ARHIVA

Bečki kardinal: Papa se približava smrti

PAPA Ivan Pavao Drugi približava se smrti, izjavio je u četvrtak poglavar Katoličke crkve u Austriji, bečki nadbiskup kardinal Christoph Schoenborn. Schoenbrunn je rekao da će Sveti Otac (83) uskoro ući u "posljednje dane i mjesece svog života". "Cijeli svijet osjeća Papu koji je bolestan, hendikepiran i umire -a ja zapravo ne znam koliko je blizu smrti - i koji se približava posljednjim danima i mjesecima svog života", rekao je kardinal za austrijski radio. Kasnije je Schoenbornov glasnogovornik Erich Leitenberger izjavio da se taj komentar ne treba doslovno interpretirati nego da ga treba gledati s "filozofskog" gledišta.

DVADEST I PET OSOBA RANJENO U EKSPLOZIJI NA ISTOKU FRANCUSKE

ETIENNE, 2. oktobara (Hina/AFP) Dvadeset i pet osoba, među kojima 15 vatrogasaca ranjeno je u četvrtak u eksploziji koju je izazvao požar na jednoj farmi na istoku Francuske, navele su tamošnje vlasti. L Među 15 ranjenih vatrogasaca, dvojica su u stanju opasnom po život. Oko 150 vatrogasaca je došlo na farmu kako bi ugasili vatru koja je zatim izazvala eksplozije. Više desetaka vozila pomoći poslano je na mjesto nesreće, a ostale pojedinosti zasad nisu objavljene. (Hina) tm dj

Putnici na brazilskom letu svladali otmičara

PUTNICI na jednom brazilskom letu svladali su muškarca koji je domaćicu zrakoplova uzeo za taoca i prijetio putnicima i ostatku posade razbijenom bocom, navodi se u četvrtak u televizijskom izvještaju. Ta je drama trajala nekoliko minuta na letu zrakoplovne kompanije Gol iz Belo Horizontea za Rio de Janeiro prije nego što su putnici uspjeli svladati 34-erogodišnjeg muškarca, objavio je Globonews. Pritom nitko nije ozlijeđen. Otmičar je pritvoren nakon slijetanja u srijedu navečer u Rio i kasnije je izjavio na saslušanju da je želio "privući pažnju na stanje ljudskih prava".

ICTY: Ratko Mladić naredio pokolj u Srebrenici

NA HAŠKOM suđenju časnicima Vojske Republike Srpske (VRS) optuženima za genocid u Srebrenici, svjedok optužbe Dragan Obrenović, koji je i sam priznao krivnju za zločine, u četvrtak je potvrdio da su tisuće zarobljenih Bošnjaka u srpnju 1995. pobijene po naredbi zapovjednika VRS generala Ratka Mladića. Svjedok Obrenović, bio je 1995. načelnik stožera Zvorničke brigade VRS a u lipnju ove godine je pred Haškim sudom (ICTY) priznao krivnju za sudjelovanje u likvidacijama više od 7.000 muslimanskih muškaraca iz Srebrenice, nakon što su grad 11. srpnja 1995. godine osvojile srpske snage. Temeljem sporazuma s Tužiteljstvom, Obrenović svjedoči protiv bivšeg pukovnika VRS Vidoja Blagojevića, optuženog za suučesništvo u genocidu u Srebrenici, i njemu podređenog bojnika Dragana Jokića, optuženog za zločine protiv čovječnosti. Na početku iskaza je rekao da ga je 13. srpnja 1995. godine načelnik sigurnosti Zvorničke brigade Drago Nikolić telefonom izvijestio da će u Zvornik iz Bratunca biti prebačen "ogroman broj" bošnjačkih zarobljenika i kako postoji zapovijed da ih se pobije. Obrenović je, po vlastitim riječima, posumnjao u takvu zapovijed i tražio da je potvrde iz zapovjedništva Drinskog korpusa JNA. "Nikolić mi je odgovorio da je to osobno zapovijedio komandant glavnog stožera general Ratko Mladić i da to već svi znaju", kazao je Obrenović. Prošloga je tjedna na istome suđenju oficir VRS Momir Nikolić, drugi suoptuženik Blagojevića i Jokića koji je priznao krivnju, svjedočio da je masakr u Srebrenici bio planiran i zapovijeđen. Uspjesi optužbe da na suđenju Blagojević/Jokić dokaže kako je genocid nad Srebreničanima izvršen po zapovjedi s vrha i u sklopu "zločinačkog plana" etničkog čišćenja dijelova BiH radi stvaranja jedinstvene srpske države, bit će doprinos naporima Tužiteljstva da dokaže odgovornost Slobodana Miloševića za genocid u BiH.

