ARHIVA

AMERIČKA VOJSKA U BAGDADU OTKRILA RADIONICU U KOJOJ SU SE SASTAVLJALI AUTOMOBILI BOMBE

Američka je vojska u subotu objavila da je otkrila radionicu u kojoj su se sastavljali automobili bombe te nekoliko skladišta oružja u južnom dijelu Bagdada, a u sklopu iste operacije uhapšena jen 51 osobu povezana s ćelijom za proizvodnju bombi. "Vojnici Prve konjičke divizije nedavno su otkrili mjesto na kojem se proizvodi eksploziv za automobile bombe te veliko skladište u južnom dijelu Bagdada", objavila je vojska. Tijekom pretrage, dodaje se u priopćenju, otkrivena su četiri automobila bombe na različitim stupnjevima proizvodnje, tri kovčega s više od 12 milijuna iračkih dinara, zatim, pet puška tipa AK-47, oko 50 komada streljiva, dok su na drugoj lokaciji pronađene eksplozivne naprave, s drugim oružjem, streljivom, detonatorima. "Uhapšene osobe dio su ćelije odgovorne za eksploziju jednog vozila u kojoj su poginula dva vojnika", kaže se u priopćenju američke vojske. Više od 20 automobila bombi eksplodiralo je u lipnju prije predaje suvereniteta iračkim vlastima, a prošli je mjesec u različitim napadima ubijeno u Iraku stotinjak osoba. (Hina) xbis

ISLAMISTIČKA SKUPINA OBJAVILA ODRUBLJIVANJE GLAVE MARINCU

Islamistička Internet stranica objavila je u subotu navečer priopćenje koje se pripisuje skupini Ansal AlSunna, bliskoj alQaidi, u kojem se navodi da je američkom marincu libanonskog podrijetla, zatočenu kao taocu krajem lipnja, odrubljena glava. Priopćenje kojemu je nemoguće neposredno utvrditi autentičnost predstavlja se kao poruka "Abdallaha Al-Hassana ben Mahmouda, emira vojske Ansala Al-Sunne, predsjedniku Georgeu W. Bushu". Američka vojska je 30. lipnja potvrdila otmicu tog marinca, kojemu se otmičari prijetili odrubljivanjem glave, u video poruci koju je u nedjelju emitirala arapska postaja Al-Jazeera. Desetar prve divizije marinaca čija je postrojba bila smještena u Falluji, 50 km zapadno od Bagdada, Wassef Ali Hassoun, muslimanske vjeroispovijesti, smatrao se nestalim u Iraku od 21. lipnja. (Hina) xbnš ysd

OTKRIVENA TIJELA ELISABETH BRICHET I JEANNE-MARIE DESRAMAULT

Tijela Elisabeth Brichet i JeanneMarie Desramault, belgijske djevojčice i francuske studentice, žrtava vjerojatnog serijskog ubojice Michela Fournireta, otkrivena su u subotu u dvorcu Sautou, na sjeveroistoku Francuske, objavila su dvojica tužitelja. L Otkrivanje tijela dviju žrtvi na posjedu dvorca Sautou i njihovu prvotnu identifikaciju na licu su mjesta objavili francuski i belgijski tužitelji. "Pronašli smo drugo tijelo; zaključujemo dakle petnaest godina dugu istragu", kazao je glavni tužitelj iz Reimsa Yves Charpenel, manje od dva sata nakon objave otkrića prvog tijela. Upozorio je da su obitelji obaviještene. "Jako sam uzbuđen objavom otkrivanja tijela Elisabeth Brichet", belgijske djevojčice za koju je Fourniret priznao da ju je ubio i zakopao u dvorcu 1989. godine, kazao je tužitelj iz Namura Cedric Visart de Bocarme. Dvojica tužitelja potvrdili su da je prvo tijelo ono Jeanne-Marie Desramault, 22-godišnje francuske studentice. Fourniret je i za nju priznao da ju je ubio 1989. godine te zakopao na posjedu Sautou. "Posmrtni ostaci bit će otpremljeni u institut za sudsku medicinu kako bi se provela službena identifikacija", kazao je Charpenel. Tužitelj je istaknuo kako su oba tijela pronađena u "glini što dozvoljava da se tijela sačuvaju" a što "će pak omogućiti sigurnu identifikaciju". Glede tijela Elisabeth Brichet, Visart de Bocarme je rekao da "sve navodi da se radi o njoj". "Elementi vizualne identifikacije savršeno su pozitivni, postoje tragovi tkanine koji omogućuju formalnu identifikaciju", kazao je on. "Moći će se uzeti uzorci za DNK analizu", dodao je on. Iskopavanje je počelo u subotu ujutro za što je angažirano 200 žandara, policajaca i istražitelja u prisustvu Fournireta i njegove supruge Monique Olivier, oboje Francuza. Fourniret (62) je priznao devet ubojstava među kojima ona sedam djevojaka u Francuskoj i Belgiji između 1987. i 2001. godine. Njegova ga supruga optužuje za desetak ubojstava ukupno. Istražitelji su uznemireni činjenicom da je dio ubojstava vjerojatno zastario. U Francuskoj ubojstvo zastarjeva nakon 10 godina, a u Belgiji nakon 15, ako istraga ne urodi novim spoznajama. (Hina) xbnš ysd

