ARHIVA

Hrvatski plaćenik u Iraku: Ljudski štitovi bila su djeca, morali smo ih proći po svaku cijenu

BIVŠI policajac i pripadnik Hrvatske vojske 40-godišnji Dragutin Janus tri je mjeseca proveo u Iraku kao pripadnik vojske plaćenika bez imena i prezimena samo s brojem na pločici, a u razgovoru za Jutarnji list otkriva što je sve proživio za 5000 dolara. Janus je do Iraka došao preko poznanika, bivšeg pripadnika Hrvatske vojske, danas pukovnika u njemačkoj vojsci, pomoću kojeg je došao u kontakt s agencijom za regrutiranje plaćenika. Nakon prijave, 40-godišnjak je morao proći rigorozne provjere, testove psihofizičkog stanja i poznavanja rukovanja oružjem. Nakon 10-ak dana priprema plaćenici su u njemačkoj bazi čekali kada će biti pozvani da krenu za Irak. "Kada je bilo prozvano moje ime morao sam potpisati da nitko nije dužan isplatiti mi odštetu za eventualan invaliditet, no u slučaju moje smrti moja bi obitelj dobila 200.000 eura." - izjavio je za Jutarnji Janus dodajući kako mu je u Iraku zadaća bila čuvati konvoje. "Morali smo osigurati prolazak konvoja od jedne do druge baze po svaku cijenu jer su nas Iračani stalno pokušavali zaustaviti, pa čak i živim zidovima. Jednom nas je dočekao kordon djece u dobi od šest do 15 godina. Ponavljam, zapovijed je da konvoj mora proći po svaku cijenu pa je uskoro, uz pomoć snaga iz zraka, živi zid srušen uz minimalne žrtve s naše strane." - opisao je Janus jednu od situacija kroz koju je morao proći, te je dodao kako su Iračani opasni bez obzira radi li se o muškarcima, ženama, djeci i starcima, jer su svi u stanju žrtvovati svoj život za smrt okupatora - Amerikanaca. "Jednom sam vidio kako je neka žena uspjela iz kamiona izvući jednog vozača, Makedonca. Polila ga je s benzinom i bez ustezanja zapalila." - kaže Janus i dodaje kako javnost puno toga ne sazna jer je cenzura vrlo stroga. Kao najstravičniji događaj opisuje sukob početkom godine u Bagdadu u kojem su Iračani desetke vojnika objesili zapaljene za most, a on je sve to promatrao jer se nije smio maknuti iz konvoja. Janus je rekao kako je u Iraku kupovao samo cigarete i energetske napitke, no oni mu nisu trebali jer su sredstva za hrabrost bila ubačena u hranu koju je jeo. Osim toga svima je bio zabranjen alkohol, a ništa nisu smjeli kupovati izvan američkih baza jer nije bilo sigurno. Jednom su vozači kupili alkohol u iračkoj trgovini i napili se s američkim vojnicima, drugi dan im je pozlilo, hitno su prebačeni u SAD, ali im nije bilo spasa. Zbog otrova koji je bio u piću tijela su im se napuhala i počela raspadati. 40-godišnji Janus poručuje svima koji žele otići u Irak neka prije dobro razmisle vrijedi li taj novac (3500 do 6000 američkih dolara) boravka u takvim uvjetima. "Nisam se od srca nasmijao već mjesecima." - zaključio je Janus razgovor s novinarom Jutarnjeg lista.

