ARHIVA

Pokrenuta istraga protiv kardiokirurga dr. Turine

DRŽAVNO tužiteljstvo Švicarske pokrenulo je istragu zbog ubojstva iz nehaja protiv najpoznatijeg hrvatskog kardiokirurga, dr. Marka Turine.   Istraga je pokrenuta zbog smrti pacijentice Rosmarie Voser koja je preminula nakon transplatacije srca, a glavni krivac u ovoj tragediji je, kako piše Jutarnji list, Turinin asistent dr. Andreas Kűnzli. 57-godišnja pacijentica preminula je u travnju 2004. nakon transplatacije srca u Sveučilišnoj klinici za kardiologiju u Zűrichu u kojoj je Turina do pred godinu dana bio na čelu, nakon čega je otišao u mirovinu. Pacijentici je presađeno srce krvne grupe A iako je ona imala krvnu grupu 0. Švicarski su mediji optužili dr. Turinu da je kriv za ovakvu pogrešku, no on se ne osjeća krivim, te je novinarima Jutarnjeg lista rekao da ne može davati izjave jer je istraga u tijeku. Kirurg koji je obavio preko 300 transplatacija, optužen je u švicarskim medijima da je dopustio transpalataciju iako je znao da pacijentica neće preživjeti. Turina tvrdi da je došlo do tragičnog nesporazuma s njegovim asistentom koji je, navodno, odlučio o operaciji, a hrvatskog kardiokirurga tek telefonski obavijestio. "Moj klijent Turina nedvojbeno je izjavio da mu ne bi palo na pamet transplatirati srce krvne grupe A u tijelo pacijenta s krvnom grupom 0. Samo se složio s operacijom jer je telefonski poziv o operaciji pacijentice Voser posve krivo shvatio" - izjavio je Turinin odvjetnik Alex De Capitani. Kako piše Jutarnji list, Turini su javili da je operaciju moguće obaviti s čime se on složio iako danas tvrdi da mu je bila nejasna konstelacija krvnih grupa. Institut za forenzičnu medicinu ovu je verziju i potvrdio švicarskom državnom tužiteljstvu. Oni kažu da je dr. Andreas Kűnzli znao da je u Bernu već obavljena transplatacija kada se krvne grupe nisu poklapale, te je pokušao transplatirati srce krvne grupe A u tijelo krvne grupe 0. Turina se tek tokom operacije pridružio liječničkom timu, a liječnici su tokom operacije vidjeli da je pacijentica u teškom stanju. Sumnja se da je tragediju izazvala želja za dokazivanjem Turininog asistenta, koji je želio pokazati da može, kao i njegovi kolege iz Berna, obaviti transplataciju srca različite krvne grupe.