GADAFIJEVA KĆERKA U ODVJETNIČKOM TIMU KOJI BRANI SADAMA HUSEINA

Ayesha Gadafi, kćerka libijskog čelnika Moamera Gadafija, pridružit će se 20članom odvjetničkom sudu koji brani bivšeg iračkog predsjednika Sadama Huseina, objavio je u subotu vođa odvjetničkog tima Muhamed Rashdan. "Ayesha Gadafi, koja ima doktorat iz prava, nazvala nas je i ponudila svoje usluge i mi smo to pozdravili", rekao je Rashdan. Tim odvjetnika uključuje brojne stručnjake iz arapskog svijeta ali i iz Velike Britanije i Francuske. Rashdan je rekao da je odvjetnički tim primio prijetnje da će njihov ured u glavnom gradu Jordana biti dignut u zrak ako nastave u njemu držati konferencije za novinare. "Ignorirat ćemo te prijetnje kao i one iračkih ministara obrane i pravosuđa i nastavit ćemo s provođenjem planova kako bi otputovali u Irak i obavili naš posao". (Hina) xsb ysb

NOVINE: DEUTSCHE BANK ZAPLIJENIO SADAMOVE MILIJUNE

Njemačka banka Deutsche Bank lani je iskoristila rupu u zakonu i zaplijenila 28 milijuna dolara s talijanskoga računa Sadama Huseina, objavile su u subotu njemačke novine. Sadam je novac 1990 položio u Deutsche Bank SpA, talijansku podružnicu te frankfurtske banke, objavio je časopis Der Spiegel. Prema odredbama rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, svi su Sadamovi računi zamrznuti dok se ne osnuje fond za poslijeratni razvoj Iraka. No Deutsche Bank je iskoristio jednu odredbu Europske unije koja bankama omogućuje da zaplijene zamrznuta sredstva za namirivanje dugova. Tako je Deutsche Bank iskoristila tih 28 milijuna dolara za plaćanje dijela duga od 150 milijuna, piše u Der Speigelu koji izlazi u ponedjeljak. Transakcija je obavljena 22. rujna prošle godine, a novi EU-ov propis koji je "zakrpao" tu zakonsku rupu stupio je na snagu 16. oktobara. (Hina) xvm ysb

