OSMORICA mladića srpske nacionalnosti 1. svibnja u ranim večernjim satima napali su Bošnjake povratnike u zaseoku Branilovići u Fazlagića Kuli, u općini Gacko, u istočnoj Hercegovini. Iako je i sama policija u prvim izjavama spominjala da su u incidentu sudjelovala osmorica mladića, kako su potvrdili i mještani, privedena su samo trojica.

"Bilo je užasno. Skupina pijanih mladića ušla je u selo s dva automobila i s uzdignuta tri prsta počeli su vikati:"Ovo je Srbija", "Ovo je naša zemlja", "Balije j..... vam tursku majku", "Izlazite da vas koljemo"... Ostala sam izvan sebe. Evo još drhtim - ispričala je novinarima "Dnevnog avaza" 80-godišnja mještanka.

Mještani - povratnici smatraju da je sreća što su ostali smireni inače bi izbio incident širih razmjera. Vjeruju da je riječ o pokušaju zastrašivanja  povratnika.

"Ali, mi nećemo napustiti ovu zemlju nikada, do zadnjega. Neka nam RS i premijer Milorad Dodik napišu da se iselimo kada nam ne mogu jamčiti sigurnost ili neka nas puste da živimo kao ljudi. On kaže da smo svi sigurni u njegovom entitetu, pa neka nam dokaže ili neka pusti da nas štiti policija iz FBiH" - kazao je jedan mještanin Branilovića pribojavajući se da bi provociranje mladića moglo biti uvod u nove incidente.

U policiji u Trebinju potvrdili su da su uhapšeni N. S. (21), D. T. (21) i B. V. (19), svi iz Gacka, zbog sumnje da su prijetili i psovali mještanima bošnjačke nacionalnosti u Branilovićima. Glasnogovornica tamošnje policije nije imala odgovor na pitanje zašto su uhapšena samo trojica od osmorice sudionika incidenta.

UGLEDNI američki časopis Time objavio je ovogodišnju listu 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu među kojima nema američkog predsjednika Georgea W. Busha.

Među glumcima, znanstvenicima, zabavnjacima, političarima, novinarima, vjerskim vođama i drugim najutjecajnijim ljudima svijeta nema niti jednog čovjeka s "naših prostora".

Lista je sačinjena od 71 muškarca i 29 žena iz 27 zemalja svijeta, a među svjetski najutjecajnijim ženama našle su se britanska Kraljica Elizabeta II i njemačka kancelarka Angela Merkel.

Imena na listi podijeljena su u pet velikih područja; umjetnici i zabavnjaci, vođe i revolucionari, heroji i pioniri, znanstvenici i mislioci, te graditelji i velikani.

Od vjerskih vođa na listi se nalaze ajatolah Ali Khamenei, papa Benedikt XVI, te Peter Akinola, nigerijski Anglikanski nadbiskup poznat po svojem žestokom protivljenju ređenja biskupa homoseksualaca u američkoj Episkopalnoj crkvi.

Tu je i Barack Obama, senator iz redova američkih demokrata koji se sa stranačkom kolegicom i senatoricom Hillary Clinton natječe za nominaciju za predsjednika SAD na idućim predsjedničkim izborima.

Među poznatima našli su se Justin Timberlake i Oprah Winfrey te američka glumica i voditeljica talk showa Rosie O'Donnell koja se među odabranima našla zahvaljujući snažnom utjecaju koji je ostavila u SAD-u putem televizijskog talk showa "The View".

Listu sačinjavaju i Arnold Schwarzenegger, George Clooney, Sacha Baron Cohen, Leonardo DiCaprio, Cate Blanchett, Martin Scorsese, Simon Fuller, Brad Pitt i drugi.