Bushu prva izborna pobjeda

AMERIČKI predsjednik George Bush odnio je u utorak simboličnu izbornu pobjedu osvojivši većinu u seocetu u New Hampshireu, čiji stanovnici tradicionalno prvi izlaze na birališta na predsjedničkim izborima. Glasači u Dixville Notchu, oko 25 kilometara udaljenom od kanadske granice, dali su republikancu Bushu 19, a njegovom demokratskom izazivaču Johnu Kerryu sedam glasova, objavilo je izborno povjerenstvo. Neovisni kandidat Ralph Nader nije osvojio nijedan glas. Većina stanovnika Dixville Notcha, smještenog u popularnom američkom turističkom odredištu White Mountains, su registrirani republikanci. Predsjednički kandidati te stranke osvajaju tamo većinu još od izbora 1972. godine, iako je sedam glasova za Kerrya dva više nego što je dobio njegov stranački kolega Al Gore na izborima 2000. godine. Stanovnici ovoga sela na birališta izlaze već u ponoć i koriste pravo da zaključe izbore nakon glasanja svih registriranih birača, njih 26. Ipak, Dixville Notch ove je godine dio svoje popularnosti, jer je dvadesetak američkih saveznih država dopustilo biračima ranije glasovanje. Tako je samo na Floridi već glasalo gotovo dva milijuna birača.

Na američkim izborima zabilježeni i problemi

DOK Amerikanci glasuju u utorak na predsjedničkim izborima zabilježeni su već i prvi problemi. U saveznoj državi Iowa, Michigan i Minnesota izborni dužnosnici su uložili žalbu zbog remećenja izbora protiv skupine MoveOn.org koja naginje demokratima. U gradu Philadelphiji republikanci su ustvrdili da je na glasačkim strojevima već bilo zabilježeno na hiljade glasova i prije otvaranja biračkih mjesta. Gradski dužnosnici su rekli kako oni koji prigovaraju nisu razumjeli da brojači na strojevima bilježe glasove sa svih do sada održanih izbora i da to nije nikakva nepravilnost. Jedan od izvora problema su novi elektronski strojevi za glasovanje na kojima će glasovati trećina birača, za koje stručnjaci kažu da mogu loše raditi, gubiti glasove i da u njih mogu provaliti hakeri. U New Orleansu na jednom biračkom mjestu su otkazale sva tri stroja za glasovanje i biračima je rečeno da kasnije glasuju. U Južnoj Carolini također je došlo do problema s elektronskim strojevima pa se prešlo na glasovanje glasačkim listićima. Na Floridi, poprištu spornih izbora 2000., u okrugu Volusia otkazala je memorijska kartica na stroju gdje se odvijalo rano glasovanje tako da nije prebrojano 13.000 glasova tako da će proces morati ponoviti, a glasovi naknadno prebrojati. Zabilježeno je i na hiljade prigovora birača koji su se pojavili na biralištima da bi utvrdili da se ne nalaze na biračkim popisima. Problem može biti i novouvedeno provizorno glasovanje predviđeno za birače za koje se utvrdi da nisu na biračkim popisima. Ti glasački listići će biti prebrojani tek nakon što se utvrdi da birač ima pravo na glasovanje što može potrajati više dana. Druga mogućnost glasovanje u odsutnosti također je mogući izvor problema. Desetak saveznih država nije ispoštovalo rok da poštom pošalju listiće u inozemstvo zbog čega npr. na Floridi nedostaje na hiljade takvih glasačkih listića ili su zakasnili. I demokratska i republikanska stranka raporedila je na hiljade odvjetnika diljem zemlje koji su spremni pravnim akcijama odgovoriti na eventualne probleme.