FRANCUSKA I NJEMAČKA PORUČILE RUSIJI DA NE MOŽE ZAUSTAVITI ŠIRENJE EU-A

Čelnici Francuske i Njemačke kazali su u nedjelju ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je proširenje Europske unije pitanje o kojem odlučuje ona sama, a ne Rusija. Francuski predsjednik Jacques Chirac, njemački kancelar Gerhard Schroeder i ruski predsjednik Vladimir Putin sastali su se u Svetlogorsku, ljetovalištu na ruskom dijelu Baltika, na marginama obilježavanja 750. godišnjice grada Kalinjingrada. Rusija je bila zabrinuta što je širenje Unije u posljednjem valu zahvatilo i bivše kremaljske satelite i neki su ruski dužnosnici pomislili kako bi kriza izazvana europskim ustavom i zajedničkim proračunom bila odlična prilika da se zaustavi daljnje širenje EU-a. "Problemi s ustavom i proširenjem, to su problemi za zemlje članice EU-a", rekao je njemački kancelar Gerhard Schroeder na zajedničkoj novinskoj konferenciji s Putinom i Chiracom. "To nema ništa s našim strateškim partnerstvom s Rusijom", naglasio je. Unatoč nesuglasicama oko proširenja, Putin, Schroeder i Chirac ostavili su dojam dobrih prijatelja kojima je ugodno u zajedničkom društvu. Ponovno će se okupiti na summitu G8 u škotskom Gleneaglesu koji se održava od 6. do 8. srpnja. Chirac je kazao da čelnici G8, nakon teških pregovora, "napreduju" prema dogovoru o klimatskim promjenama, no nije rekao kakvom. Što se Iraka tiče, još jednog važnog pitanja koje će biti na dnevnom redu u Gleneaglesu, Putin je rekao da se dosadašnje kritike američke invazije, koje je uputio niz zemalja uključujući Francusku, Rusiju i Njemačku, ne bi smjele naći na putu budućnosti Iraka. "Sve razlike oko Iraka trebale bi se ostaviti prošlosti. Moramo se ujediniti sa Sjedinjenim Državama, s onima koji pokušavaju promijeniti situaciju u Iraku", rekao je ruski predsjednik. Francuski predsjednik Jacques Chirac istaknuo je pak "aktivnu ulogu" Rusije u razvoju odnosa s Iranom. "Pozdravljam aktivnu ulogu Rusije u razvoju Irana za koji želim da bude miran", rekao je Chirac. Govoreći o reformi UN-a, Putin je kazao da će Rusija podržati svaki "razuman" plan reformi koji dobije većinsku potporu. "Važno je da reforma ne dovede do podjela i sukoba", dodao je. Podržao je također njemačke napore da dobije stalno mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a, u čemu mu se pridružio i francuski predsjednik Jacques Chirac. (Hina) xzt ydj

Oko 1,5 ljudi na koncertima LIVE 8, poslano 26,4 milijuna poruka za otpis duga

OKO 1,5 MILIJUN ljudi prisustvovalo je u subotu na deset koncerata Live 8 diljem svijeta, organiziranih u sklopu kampanje da se otpišu dugovi najsiromašnijim zemljama svijeta. Na inicijativu irskog rockera Boba Geldofa niz od deset koncerata započeo je u Tokiju, zatim u Johannesburgu, Berlinu, Rimu, Londonu, Moskvi, Barrieu (Kanada), Versaillesu i Philadephiji, a afrički umjetnici dali su svoj doprinos i na koncertu u Cornouillesu u jugozapadnoj Engleskoj. Cilj ovoga globalnog glazbenog maratona jest da se podigne svijest o afričkom siromaštvu i izvrši pritisak na najmoćnije svjetske vođe da učine nešto po tom pitanju na summitu G8 sljedeći tjedan u Škotskoj. Prema organizatorima ovoga političko-humanitarnog spektakla, oko 85 posto svjetskog pučanstva ili 5,5 milijardi ljudi u 140 zemalja moglo je zahvaljujući televiziji uživo pratiti taj događaj. Više od 26,4 milijuna poruka potpore za kampanju Live 8 poslano je tokom subote. "Ovo je vjerojatno najveći politički poziv na akciju", izjavio je Ralph Simon, koji je koordinirao kampanju slanja tekstovnih poruka u Philadephiji, gdje je održan najposjećeniji koncert - 700.000 do 800.000 ljudi. Dodao je da je dosadašnji rekord u broju poruka bio 5,8 milijuna kada su gledatelji glasovali za pobjednika u televizijskom showu "American Idol". "Dobivamo poruke od ljudi iz Albanije do Zimbabvea", rekao je Simon. "To pokazuje kako pritisak prsta postaje vaš glas, koji postaje poziv za okončanje svjetskog siromštva", rekao je Simon.

CRNOGORCI TVRDE DA KARADŽIĆ NIJE U NJIHOVOJ ZEMLJI

Crnogorska agencija za nacionalnu sigurnost (BIA) odlučno je u nedjelju odbacila tvrdnje britanskog BBCa da se haški optuženik Radovan Karadžić skriva u Crnoj Gori, nedaleko od Nikšića. L BBC je objavio, pozivajući se na anonimne međunarodne sigurnosne službe, da se Karadžić, ratni politički vođa bosanskih Srba, nalazi u zabačenom dijelu sjeverozapadne Crne Gore, odnosno nedaleko od Nikšića gdje je odrastao. Crnogorska agencija za nacionalnu sigurnost odlučno je demantirala takve navode britanske televizije. I savjetnik crnogorskog predsjednika za nacionalnu sigurnost Vuk Bošković odbacio je istu mogućnost. "To smatram spekulativnim radnjama službi u okruženju koje su nadležne da Karadžića liše slobode i pokušaj odgovornosti da se taj problem prebaci na Crnu Goru", kazao je Bošković crnogorskim medijima. (Hina) xdram ydj