IGC: Težak posao za talijansko predsjedništvo EU-a

četvrtak, 2.10.2003 07:27

SVE VEĆE razlike između 25 zemalja oko budućeg europskog ustava dovode u pitanje optimistične planove talijanskog predsjedništva EU-a da Međuvladina konferencija (IGC), koja u subotu započinje s radom u Rimu, uspješno dovrši posao do kraja ove godine. Deset zemalja koje iduće godine postaju punopravne članice odlučne su u namjeri da izbore promjene u nacrtu ustava, koji je nakon mukotrpnog rada pripremila Konvencija o budućnosti Europe pod vodstvom bivšeg francuskog predsjednika Valerya Giscarda dEstainga. S druge strane, zemlje utemeljiteljice Europske unije zauzimaju se za to da se ne ulazi u rasprave o pitanjima oko kojih je postignut konsenzus unutar Konvencije te da se predloženi nacrt ustava usvoji uz neke manje korekcije. Glavna točka neslaganja po svemu sudeći bit će sastav Europske komisije, izvršnog tijela Europske unije. Male zemlje slažu se u jednom zahtjevu: svaka želi imati stalnog i punopravnog predstavnika u Komisiji. Prema prijedlogu ustava, Europska komisija bi od 2009. godine imala 15 povjerenika s pravom glasa. Francuski ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin izjavio je ovoga tjedna da bi Komisija od 25 ili 30 članova bila protivna samoj biti Komisije "da bude predstavnik općeg interesa". Druga točka neslaganja mogao bi biti način glasovanja u Vijeću Europske unije. Španjolska i Poljska zajedno su istupile sa zahtjevom da se kod glasovanja kvalificiranom većinom zadrži odredba iz Sporazuma iz Nice, koja tim dvijema zemljama daje veću težinu nego što bi je po demografskim kriterijima mogle imati. Kod drugih zahtjeva nešto je teže naći linije podjele između 25 zemalja. Primjerice, katolička Poljska, Slovačka i Litva traže da se u ustav unese rečenica o "kršćanskim korjenima Europe", Mađarska inzistira na zaštiti manjina, Litva se protivi uvođenju funkcije stalnog predsjednika Vijeća EU-a. Kolike i kakve ovlasti će imati stalni predsjednik Vijeća EU-a također je područje oko kojeg će biti vrlo teško postići suglasnost. Komisija se pribojava da bi u slučaju jakog predsjednika ona bila marginalizirana, male zemlje strahuju jer bi predsjednik uvijek dolazio iz neke veće zemlje. Tijekom rada Međuvladine konferencije održat će se osam sastanaka, tri na razini šefova država ili vlada i pet na razini ministara vanjskih poslova. Summit će se održati na početku rada IGC-a 4. oktobara u Rimu, zatim 16. i 17. oktobara te 12. i 13. prosinca u Bruxellesu. Europsku komisiju na summitima šefova država i vlada predstavljat će njezin predsjednik Romano Prodi, a na ministarskim sastancima povjerenici Michel Barnier i Antonio Vitorino. Komisija nema pravo glasa na IGC. Ni Europski parlament nema pravo glasa, a također bi trebao sudjelovati u radu konferencije, iako zasad nije precizirano na koji će način biti zastupljen na raspravama. Talijanska vlada na čelu s premijerom Silvijem Berlusconijem bit će, u svojstvu predsjedavajućeg EU, zadužena za organizaciju pregovora i imat će središnju ulogu u traženju općeg konsenzusa. Mnogi u Europskoj uniji smatraju da se u temeljni dokument mora unijeti i manje komplicirana procedura o njegovoj reviziji, koja ne bi predviđala apsolutno jedinstvo svih zemalja članica. U raspravu oko budućeg ustava Europske unije na neki način se uključila i Hrvatska, koja tek očekuje kandidatski status. Zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović rekao je u razgovoru s talijanskim ministrom za europska pitanja Roccom Buttiglioneom da bi već sada "trebalo razmišljati o mehanizmima koji će budućim članicama EU-a osigurati mjesta u Europskim institucijama".