Kompletan popis 100 najutjecajnih ljudi svijeta

Među umjetnicima su Tina Fey, Youssou N'Dour, Anna Netrebko, Sacha Baron Cohen, Leonardo DiCaprio, Nora Roberts, Rick Rubin, Martin Scorsese, Cate Blanchett, Alber Elbaz, America Ferrera, Simon Fuller, Brian Grazer, John Mayer, David Mitchell, Kate Moss, Brad Pitt, Shonda Rhimes, Kara Walker i Brian Williams.

Drugu skupinu predvodi Kraljica Elizabeta II, a u njenom društvu su i Tzipi Livni, Peter Akinola, Liu Qi, Condoleezza Rice, Omar Hassan al-Bashir, John Roberts, Sonia Gandhi, Raúl Castro, Arnold Schwarzenegger, general David Petraeus, Hillary Clinton, Hu Jintao, kralj Abdullah, Nancy Pelosi, Barack Obama, Michael Bloomberg, ajatolah Ali Khamenei, papa Benedikt XVI, Angela Merkel i Osama bin Laden.

U skupni "heroja i pionira" našli su se Oprah Winfrey, Elizabeth Edwards, Warren Buffett, Drew Gilpin Faust, Wesley Autrey, Tony Dungy, Roger Federer, Tyra Banks, Youk Chhang, George Clooney, Michael J. Fox, Timothy Gittins, Judith Mackay, Chien-Ming Wang, Maher Arar, Thierry Henry, Zeng Jinyan, Gari Kasparov i Amr Khaled.

Al Gore predvodi skupinu znanstvenika i mislilaca u kojoj su se još našli; Neil deGrasse Tyson, J. Craig Venter, Lisa Randall, John Mather, Elizabeth Blackburn, Alan Stern, Tullis Onstott, Svante Paabo, Steven Nissen, Richard Dawkins, Chris Anderson, Paul Allen, Monty Jones, Klaus Schwab, Nora Volkow, Frans de Waal, Douglas Melton te Kari Stefansson.

Posljednju skupinu čine Richard Branson, Cyril Ramaphosa, Erik Lie, Pony Ma, Chad Hurley & Steve Chen, Katsuaki Watanabe, Bernard Arnault, Clara Furse, Ken Lewis, Lakshmi Mittal, Shigeru Miyamoto, Rhonda Byrne, Steven Cohen, Steve Jobs, Philip Rosedale, Ho Ching, Indra Nooyi, Stephen Schwarzman i konačno Michael Moritz.

Opširnije o postignućima Timeovih najutjecajnijih ljudi svijeta možete pročitati ovdje.

U NAJNOVIJOJ u nizu otmica, s talijanskog tankera koji je bio usidren na jugu Nigerije, oteta su još dvojica hrvatskih državljana, što je potvrdilo i hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI).

"Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske obaviješteno je putem Veleposlanstva RH u Rimu, o novoj otmici skupine stranih radnika u području delte Nigera. Među otetima su i dva hrvatska državljana koji su se nalazili na brodu Mystras, u vlasništvu talijanske brodske kompanije Eni-Saipem. Obitelji otetih hrvatskih državljana obaviještene su o događaju." - stoji u priopćenju MVPEI-a.

"Veleposlanik RH u Talijanskoj  Republici Tomislav Vidošević danas je u Ministarstvu vanjskih poslova Talijanske Republike razgovarao s gđom Elizabettom Belloni, predstojnicom Ureda za krizne situacije, oko pomoći i obavještavanja u svezi s otmicama. U tijeku su diplomatske aktivnosti oko nastalog stanja. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija također je u kontaktima s tvrtkama u kojima rade oteti hrvatski državljani." - piše u priopćenju Ministarstva.

Na tankeru Mystras koji je bio usidren oko 90 km od luke Harcourt, nalazila su se 24 člana posade, raznih nacionalnosti. Talijansko ministarstvo vanjskih poslova izvijestilo je da među posadom nema talijanskih državljana.