ICTY: Milošević u ponedjeljak počinje iznositi svoju obranu

NA SUĐENJU bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY) u ponedjeljak treba početi druga faza glavne rasprave u kojoj će Milošević, koji se brani sam, izvoditi svjedoke i dokaze obrane kako bi osporio navode iz optužnica za Hrvatsku, BiH i Kosovo, koje ga u 66 točaka terete za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjeno od 1991. do 1999. godine u ratovima na prostoru bivše SFRJ. Suđenje Miloševiću, glavni i najsloženiji haški proces i prvo suđenje jednom šefu države pred međunarodnim sudom, počelo je 12. veljače 2002. a tužitelji su do 25. veljače ove godine u 300 radnih dana izveli 298 svjedoka i u spis predmeta uveli hiljade dokumenata, transkripata, fotografija, snimaka presretnutih razgovora, video zapisa i drugih dokaza. Pravni stručnjaci i promatrači suđenja tada su ocijenili da su tužitelji izveli čvrste dokaze za većinu točaka optužnice, no da je izostao "krunski dokaz" za najtežu optužbu, onu za genocid nad Muslimanima u BiH, što je potvrdila i glavna tužiteljica Carla del Ponte. Odlučujući o podnesku "prijatelja suda" (amici curiae), koji su u Miloševićevo ime zatražili oslobađanje od optužbi za koje drže da nisu dokazane, sudsko vijeće je zaključilo da su "tužitelji pružili dovoljno dokaza u prilog svake od osporavanih točaka iz tri optužnice". Vijeće je prihvatilo zahtjev za odbacivanje određenog broja činjeničnih navoda iz optužnica za Hrvatsku i BiH, za koje tužitelji nisu pružili dovoljno dokaza, no zaključilo je da u ovoj fazi ne treba odbaciti niti jednu od 66 točaka iz tri optužnice. Ocijenjeno je da je Milošević, uz čelnike bosanskih Srba, sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem i namjerom da unište dio bosanskih Muslimana kao etničke skupine, te da su sudionici zločinačkog pothvata počinili genocid u Brčkom, Prijedoru, Sanskom Mostu, Srebrenici, Bijeljini, Ključu i Bosanskom Novom. Vijeće je odbacilo i tvrdnju "amicusa" da oružani sukob u Hrvatskoj nije bio međunarodni sve do priznanja zemlje 15. siječnja 1992., što je uvjet nadležnosti suda za povrede Ženevskih konvencija, utvrdivši da se Hrvatska može smatrati samostalnom državom od 8. oktobara 1991. U skladu s pravilima ICTY-a postupak vode dvije strane: dokaze prvo iznosi Tužiteljstvo, a zatim obrana. Teret dokazivanja leži na tužiteljima, dok obrana nije dužna bilo što dokazivati već treba samo pobijati navode Tužiteljstva. Kada iznosi svoju obranu, optuženi mora odgovarati samo na one optužbe koje su tužitelji dokazali u "dovoljnoj mjeri", što znači da pred Miloševićem stoji zahtjevna zadaća pobijanja svih 66 točaka iz triju optužnica protiv njega. Na raspravi o dokaznom postupku obrane, održanoj 17. lipnja, Miloševiću je odobreno 150 radnih dana da izloži obranu. On je protestovao zbog te odluke, navodeći da su tužitelji imali 300 radnih dana, no sud je izračunao da je većinu tog vremena on potrošio na protuispitivanje svjedoka. Prosvjedovao je i zbog početka postupka 5. srpnja, tvrdeći da je zbog bolesti i naloga liječnika izgubio 41 dan od ukupno tri mjeseca koliko mu je odobreno za pripreme. Vijeće je ostalo kod utvrđenog datuma za nastavak procesa, ali je predsjedavajući sudac Patrick Robinson najavio "više fleksibilnosti " kada od Tajništva primi dodatne informacije o njegovim teškoćama. Raspravno vijeće razmatralo je i broj svjedoka koji će Milošević moći pozvati. Suci nisu odlučili ograničiti njihov broj, iako je optuženi najavio 1.631 svjedoka uz napomenu da "desetine hiljada ljudi želi svjedočiti u njegovu korist", već su mu dali da sam izabere koga će pozvati u raspoloživih 150 dana i zatražili popis prvih 50 svjedoka. Sud može odbiti svjedoke čiji bi iskazi bili irelevantni ili ponavljanje već izvedenih dokaza. Zahtjev Miloševića da sud izda obvezujući nalog za svjedočenje bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, britanskog premijera Tonyja Blaira i nekih drugih bivših i sadašnjih svjetskih državnika, vijeće je odbilo razmatrati zatraživši da bude podnesen u pisanom obliku, na što je on uzvratio da "nema namjeru to učiniti jer ne priznaje Haški sud" . Prijepor oko pisanih podnesaka samo je jedna od naznaka da raspravno vijeće u drugom dijelu suđenja očekuju vrlo složeni izazovi, vezani uz osiguranje procesne jednakosti i poštenog suđenja optuženiku koji ne priznaje sud i ne želi imenovati profesionalnog branitelja, a sudnicu namjerava iskoristiti kako bi javnosti iznio svoje viđenje jugoslavenske politike i povijesti 90-ih godina. "Ovdje su iznesene najteže optužbe, a meni i javnosti u Srbiji je poznato da su to bile najveće laži. Namjeravam iznijeti istinu i javnosti predočiti dokaze da su ovdje iznesene laži protiv mene, Srbije, Jugoslavije i srpskih snaga, crkve, akademije znanosti, vojske i policije", najavio je Milošević. Sudac Robinson je 17. lipnja pokazao spremnost da nastavi s praksom svog prethodnika Richarda Maya koji je Miloševića često prekidao zbog političkog govora, no pitanje je koliko će to u sadašnjoj fazi postupka ličiti na koncentriranje na bitno, a koliko na ograničavanje prava na iznošenje obrane. Miloševiću u pripremi obrane pomažu tri "pravna savjetnika" Zdenko Tomanović, Dragoslav Ognjenović i Branko Rakić, a ICTY mu je na raspolaganje stavio dvije prostorije, jednu u pritvoru i jednu izvan njega za nenadzirane razgovore sa svjedocima. U interesu ravnopravnosti stranaka, Vijeće je od "prijatelja suda" Stevena Kaya i Timothya McCormacka zatražilo da u drugom dijelu suđenja pruže veću pomoć optuženom. Miloševićevo sudjelovanje u postupku koji smatra nelegitimnim i pred sudom koji ne priznaje, u dosadašnjem je tijeku suđenja rezultiralo brojnim proturječjima. Zbog nedostatka odvjetničke vještine, suci su mu dopustili znatno vrijeme i širinu u protuispitivanju svjedoka optužbe, što je pridonijelo duljini dokaznog postupka optužbe i suđenja u cjelini. Pored postavljanja irelevantnih pitanja ili ponavljanja pitanja, komentara i držanja govora, koji su po opaskama sudaca bili samo "gubljenje vremena", Milošević je često postavljao pitanja koja su omogućavala svjedocima da iznose dodatne dokaze protiv njega. S vremenom je poboljšao vještinu ispitivanja, pa bi tu i tamo uspijevao narušiti vjerodostojnost svjedoka, ponekad i vještaka, ili ukazati na kontradikcije u njihovu iskazu. Prema neposrednim svjedocima zločina i žrtvama često je pokazivao neosjetljivost, prezir ili čak surovost, vještacima bi obično osporavao stručnost ili upućenost u jugoslavenske prilike, a s međunarodnim posrednicima i državnicima bio je lažno prisan, pokroviteljski, često snishodljiv. Najbolje i za obranu najučinkovitije ispitivanje vodio je s nekima od svjedoka "insidera", koji su pristali svjedočiti protiv svog bivšeg šefa da izbjegnu optuženičku klupu. Svjedoci kao što su Rade Marković, "kapetan Dragan" Vasiljković, Zoran Lilić ili general Miroslav Đorđević u protuspitivanju su znali pobiti gotovo cijeli svoj iskaz iz glavnog ispitivanja, pa bi tužitelji ostajali praznih ruku. No usprkos povremenom uspjesima, ukupnom izvedbom kao odvjetnik u vlastitoj stvari, po međunarodnim promatračima suđenja, slabo je pomogao svojoj obrani. Promatrači ocjenjuju i da bi s ispitivanjem svojih bivših suradnika i pristaša kao svjedoka obrane mogao još dodatno oslabiti i kompromitirati svoj položaj. Istodobno će tužiteljima omogućiti da ispitaju svjedoke koje sami, usprkos moćnim mehanizmima s kojima raspolažu i višegodišnjem trudu, nisu uspjeli dopremiti u sudnicu. Piše: Damir Hainski (Hina) xdh yps

