KANDIDAT HDZ BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Ivo Miro Jović, koji je prema nepotpunim rezultatima izbora objavljenima u ponoć bio u neznatnoj prednosti pred kandidatom SDP-a BiH Željkom Komšićem, ali se pretpostavlja da bi nakon pribrajanja glasova iz Sarajeva i Tuzle ipak mogao izgubiti tu utrku, izjavio je rano u ponedjeljak da Komšić neće moći biti hrvatski član Predsjedništva BiH jer ga nije biralo hrvatsko biračko tijelo.

"Ivo Miro Jović će biti hrvatski član Predsjedništva BiH ili u protivnom tog Predsjedništva neće biti", izjavio je Jović nakon objavljivanja nepotpunih rezultata za članove Predsjedništva BiH.

Jović je naglasio kako će njegova stranka poduzeti aktivnosti da Komšić ne postane hrvatski član Predsjedništva BiH. Na novinarski upit koje će se aktivnosti poduzeti Jović je neodređeno odgovorio da "postoje razni načini". Također je rekao da hrvatski narod zaslužuje da vlastitim glasovima izabere hrvatskog člana Predsjedništva BiH i naglasio kako bi svaki drugačiji rasplet "bio grijeh".

Kandidat HDZ 1990. za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Božo Ljubić, koji je prema nepotpunim rezultatima glasovanja na trećem mjestu iza Jovića i Komšića, izjavio je kako su Komšićevi glasovi većinom iz bošnjačkog biračkog tijela.

"Komšićev eventualni izbor za hrvatskog člana Predsjedništva bio bi legalan, ali ne bi bio legitiman jer ne odražava volju Hrvata u BiH", rekao je Ljubić.

Budući da u preliminarnim nepotpunim rezultatima glasovanja za članove Predsjedništva BiH nisu objavljeni rezultati iz Sarajeva i Tuzle gdje SDP BiH tradicionalno ima brojne pristaše, analitičari procjenjuju da bi glasovi s tuzlanskog i sarajevskog područja mogli donijeti odlučujuću prednost Komšiću u odnosu na njegove protukandidate.

SDP je ranije objavio, pozivajući se upravo na glasove iz Sarajeva i Tuzle, da je Komšić sigurni pobjednik izbora za hrvatskog člana kolektivnog predsjedništva BiH.

BRITANSKI pop-pjevač George Michael je nedugo nakon početka svjetske turneje - prve nakon 15 godina - ponovno došao na naslovnice svjetskih medija zbog događaja koji nemaju previše veze s njegovom glazbom.

Britanski tabloid "Sun" tako navodi da je Michaela u nedjelju ujutro oko 3:20 policija pronašla "polusvjesnog" za volanom svog "Mercedesa" u sjeverozapadnom Londonu. Policija je reagirala na dojavu u automobilu koji je blokirao ulicu.

Zbog stanja u kome se pjevač nalazio, pozvana su kola hitne pomoći koja su ga odvela u bolnicu. U automobilu je pronađena manja količina kanabisa.

Nakon što se otrijeznio, Micahel je u policijskoj postaji Colindale formalno optužen za vožnju pod utjecajem droge, te u nedjelju popodne pušten uz kauciju. Na sudu bi se trebao pojaviti 20. studenog.

Michael novinarima "Suna" nije htio komentirati slučaj, ali je njegov homoseksualni partner Kenneth Goss izjavio da se George dobro osjeća i da je "pojeo hamburger".

Međutim, po "Sunovim" navodima, incident je samo jedan u nizu i pokazuje da je pjevačeva sklonost kanabisu poprimila alarmantne razmjere. List citira Michaelove prijatelje koji su zbog toga zabrinuti za njegovo zdravlje i život.

Pjevač Tony Burke je tako izjavio da su Georgea Michaela droge pretvorile u "napušenog propalicu".

D.A.

LUIZ INACIO LULA DA SILVA, 60-godišnji predsjednik Brazila, na temelju 98 posto prebrojanih listića osvojio je na jučer održanim predsjedničkim izborima 48,8 posto glasova, te će 29. oktobara morati ići u drugi krug izbora.

Njegov suparnik će biti Geraldo Alckmin, popularni guverner države Sao Paulo i kandidat centrističke Socijaldemokratske stranke, koji je s 41,4 posto glasova imao bolji rezultat od očekivanog.

Lula Da Silva, bivši ulični prodavač i sindikalni vođa je kao kandidat Radničke stranke (PT) pobijedio na izborima 2002. godine te tako postao prvi ljevičarski predsjednik u modernoj povijesti Brazila. Njegov izbor je, između ostalog, označio trend skretanja Južne Amerike ulijevo koji se iskazuje u izbornim pobjedama ljevičarskih kandidata.

Lula Da Silva, s druge strane, nikada nije koristio radikalnu retoriku poput svog kolege Huga Chaveza, a usprkos ogromnoj količini novca utrošenoj na poboljšanje života brazilske sirotinje, njegova ekonomska politika je bila daleko bliža centru i izazivale pohvale od strane "Wall Street Journala".

Zbog činjenice da je odlazak na birališta u Brazilu građanska obveza, Lula Da Silva je na izbore ušao kao apsolutni favorit, uvjeren da će već u prvom krugu biti izabran glasovima siromašnih glasača.

Međutim, nedugo prije izbora je u medije stigla snimka koja pokazuje Luline najbliže suradnike kako oboružani vrećama novca pokušavaju pronaći kompromitirajuće podatke o Alckminu.