Nekoliko skupina naoružanih muškaraca u posljednja je 24 sata u trima odvojenim incidentima u Nigeriji otelo najmanje 18 osoba. Uz članove posade tankera Mystras, oteto je i nekoliko radnika zaposlenih na gradilištu elektrane blizu luke Harcourt te jedan muškarac iz bara u južnom gradu Warriju.

U utorak je iz MVPEI-a stigla potvrda o tome kako su u pobunjeničkom napadu na brod američke naftne kompanije "Chevron Corp.", koji se u utorak oko 5 sati prema lokalnom vremenu dogodio na jugu Nigerije, oteta šestorica radnika te kompanije - Hrvat Jurica Ruić, jedan Amerikanac i četvorica Talijana.

Dvojica hrvatskih državljanina, Renato Garma i Mate Luša, također na radu u Nigeriji, bili su oteti u februaru, a pušteni u ožujku ove godine.

I.M.
Foto: AFP

IRANSKI predsjednik Mahmoud Ahmadinedžad je na Zapadu često kritiziran zbog svojih konzervativnih nastupa. No, ponekad mu se dogodi da ga napadnu još kontroverzniji elementi unutar samog Irana. Slično se dogodilo nakon što je jučer zagrlio i u ruku poljubio stariju ženu koja mu je bila učiteljica u školi.

"Incident" se dogodio za vrijeme ceremonije povodom Dana učitelja, a Ahmadinedžad je "skandal" izazvao time što je svoju bivšu učiteljicu poljubio u ruku, i nakon toga uzeo njene ruke u svojevrsni zagrljaj. Iako je žena na rukama imala debele rukavice, pokrivalo za glavu i debeli kaput, tako da je predsjednik izbjegao dodirnuti joj kožu, ali šerijatski zakon zabranjuje muškarcu da dodirne ženu koja mu nije u rodu.

Ahmadinedžada su napale novine "Hezbollah" (novine nisu u nikakvoj vezi s libanonskom terorističkom grupom istog imena, Hezbollah na arapskom znači "Božja stranka"), i to na naslovnoj stranici, na kojoj je objavljena slika njegovog nemoralnog čina.

"Iranski muslimani ne sjećaju se ovakvih povreda šerijatskog zakona za vrijeme islamske vladavine (od revolucije 1979., kad je na vlast ošla teokracija). Ova vrsta nedostojnog ponašanja progresivno otvara vrata mnogim neželjenim posljedicama, kao što su povrede religijskih i svetih vrijednosti", stoji u tim novinama, a i ostale tvrdolinijaške novine objavile su kontroverznu sliku, ali bez komentara.

Ahmadinedžadova gesta s poljupcem znak je pokazivanja poniznosti pred iranskim učiteljima, koji su u zadnje vrijeme pokrenuli nekoliko protesta. Osim što su protestovali protiv slabih plaća, izrazili su negodovanje zbog učenja koje moraju nametati djeci.

Na protestima u ožujku ove godine tako su se požalili da, osim što u skoro svakoj rečenici moraju spomenuti Allaha, moraju i derogirati predislamsku perzijsku kulturu i nazivati ju devijantnom. Prosvjedi u Teheranu u ožujku rezultirali su hapšenjem vođa, potaknuli proteste u drugim velikim iranskim gradovima, ali su ih mediji, koje žestoko kontrolira država, mahom ignorirali.

J.D.

17-GODIŠNJA irska djevojka ovaj će se tjedan pojaviti na Vrhovnom sudu u Dublinu kako bi se pokušala izboriti za svoje pravo da otputuje u Veliku Britaniju kako bi tamo obavila pobačaj, koji joj je u Irskoj zabranjen.

