicht izjavila je da je najveći problem s kojim se suočavaju izbjegli Srbi povratak imovine, a proces povratka otežavaju i arbitrarna uhapšenja Srba zbog počinjenih ratnih zločina te njihova diskriminacija u zapošljavanju. "Unatoč obećanjima, hrvatska Vlada nije bila voljna i sposobna riješiti te probleme za veliku većinu izbjeglih Srba, te stoga HRW vjeruje da su oni rezultat vladine prakse etničke diskriminacije Srba", naglašava se u izvještaju. Autor toga izvještavanja Bogdan Ivanišević, istraživač HRW-a za područje bivše Jugoslavije, izjavio je da su nemogućnost povratka imovine i etnička diskriminacija pri zapošljavanju dva najveća problema s kojima se suočavaju srpske izbjeglice. Leicht je kazala da su Vlada i Hrvatski sabor napravili pomak donošenjem zakona o zaštiti prava manjina, ali i dodala da se isti ne provode dovoljno u praksi. Za to, prema njezinu mišljenju, odgovornost jednako snose i državna i lokalna vlast. Naglasila je da Hrvati povratnici, jednako kao i Hrvati izbjegli iz BiH, uživaju veća prava od izbjeglih Srba. Dodala je da je brojka od 96.500 Srba povratnika (što je službeni podatak hrvatske Vlade s konca prošle godine) pretjeran jer je mnogo njih, zbog doživljenih brojnih prepreka u povratku, ponovo napustio Hrvatsku. "Mi ne tvrdimo da je ova vlast nužno kriva za sve navedeno, ali ne čini ništa na ispravljanju situacije, što je dužna učiniti prema međunarodnim obavezama i kopenhaškim kriterijima za ulazak u EU", zaključila je Leicht. HRW je u svom opširnom izvještaju hrvatskoj Vladi također uputio i četrdesetak preporuka za poboljšanje procesa provratka.