Snimka je procurila iz federalne policije koja je istraživala cijeli slučaj. Lulina prednost se počela topiti, a nekoliko dana prije izbora je odbio sudjelovati u televizijskoj debati na "Globo TV".

Osim predsjednika, Brazilci su jučer birali svih 26 državnih guvernera, 513 zastupnika donjeg te 27 od 81 zastupnika gornjeg doma federalnog parlamenta.

D.A.

Poginuli su u eksploziji bombe postavljene pod Mijatovićev parkirani automobil u naselju Bežanijska kosa.

Eksploziv je daljinski aktiviran u točno 9 sati ujutro. Mijatović je poginuo na mjestu, dok je Novaković podlegao ozljedama u Hitnoj pomoći.

Od detonacije je oštećeno nekoliko desetaka automobila, a stakla su popucala i na oko 100 metara udaljenim vozilima.

Mijatović je već otprije poznat beogradskoj policiji. U MUP-u se vodi kao jedan od vođa "bežanijskog klana". Na njega je u augustu 2000. već izvršen jedan atentat, i tada je bio ranjen u ruku.

1998.uhapšen je zbog sumnje da je s još jednom osobom trebao preuzeti paket od 3,8 kilograma kokaina.

U lipnju 2000. uhapšen je s još dvije osobe zbog sumnje da je umiješan u pokušaj atentata na Vuka Draškovića u Budvi. Nakon puštanja rekao je da je bio saslušan samo kao svjedok, a da ga je za napad lažno optužio Vladimir Jovanović.

Bio je osumnjičen i za ubojstvo Adilja Ramadanova, ali je oslobođen jer je pucao u samoobrani. Uhapšen je i u akciji Sablja nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića, ali je ubrzo pušten.

Vlasnik nekoliko kladionica i kockarnica osuđen je u lipnju 2006. na 10 mjeseci zatvora zbog pokušaja iznude 11.000 eura od odvjetnika Branimira Gugla. Tijekom suđenja je tvrdio da nije bilo iznude, nego je od Gugla samo tražio da mu vrati pozajmljeni novac.

V.Š.
Foto: arhiva

41-GODIŠNJI Michael Simmons iz Južne Karoline u nedjelju je optužen za brutalan zločin - ubojstvo svoje supruge i četvero djece. Simmonsa je policija uhapsila u subotu nakon što je pokušao pobjeći s mjesta zločina.

Prema policijskom izvještaju, policijski su službenici dojavu o ubojstvima zaprimili nakon što je jedan od svjedoka pronašao beživotna tijela u domu Simmonsovih.

Žrtve su ubijene pištoljem, a sumnja se da su brutalna ubojstva bila rezultatom žestoke obiteljske svađe koja je završila s tragičnim posljedicama. Osumnjičeni ubojica nije bio otac četvero ubijene djece.

Njihova majka, Detra Rainey Simmons za Michaela je bila udana više od godinu dana, bila je zaposlena kao medicinska sestra te je bila u drugoj fazi primanja kemoterapije, budući je bolovala od raka debelog crijeva.

Policija još uvijek s potpunom sigurnošću nije ustvrdila razloge ubojstva 39-godišnje Detre i njezino četvero djece: 16-godišnjeg Williama, 13- godišnjeg Hakiema, 8-godišnje Malachie i 6-godišnje Sameine.

Detra Rainey imala je i peto dijete, 21-godišnjeg Christiana, a koji je u trenutku ubojstva bio u Louisiani, gdje pohađa fakultet.

B.S.

NA IZNENAĐENJE većine promatrača, koji su svoje prognoze temeljili na anketama, jučer održani parlamentarni izbori u Austriji su donijeli pobjedu oporbenoj Socijaldemokratskoj stranci (SPÖ) te tako označili smjenu vlasti u toj državi kojom je vladala demokršćanska Narodna stranka.

Nakon većine prebrojanih glasova, socijaldemokrati imaju 35,7 % glasova, dok su narodnjaci kancelara Wolfganga Schüssela osvojili 34,2 %. Potonji rezultat predstavlja dramatičan pad u odnosu na izbore 2002. godine, kada su narodnjaci osvojili 42,3 %.

Schüssel je priznao poraz te se očekuje da će mandat za sastavljanje nove austrijske vlade dobiti socijaldemokratski čelnik Alfred Gusenbauer.

Međutim, posao oko sastavljanja vlade mu neće biti lak jer socijaldemokratima i njihovim partnerima iz Zelene stranke koja je osvojila 10,2 % nedostaje većina.

Razlog za to je u jačanju ekstremne desnice koju, po svemu sudeći, nije zaustavio ni raskol Slobodarske stranke (FPÖ) na pristaše i protivnike kontroverznog koruškog političara Jörga Heidera. Slobodarska stranka je tako došla na treće mjesto s 11,2 %, dok se Heiderov Savez za austrijsku budućnost se sa 4,2 % glasova uspio progurati iznad izbornog praga.

Ukoliko se glasovi tih dviju stranaka zbroje, na temelju njih je ekstremna desnica u Austriji zabilježila 50% bolji rezultat od onoga iz 2002. godine. Mnogi promatrači to tumače sve manjom tolerancijom Austrijanaca prema muslimanskim i drugim imigrantima, a za čije protjerivanje su se zalagali Heider i njegovi bivši stranački drugovi.

Iako je moguće da se rezultat promijeni kada 9. oktobara budu prebrojani glasovi dani preko pošte, većina analitičara pretpostavlja da će Gusenbauer vladati uz pomoć narodnjaka koji su prije izbora isključili svaku koaliciju s ekstremnom desnicom koja je bila njihov partner od 1999. godine.

D.A.