Liječnici su, naime, rekli djevojci, kako njen četveromjesečni fetus nakon rođenja neće preživjeti dulje od nekoliko dana, nakon čega je odlučila pobaciti. Abortus je u Irskoj protuzakonit, osim u slučaju kad trudnoća dovodi u opasnost majčin život pa je odlučila otputovati u Britaniju. Irska zdravstvena služba je, pak, na to reagirala tako što su joj zabranili put u Britaniju, gdje bi mogla slobodno izvršiti abortus. Njen odvjetnik Eoghan Fitzsimons tvrdi kako zdravstvene vlasti nemaju autoritet za poduzimanje takvog čina.

FItzsimons je  irskim medijima rekao kako je nehumano od nje očekivati da nosi u sebi fetus djeteta devet mjeseci, samo da bi gledala bebu kako umire nakon rođenja. Eoghan je duboko potresena dijagnozom i zabranom putovanja u Britaniju, što je njen odvjetnik opisao kao degradirajuće ponašanje. 

Djevojka, koja je poznata samo pod pseudonimom Miss D, je porjeklom iz regije Leinster, a od ožujka je pod nadzorom Irske zdravstvene službe. Tisuće irskih žena i djevojaka svake godine putuju u Britaniju kako bi izvršile abortus koji je u Irskoj zabranjen.

P.V.

PREDSTAVNIČKI DOM američkog Kongresa, u kojem većinu drže demokrati, danas je izglasao prijedlog zakona prema kojemu se u federalnu nadležnost stavlja procesuiranje zločina protiv mržnje čija su žrtva "osobe drukčije seksualne orijentacije", a za kojeg je Bijela kuća već najavila stavljanje veta.

Zakonski prijedlog, koji je izazvao oduševljenje među pripadnicima američke homoseksualne zajednice, nalaže federalnim vlastima da sudjeluju u procesuiranju svih kaznenih djela za koje se sumnja da su, između ostalog, motivirane "mržnjom ili predrasudama" prema osobama homoseksualne orijentacije. Time je proširena trenutno važeća definicija "zločina iz mržnje" koja se dosada odnosila isključivo na zločine iz rasne, etničke i vjerske mržnje.

Stenny Hoyer, demokratski vođa Kongresa, je zakon opisao kao "izjavu da je SAD zemlja koja prihvaća različitosti". Za zakon je glas dalo 230, a protiv bilo 180 zastupnika. Sjednicom je, inače, predsjedao Barney Frank, demokratski kongresnik iz Massachusettsa poznat po svojoj homoseksualnoj orijentaciji.

Dok su grupe za prava homoseksualaca zadovoljne, prema zakonskom prijedlogu je protivljenje izrazio niz konzervativnih organizacija, kao i uglavnom republikanski kongresnici. Dr. James Dobson iz konzervativne organizacije Focus on Family tvrdi da će se zakon zlorabiti kako bi se "ušutkale" mnoge ličnosti i organizacije koje se protive homoseksualnosti, s obzirom da će javno iznošenje njihovih stavova po zakonu biti tumačeno kao "govor mržnje" odnosno "poticanje na zločine iz mržnje".

Lamar Smith, konzervativni zastupnik iz Teksasa, je svoje protivljenje obrazložio tvrdnjom da zakonski tekst od homoseksualaca pravi povlaštenu manjinu, s obzirom da bi procesuiranje fizičkog napada na homoseksualca po novom zakonu od strane federalne vlade zahtijevao više resursa nego procesuiranje ubojstva policajca na dužnosti ili malog djeteta.

Bush je, pak, u izjavi kojom obrazlaže predstojeći veto, izjavio da su sva kaznena djela, odnosno zločini iz mržnje opisana u zakonskom prijedlogu već pokrivena odgovarajućim kaznenim zakonima pojedinih država, te da ne postoji potreba da se "dodatno federalizira kazneno pravo", odnosno opterećuju federalni resursi. Bush također tvrdi da se time krši Ustav SAD, odnosno da bi zakon mogao "pasti" na Vrhovnom sudu s obzirom da je Kongres, regulirajući tu materiju, uzeo ovlasti koje pripadaju državama članica.

D.A.