Počeli predsjednički izbori u Sjedinjenim Državama

U UTORAK su u Sjedinjenim Državama otvorena birališta za predsjedničke izbore u koje su republikanski predsjednik George W. Bush i demokratski kandidat John Kerry ušli s izjednačenim izgledima. Tradicionalno prvi su odmah iza ponoći glasovali građani sjevernih mjesta Harts Location i Dixville Notch u saveznoj državi New Hampshire. U prvom je 16 glasača bilo za Busha, a 14 za Kerryja dok je u drugom njih 19 bilo za Busha, a 7 za Kerryja. Potom su prva birališta otvorena u 6 sati po lokalnom vremenu u nekim saveznim državama na istočnoj obali SAD-a, dok će većina biti otvorena u 7 sati. Birališta u zapadnijim saveznim državama otvaraju se kasnije budući da se nalaze u drugim vremenskim zonama. Do izbornog dana glasovalo je već na milijune Amerikanaca u 32 savezne države, samo na Floridi oko 2 milijuna, iskoristivši mogućnost tzv. ranijeg glasovanja. Četiri najnovija istraživanja javnoga mnijenja u ponedjeljak su pokazala potpuno izjednačenu utrku za predsjednika između Busha i Kerryja, a šest je dalo predsjedniku statistički beznačajnu prednost od jednog do tri postotka. Anketa CNN-USA Today-Gallupa utvrdila je po 49 posto potpore za obojicu kandidata, dok je neovisni kandidat Ralph Nader dobio 1 posto. Istraživanje instituta Zogby dalo je Bushu prednost s 48 posto prema 47 posto u odnosu na Kerryja. Potpunoj neizvjesnosti izbora pridonose i tijesni rezultati istraživanja u pojedinim ključnim državama poput Floride, Ohioa i drugih u kojima se odlučuju izbori. Pobjednik na izborima mora osvojiti 270 od 538 glasova izbornika u Izborničkom koledžu koji odlučuje o predsjedniku uglavnom po načelu da kandidat koji dobije najviše glasova birača dobiva sve izborničke glasove pojedine države. Analitičari ne isključuju mogućnost da na ovim izborima kandidat koji dobije najviše glasova birača izgubi izbore ne dobivši najviše glasova izbornika ili da rezultat bude 269-269 u Izborničkom koledžu u kojem slučaju o rezultatu odlučuje američki Kongres. Izlazak na birališta mogao bi biti odlučujući čimbenik, a očekuje se da će biti znatno veći nego 2000. kada je izašlo 106 milijuna glasača. Curtis Gans, direktor nestranačkog Odbora za studij američkog izbornog tijela, procijenio je da bi moglo glasovati od 118 do 121 milijun birača, ili 58 posto do 60 posto građana s pravom glasa. Sigurnosne mjere za izbore su pojačane, premda Sjedinjene Države nisu povisile stupanj pripravnosti za teroristički napad unatoč prošlotjednoj video vrpci na kojoj je Osama bin Laden upozorio američke birače da ne biraju predsjednika koji će ići protiv muslimana. Na ovim izborima američki glasači biraju i Zastupnički dom Kongresa te trećinu senatora u Senatu kao i 11 guvernera. Republikanci imaju većinu u Zastupničkom domu i Senatu i ne očekuje se da će je izgubiti. Predsjednik Bush će glasovati u Crawfordu u Teksasu gdje i živi, a potom u Washingtonu čekati rezultate. Senator Kerry će glasovati u Bostonu u Massachusettsu gdje će i čekati izborne rezultate.