Savjetnik: Predsjednik Srbije se o stanju s haškim bjeguncima informira iz novina

PREDSJEDNIK Srbije Boris Tadić se o uhapšenjima, izručenjima ili dobrovoljnim predajama haških optuženika informira iz novina kao svaki "prosječan građanin", ustvrdio je za nedjeljni broj beogradskih "Večernjih Novosti" Tadićev savjetnik za haška pitanja Jovica Simić. On ističe kako "o uvjetima predaja Tadić ne zna ništa" te dodaje da je po njegovu mišljenju premijer Srbije Vojislav Koštunica obvezan informirati Tadića o haškim problemima jer je riječ o pitanjima od nacionalnog interesa. "A predsjednik Srbije je predsjednik i Vojislavu Koštunici. To je institucija iznad vlade i izvršnih institucija, pa bi bilo logično i utemeljeno da tako postupa", naglašava Simić. Simić je također izrazio sumnju da vlada Srbije zna gdje je Mladić. "Prvo, da vlada zna gdje je Mladić, uhapsila bi ga istog trena, ne bi s njim pregovarala. U vladi vjeruju kako bi izručenjem Mladića cijela priča oko Haga splasnula i Srbija bi rješila sve probleme", rekao je Simić koji drži da "nema nikakvih realnih pokazatelja da će Mladić biti u Haagu do 11. srpnja", jer je "uvjeren da vlada ne zna gdje je on", ali i da je "moguće da mu u skrivanju pomažu neke tajne službe, pojedinci u njima ili bivši njihovi pripadnici". "Večernje Novosti" u nedjelju pišu pozivajući se na vlastite izvore kako u potrazi za Mladićem sudjeluju i agenti vodećih stranih obavještajnih službi. "Za njim traga nekoliko ekipa specijalnog tima sastavljenog od MUP-a Srbije, Vojske SCG i agenata iz inozemstva", tvrdi list koji dodaje kako je taj tim, provjeravajući informacije o Mladićevu boravku u Srbiji, dosad već proveo nekoliko akcija ali su se informacije pokazale nepouzdanim. List iznosi i da je policija u subotu izvršila prematačinu stanova braće haškog bjegunca Radovana Karadžića, naime Luke i Ivana, u Beogradu, ali nije našla nikakav trag koji bi ukazivao na sklonište Radovana Karadžića. Beogradski elektronski mediji prenose u nedjelju i izjavu načelnika Centra sigurnosti u Nikšiću Duška Koprivice koji je rekao da "policija nema informacije o tome da se bivši lider bosanskih Srba, Radovan Karadžić krije u blizini Nikšića". Radio BBC javio je u nedjelju, pozivajući se na izvore bliske međunarodnim snagama koje tragaju za Karadžićem, da se on skriva u blizini Nikšića u Crnoj Gori.

U NEVREMENU U RUMUNJSKOJ ŠESTERO MRTVIH I JEDNO NESTALO DIJETE

Šestero ljudi je poginulo i jedno dijete se smatra nestalim nakon snažnog nevremena u Rumunjskoj u posljednja 24 sata, posebice na jugu zemlje, objavile su u nedjelju lokalne vlasti. U mjestu Schitu jedna 54-godišnjakinja se utopila, a njezin 18 mjesečni unuk je nestao, vjerojatno u bujici. Troje ljudi, dvije žene i jedan muškarac su se utopili u okrugu Serbanesti nakon što je popustila brana i bujica poplavila više desetaka kuća. Dvojicu rudara je u mjestu Rovianri ubio grom. Od subote su padaline oštetile više od 2.500 kuća te brojne ceste i mostove u stotinjak naselja, prema podacima ministarstva unutarnjih poslova. (Hina) xtm ydj