SEDMU noæ za redom na ulicama sjeveroistoènih pariških predgraða traju snažni neredi i nasilje izmeðu mjesne mladeži i gradskih snaga reda. Noæ sa srijede na èetvrtak (najgora po obimu nasilja) obilježena je paljevinom lokalnog vlaka, autobusa, nekolicine automobila i škole, a zabilježeni su i prvi pucnjevi iz vatrenog oružja koji su, na sreæu, prošli bez ljudskih žrtava.

Nasilje, unatoè naporima vlade, ne pokazuje znakove posustajanja veæ se stalno širi na nova podruèja, javljaju danas agencije.

Broj predgraða departmana Seine-Saint-Denis zahvaæenih nemirima stalno raste, a najveæu su štetu tokom noæi na èetvrtak pretrpjela dva - Aulnay-sous-Bois i La Courneuve, ali je zato u Clichy-sous-Boisu, predgraðu u kojem je sve poèelo, bilo razmjerno mirno.

Francuska konzervativna vlada suoèila se danas s rastuæim pritiskom domaæe javnosti koja zahtijeva rješavanje dramatiène situacije na sjeveroistoku Pariza.

"To je dramatièna situacija. Vrlo je ozbiljno i bojimo se da bi se tokom noæi stanje moglo dodatno pogoršati." - rekao je Reutersu Francis Masanet, glavni tajnik francuskog sindikata policije.

Jean-Francois Cordet, vladin službenik zadužen za Seine-Saint-Denis departman rekao je Reutersu da su najmanje èetiri hica ispaljena prema policiji i vatrogasnim ekipama koje su na ulicama gasile podmetnute požare.

Dva hica su ispaljena u La Courneuvu prema policiji, jedan hitac ispaljen je na vatrogasce u  Noisy-le-Secu, i još jedan, isto na vatrogasce, u Saint-Denisu, pojasnio je Cordet. Prema njegovim saznanjima, u pucnjavi nije bilo ozlijeðenih, no ovi dogaðaji oèit su znak eskalacije nasilja na višu razinu nego što je to bio sluèaj proteklih noæi.

Policija je, javlja Reuters, tokom noæi uhapsila 29 osoba od èega su se 23 osobe danas popodne još uvijek nalazile u pritvoru.

Prvi snažni sukobi izmeðu vatrogasaca i policije s jedne i bandi mladih s druge strane izbili su u noæi s èetvrtka 27. oktobara na petak u Clichy-sous-Boisu i susjednom mjestu Montfermeilu zato što je lokalnu mladež, veæinom doseljenike iz sjeverne Afrike, razjarila smrt dvojice njihovih prijatelja.

Rijeè je o dvojici tinejdžera u dobi od 15 i 17 godina, podrijetlom iz Tunisa i Malija, koje je ubio visoki napon u trafostanici u koju su se sakrili pred policijom. Policajci su te veèeri, nakon jedne kraðe, uhapsili šest osoba, a njih dvojica, zajedno s treæim prijateljem koji je završio u bolnici u teškom stanju, pobjegli su i skrovište pronašli u trafostanici.

Okolnosti njihove smrti još su nepoznate i predmetom su istrage. Lokalna mladež okrivljuje policiju, zbog èega su nemiri i poèeli, a policija tvrdi da nije progonila stradale adolescente.

Od te veèeri nasilje nije prestajalo, a slike snažnih sukoba, zapaljenih graðevina i vozila stalno pune francuske i svjetske medije, prometnuvši smirivanje situacije u jednom od najsiromašnijih francuskih departmana u apsolutni prioritet vlade premijera Dominiquea de Villepina.

On je zbog toga u srijedu otkazao i službeni posjet Kanadi te sazvao hitan sastanak užeg kabineta na kojem se raspravljalo o "hitnim mjerama, osobito u pogledu obrazovanja i zapošljavanja mladih u Seine-Saint-Denisu".

Još poèetkom tjedna održao je sastanak s parlamentarnim zastupnicima tog departmana i predstavnicima mladih, a primio je i obitelji poginulih mladiæa.

To, meðutim, nije uspjelo njegovom zamjeniku, ministru unutarnjih poslova Nicolasu Sarkozyju, jer su obitelji žrtava odbile sastanak s njim, zbog naèina na koji je pokušao riješiti aktualnu krizu i odnosa prema stanovnicima Seine-Saint-Denisa, koje je nazvao "šljamom".

Nakon izbijanja nemira, Sarkozy se odluèio na iskljuèivi odgovor silom, poslavši u predgraða na stotine pripadnika redovne i specijalne policije, ali se ta taktika pokazala potpuno neuèinkovitom i sad se problem pokušava riješiti sveobuhvatnijim pristupom, s naglaskom na pomoæ tamošnjem stanovništvu u poboljšanju katastrofalnog ekonomskog i socijalnog statusa.

