FLORIDSKI par je pokušao unajmiti plaćenog ubojicu za ubojstvo njihovo troje unuka i snahu kako bi ih spriječili da svjedoče na suđenju za silovanje njihovu sinu, piše Associated Press.

Par star 60 i 59 godina je prerušenom zamjeniku šerifa ponudio 100 dolara da im ubije snahu, unuka i dvoje posvojenih unuka te obiteljskog psa. 100 dolara je bio predujam, dok je veći dio novca trebao biti isplaćen nakon ubojstva.

31-godišnji sin optuženog para zatvoren je od studenog prošle godine, a optužen je po 22 točke za seksualno iskorištavanje djeteta, međuostalim zbog pokazivanja lascivnih materijala maloljetniku, dok su njegova kći i pokćerka žrtve zlostavljanja.

Zlostavljač je pokušao nagovoriti jednog zatvorenika da mu ubije obitelj. Detektivi su saznali za taj pokušaj te su nakon toga dogovorili sastanak s njegovom obitelji u jednom motelu u floridskom gradu Tavaresu.

Prerušeni zamjenik šerifa u utorak ih je pitao:"Želite da ubijem sve, uključujući i psa?" Oni su odgovorili potvrdno.

Par je uhapšen i svaki od njih je optužen po četiri točke za planiranje zločina. Pritvoreni su bez mogućnosti puštanja uz jamčevinu.

Odvjetnik njihovog optuženog sina Peter Sartes rekao je da ne zna ništa o slučaju njegovih roditelja.

Zbog zaštite identiteta djece, Associated Press nije naveo imena bake, djeda, sina i ostalih članova obitelji.

V.Š.

V.Š.

VISOKI predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana odbacio je mogućnost organiziranja referenduma za odcjepljenje Republike Srpske, rekavši kako međunarodna zajednica neće dopustiti ugrožavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.

"Stav međunarodne zajednice bio je i sada je posve jasan: Daytonskim sporazumom priznata je BiH kao suverena i nezavisna država. RS je dio te države, što je, također, jasno regulirano Daytonom" kazao je Solana u razgovoru za subotnje izdanje Dnevnog avaza, komentirajući zahtjeve koji su se mogli čuti u Republici Srpskoj nakon referenduma u Crnoj Gori.

Solana je naglasio da je RS, kao entitet u sastavu BiH, obvezna raditi u okvirima ustavno dogovorenih struktura. "RS nema pravo niti ovlasti organizirati ili održati referendum" upozorio je Solana.

CRNA GORA je neovisna država s punim međunarodno-pravnim subjektivitetom u svojim postojećim državnim granicama, odlučila je u subotu navečer na svečanoj sjednici crnogorska Skupština na temelju rezultata referenduma provedenog 21. svibnja.

Nakon što su zastupnici saslušali i prihvatili izvještaj predsjednika Republičkog referendumskog izaslanstva, slovačkog diplomata Františeka Lipke, zastupnici su usvojili Odluku o proglašenju neovisnosti i Deklaraciju neovisne Crne Gore.

Uz najviše crnogorske dužnosnike, predsjednika Filipa Vujanovića i premijera Mila Đukanovića te dosadašnjeg predsjednika Državne zajednice Srbija i Crna Gora Svetozara Marovića, na svečanoj sjednici bio je nazočan i izaslanik Europskog parlamenta Jelko Kacin.

Na sjednici nisu bili zastupnici nijedne parlamentarne stranke iz unionističkog bloka.

Crna Gora obnovom državne neovisnosti preuzima sve poslove koje je usvajanjem Ustavne povelje državne zajednice Srbije i Crne Gore povjerila institucijama državne zajednice, saopštio je predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić.

"Crna Gora će urediti način preuzimanja poslova koji su dosad obavljale institucije Državne zajednice i posebnim aktima Skupštine i Vlade Crne Gore utvrditi i objaviti načela na kojima će se izgrađivati i voditi unutrašnja i vanjska politika", stoji u skupštinskoj odluci o proglašenju neovisnosti.

U Deklaraciji se navodi da će Crna Gora primjenjivati i preuzeti međunarodne ugovore i sporazume koje je zaključila i kojima je pristupila Državna zajednica, a koji se odnose na Crnu Goru i koji su u suglasnosti s njezinim pravnim poretkom.

Crna Gora će se kao nezavisna država s punim međunarodno-pravnim subjektivitetom nastaviti izgrađivati kao građanska država, multinacionalno, multietničko, multikulturno i viševjersko društvo, zasnovana na poštivanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava, prava manjina, načelima parlamentarne demokracije, vladavine prava i tržišne ekonomije.

Crna Gora iskazuje poseban interes i punu spremnost da sa Srbijom riješi dosadašnja međusobna prava i obveze te da razvija dobre i prijateljske međudržavne odnose, stoji uz ostalo u Deklaraciji o nezavisnosti Crne Gore.

U deklaraciji se još navodi da će Crna Gora na principima međunarodnog prava uspostaviti i razvijati bilateralne odnose s drugim državama, prihvaćajući prava i obveze iz dosadašnjih aranžmana i nastaviti s aktivnom politikom dobrosusjedstva i regionalne suradnje.

PREDSJEDNIK Srbije Boris Tadić zbog obaveza nije u mogućnosti otputovati u Podgoricu na svečanost proglašenja državne suverenosti Crne Gore, priopćeno je u subotu iz Ureda predsjednika.

Kako je navedeno u priopćenju, srbijanski predsjednik je povodom proglašenja nezavisnosti svim građanima Crne Gore uputio poruku u kojoj im želi mir i napredak.

Tadić dodaje da su ga "zavidna odgovornost političkih subjekata i masovno učešće građana u demokratskom procesu" učvrstili u uvjerenju da će Crna Gora postati "prosperitetno društvo i da će kroz partnerstvo s drugim državama regije, a prije svih sa Srbijom, ubrzo osigurati europsku budućnost".

"Na tom putu, kao i uvijek u našoj povijesti, u Srbiji će imati najbližeg prijatelja. Zalažem se da njegujemo obiteljske, povijesne, kulturne, ekonomske i političke veze, jer su one neraskidiva spona između naše dvije zemlje", navodi se Tadićevoj poruci.

Predsjednik Tadić je, inače, prošle subote posjetio Crnu Goru, gdje se susreo s najvišim državnim dužnosnicima te države, a proteklih je dana u više navrata kazao da priznaje rezultate referenduma, kojim je Crna Gora izglasala nezavisnost.

Na današnju svečanost u Podgoricu pozvani su i srbijanski premijer Vojislav Koštunica i predsjednik Skupštine Srbije Predrag Marković, ali njihove nadležne službe nisu obavijestile javnost hoće li prihvatiti poziv ili ne.