Veliki interes birača na američkim izborima

DUGAČKI redovi birača pred biralištima ukazuju na veliki interes Amerikanaca za izbore na kojima u utorak biraju između republikanskog kandidata predsjednika Georgea W. Busha i demokratskog kandidata senatora Johna Kerryja. Američke televizije pokazuju dugačke redove na već otvorenim biralištima od New Yorka na istoku i Floride na jugu do Michigana na sjeveru i Texasa na jugoistoku zemlje. Izlazak na birališta mogao bi biti odlučujući čimbenik, a očekuje se da će biti znatno veći nego 2000. kada je izašlo 106 milijuna glasača, moguće između 118 i 121 milijun birača. Posljednja istraživanja javnoga mnijenja pokazala su da Bush i Kerry vode izjednačenu borbu za Bijelu kuću i da će rezultati izbora ostati do kraja neizvjesni. Predsjednik Bush je već ujutro glasovao u svom Crawfordu u Texasu. "Ovi izbori su u rukama naroda i zbog toga se osjećam vrlo lagodno. Ljudi znaju moja stajališta", rekao je on nakon glasovanja. Dodao je da ima povjerenja u prosudbu naroda i da očekuje da će pobijediti. Bush je kazao novinarima da je važno da pobjednik izbora bude poznat već u utorak navečer čime bi se izbjegla sporenja do kojih je došlo na prošlim izborima 2000. koje je tijesno dobio tek nakon višednevnog ponovnog prebrojavanja glasova na Floridi. Naglasio je da je njegov cilj u slučaju da dobije drugi mandat u Bijeloj kući da ujedini američki narod, demokrate i republikance i osigura sigurnost i napredak Amerike. Budući da Sjedinjene Države ne poznaju izbornu šutnju Kerry je u La Crosseu u Wisconsinu na sam dan izbora vodio kampanju nastojeći potaknuti izlazak na izbore svojih pristaša. Kerry je rekao da Amerikanci mogu birati promjenu smjera u kojem se kreće zemlja ako izaberu njega ili još četiri godine iste politike pod predsjednikom Bushom. On je optužio Busha za neuspjelo vođenje rata u Iraku te za izgubljena radna mjesta i rekordan proračunski deficit za njegova mandata. "Vratit ćemo zdravi razum i istinu u odluke ove zemlje", rekao je on. Kerry se potom uputio u svoj Boston u Massachusettsu gdje će glasovati i čekati izborne rezultate. Bush će zastati u Columbusu u Ohiou kako bi još jednom potaknuo birače da izađu na birališta i glasuju za njega, a potom će otići u Washington gdje će čekati izborne rezultate.

Poljak umro zbog greške poreznog ureda

POLJSKI porezni obveznik preminuo je od srčanog udara kojeg je "zaradio" nakon što je tamošnji porezni ured pogrešno zatražio da smjesta plati 80,000 zlota duga (140,000 kuna), pišu u utorak poljski listovi. Bravar Zbigniew Macewicz mrtav je pao u poreznom uredu u gradu Bydgoszcz nakon što je čuo da državi duguje 80.000 zlota jer navodno nije uspio otplatiti prenamjenski kredit. Porezni je ured kasnije uvidio čistu matematičku pogrešku, jer radilo se, naime, o 8.80 zlota (15 kuna), no za nesretnog bravara bilo je prekasno. Vlada je izrazila duboko žaljenje zbog fatalne pogreške, a ministar financija Stanislaw Stec je naredio unutrašnju reviziju poreznih vlasti.

BIN LADEN OBEĆAVA "RAT TROŠENJA SNAGA"

Šef terorističke mreže alQaide Osama bin Laden je u tekstu kojeg mu pripisuje tvmreža alJazeera obećao voditi "rat iscrpljivanjem" u Iraku i Afganistanu protiv Sjedinjenih Država sve do njihovog "pada". Čini se da je taj tekst, objavljen na internet stranici katarske televizije, integralni transkript video snimke bin Ladena čije je dijelove ta tv-mreža objavila u petak. Bin Laden u njemu optužuje Georga W. Busha za nemar na dan napada 11. rujna 2001. i prijeti Americi novim atentatima. "Postali smo stručnjaci u gerilskim napadima i ratu iscrpljivanja", rekao je bin Laden prema novim dijelovima koje je televizija objavila dan uoči američkih predsjedničkih izbora. Spomenuo je Rusiju koja je zauzela Afganistan 1979. i od tamo se povukla 1989. i rekao "Pobijedili smo nepravednu supersilu vodeći rat trošenja snaga, uz afganistanske borce tokom 10 godina sve do pada Rusa i njihovog poraza". "Vodit ćemo tu politiku iscrpljivanja protiv Amerike do njezinog pada", dodaje se u tekstu. Bin Laden se izravno obratio Amerikancima i rekao da njihova sigurnost "nije ni u rukama Kerryja, ni Busha ni al-Qaide. Vaša je sigurnost u vašim rukama. Svaki američki predsjednički mandat koji ne ugrožava našu sigurnosti osigurat će automatski vašu", zaključio je. (Hina) xtm ysd