LINZ: SESTRA JOERGA HAIDERA NA ČELU SLOBODARSKE STRANKE

Austrijska desničarska Slobodarska stranka (FPOe) u subotu je izabrala Ursulu Haubner, sestru kontroverznoga bivšeg čelnika Joerga Haidera na mjesto predsjednice i tako se pomaknula još malo udesno. Ursuli Haubner 58 je godina, a izabrana je pod snažnim pritiskom svog brata, koruškog poglavara Joerga Haidera, sa 79 posto glasova na izvanrednom izbornom kongresu Slobodarske stranke u Linzu. Sa 69,5 posto za njezinog je zamjenika izabran čelnik bečkog ogranka Slobodarske stranke Heinz-Christian Strache, također pripadnik desnog krila Slobodarske stranke. Ursula Haubner je druga žena u povijesti FPOE-a koja je postala predsjednicom stranke. Prva je bila bivša austrijska zamjenica kancelara Susanne Ries-Passer koja je na izbornom kongresu 2002. godine dobila 90,8 posto glasova, otprilike samo mjesec dana prije nego je morala dati ostavku što je dovelo do prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji. Slobodarska je stranka manji koalicijski partner u austrijskoj vladi u kojoj glavnu riječ vode narodnjaci. Narodna stranka pozdravila je 'jasni ishod' izbora Ursule Haubner izrazivši nadu da će se u iduće dvije godine s punom parom moći dalje raditi u saveznoj vladi. Oporbene stranke - socijaldemokrati i zeleni smatraju da današnjom odlukom kriza u Slobodarskoj stranci nije okončana te da će se ona nastaviti. (Hina) xspđ ysd