Izjavom da su mladi u tim predgraðima "šljam", Sarkozy je, iako poznat po burnom karakteru i beskompromisnosti, izazvao zgražanje javnosti i kritike èak i unutar vlastite stranke, otvorivši moguænost raskola u vladi.

Ministar za ravnopravnost graðana Azouz Begag najotvorenije je kritizirao rjeènik ministra unutarnjih poslova, a i sam Sarkozy je priznao da mu ta izjava "nije olakšala zadaæu".

Iako je ministar pravosuða rekao kako su problem uvelièali mediji i da on "neæe dovesti do krize vlade", pritisak je pojaèala i oporba, pa su komunisti zatražili stvaranje istražnog povjerenstva, a socijalisti vladu optužili za stvaranje "eksplozivnog stanja".

Cijela situacija u prvi je plan gurnula snažno suparništvo izmeðu premijera de Villepina i Sarkozyja, èlanova iste stranke UMP, koje oèekuje borba za položaj predsjednika Republike 2007. godine.

Zato se u srijedu prvi put od poèetka nemira oglasio i predsjednik Jacques Chirac, koji je pozvao na "smirivanje duhova" i dijalog.

"Zakon se mora provoditi èvrsto i u duhu dijaloga i poštovanja" - rekao je Chirac.

"Nedostatak dijaloga i eskalacija nepoštovanja vodili bi u opasno stanje. Nigdje u zemlji ne smije biti podruèja u koja se ne smije uæi", rekao je Chirac, ocijenivši "presudnim" da se rezultati istrage o smrti dvojice tinejdžera "doznaju što prije".

Pozvao je i vladu da "za najkasnije mjesec dana iznese prijedloge za ubrzanje i jaèanje" uèinkovitosti mjera za osiguranje jednakih moguænosti svima i predstavi plan prevencije maloljetnièke delikvencije.

ÈELNIK srpskih radikala i haški optuženik Vojislav Šešelj u èetvrtak se pred Haškim sudom odbio izjasniti o krivnji prema dopunjenoj optužnici, a na nalog suca u spis je uvedeno kako se izjašnjava da nije kriv.

Na dodatnom stupanju pred sud, poèetkom rujna, Šešelj je iskoristio moguænost da se o krivnji prema dopunjenoj optužnici izjasni u roku od 30 dana, no danas je ponovo odbio izjašnjavanje.

U dopunjenoj optužnici, koja je potvrðena 15. srpnja, Šešelju nisu dodane nove toèke optužnice veæ su prošireni èinjenièni navodi postojeæih 14 toèaka optužnice.

Šešelja se dodatno tereti da je fizièki poèinio djelo progona protiv Hrvata i Bošnjaka, kada je uporabio "govor mržnje" u Vukovaru u studenom 1991., u Malom Zvorniku (Srbija) u ožujku 1992. i u Tovarniku (Vojvodina) u svibnju 1992.

Takoðer ga se dodatno tereti za teške zloèine nad Bošnjacima i Hrvatima na širem podruèju Sarajeva, u Ilijašu, Vogošæi, Novom Sarajevu, Ilidži i Rajlovcu, te u Bijeljini, Mostaru, Nevesinju i Brèkom.

Šešelj je, po novim navodima, u tim opæinama sudjelovao u progonu kroz "istrebljivanje i ubijanje mnogih hrvatskih, muslimanskih i nesrpskih civila, ukljuèujuæi žene, djecu i starce".

Optuženi i njegova paravojna skupina "šešeljevci" dodatno se terete za ubojstvo više od 500 Bošnjaka, Hrvata i drugih nesrba na podruèju Zvornika, Sarajeva, Bijeljine, Mostara i Nevesinja 1992/93.

Meðu 14 toèaka optužnice za zloèine protiv èovjeènosti i kršenja ratnog prava i obièaja poèinjene protiv nesrba u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini, Šešelja se tereti za progon, istrebljenje i ubojstva, zatvaranje, muèenje, okrutno postupanje, deportacije i prisilno premještanje stanovništva, te za bezobzirno uništavanje i pljaèku javne i privatne imovine.

Šešelj, èelnik najveæe oporbene stranke u Srbiji, Srpske radikalne stranke, koja prema posljednjim anketama uživa podršku 30 posto biraèa, u pritvoru ICTY-a je od dobrovoljne predaje 24. veljaèe 2004.

Uz Slobodana Miloševiæa, jedini je haški optuženik koji traži da se brani sam. Tužiteljstvo je predložilo da mu se sudi zajedno s bivšim èelnicima pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milanom Martiæem i Goranom Hadžiæem, te bivšim vodeæim ljudima Službe državne sigurnosti Srbije (SDB) Jovicom Stanišiæem i Frankom Simatoviæem.