ALIJEV SE POVUKAO U KORIST SVOG SINA PRIJE PREDSJEDNIČKIH IZBORA

Azerbejdžanski predsjednik Hajdar Alijev (80) najavio je u četvrtak navečer da povlači svoju kandidaturu na predsjedničkim izborima 15. oktobara u korist svog sina i azerbejdžanskog premijera Ilhama Alijeva. "Povlačim svoju kandidaturu u korist Ilhama Alijeva. On je moj politički nasljednik", poručio je predsjednik Azerbejdžana u govoru pročitanom na državnoj televiziji. Poruku je Hajdar Alijev poslao iz Sjedinjenih Država gdje je hospitaliziran zbog teških srčanih problema. "On je vrlo snažan kandidat, vrlo inteligentna i energična osoba. Siguran sam da će uz vašu pomoć završiti ono što ja nisam mogao završiti", dodao je Alijev stariji u poruci stanovnicima Azerbejdžana. Ilham Alijev (41) imenovan je premijerom početkom augusta, čime postaje privremeni predsjednik u slučaju smrti svog oca.

RIM: JOŠ SAMO JEDAN PARLAMENTARNI ODBOR TREBA RASPRAVLJATI O SSP

Sedam od ukupno osam odbora Zastupničkog doma talijanskog parlamenta dalo je do sada pozitivno mišljenje o ratifikaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju RH i EU. L Nakon što je Senat ratificirao SSP, uoči ljetnog odmora, sada se on nalazi na razmatranju pojedinih odbora Zastupničkog doma i do sada su svi na kojima se raspravljalo dali pozitivnu ocjenu. Od 17. do 30. rujna povoljno ocijenu za ratifikaciju sporazuma dalo je sedam odbora Zastupničkog doma i potrebno je mišljenje još jednog da i donji dom, nakon što je to učinio gornji, ratificira sporazum. Među ostalima, već su povoljno mišljenje dali vanjskopolitički odbor, zatim odbor za europska pitanja i odbor za poljoprivredu (na sastanku 30. rujna) uz primjedbu da bi talijanska vlada trebala "odgovoriti Hrvatsku od unilateralnog proglašenja izuzetog gospodarskog pojasa". Povoljna ocijena za ratifikaciju, međutim, nije time uvjetovana, već se samo talijanskoj vladi prporuča da u ophođenju s hrvatskom vladom djeluje kako bi se "adekvatno upravljalo ribljim bogatstvom na jadranskom prostoru" i kako se ne bi "stvarale prepreke razvitku zajedničke politike u ribarstvu", stoji, uz ostalo, u zaključku kojim je odbor za poljoprivredu dao pozitivno mišljenje o ratfikaciji. U tom se dokumentu također govori o uvozu šečera iz Hrvatske i traži se od talijanske vlade da "u nadležnim sjedištima" podzme mjere kako bi se "izbijegli tržišni stresovi". Na kraju odbor za poljoprivredu Zastupničkog doma talijanskog parlamenta zaključuje: "U potupnosti dijelimo sadržaj sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije, država članica i Hrvatske i dajemo povoljno mišljenje" za ratifikaciju.