ARHIVA

Beograd u stanju pripravnosti zbog moguæeg napada Al Qaide

BRITANSKI Foreign Office upozorio je svoje graðane koji putuju u Srbiju i Crnu Goru da izbjegavaju poznata mjesta i turistièke lokacije zbog moguæeg napada teroristièke organizacije al Qaide, javljaju B92 i Jutarnji list. Ministar unutarnjih poslova SCG Dušan Mihajloviæ potvrdio je kako su u Srbiji poveæane mjere zaštite objekata za koje je procijenjeno da mogu biti meta teroristièkih napada. Mihajloviæ je rekao kako æe pojaèano osigurani biti svi znaèajni objekti u regiji. Stanje pripravnosti prvo je uvedeno na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, što je potvrdio naèelnik bolnice dr. Zoran Stankoviæ. Povod za strah Srba od teroristièkih napada je nedavno hapšenje ekstremista na Panèevu od kojih je dobivena informacija da su moguæi napadi u Beogradu. Ministar srpske policije nije želio komentirati hapšenje i informacije koje su dobivene od njih. On je izjavio kako ta informacija ne potjeèe iz MUP-a. Vojni komentator Zoran Dragišiæ smatra kako dobivenu informaciju treba shvatiti najozbiljnije, te preporuèuje da se pojaèaju mjere sigurnosti oko institucija i objekata koji simboliziraju Zapad. Dragišiæ smatra kako bi razlog napad mogao biti i rat protiv muslimana voðen u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Zamjenik direktora Centra za sigurnost Darko Trifunoviæ moguæi teroristièki napad na Beograd dovodi u vezu sa slanjem srpskih vojnika u Afganistan i Irak, te s dokazima da u Sandžaku postoji teroristièka mreža. Mjere predostrožnosti poduzelo je i izraelsko veleposlanstvo u Beogradu.

Pentagon: Osumnjièeni taliban roðen u SAD-u dobit æe odvjetnika

srijeda, 3.12.2003 09:11

PENTAGON je saopštio u utorak naveèer da æe muškarcu roðenom u Americi, koji je uhapšen u Afganistanu 2001. kao talibanski borac i nalazi se u mornarièkom zatvoru, omoguæiti odvjetnika, nakon što mu je to uskraæivao dvije godine. Yaser Esam Hamdi (22), protiv kojeg još nije podignuta optužnica, u zatvoru je u Charlestonu u Južnoj Karolini i dobit æe pristup odvjetniku "kao stvar diskrecije i vojne politike" jer su istražitelji završili ispitivanje, navodi se u priopæenju. Amerièki Vrhovni sud razmatra hoæe li saslušati žalbu javnog branitelja koji osporava legalnost Hamdijeva zatoèenja i želi biti njegov odvjetnik. Meðutim, zasad se ne zna hoæe li odvjetnik Frank Dunham dobiti dozvolu da posjeti Hamdija. Hamdi je roðen u Louisiani. Roditelji su mu iz Saudijske Arabije i ondje je odrastao. Pentagon ga je proglasio "neprijateljskim borcem" èime mu se, kako navode dužnosnici, odmah oduzima pravo na odvjetnika i može biti u zatvoru neodreðeno dugo bez podizanja optužnice.

SLOVENIJA:NJEMAÈKI VELEPOSLANIK O POLITICI PREMA ZAPADNOM BALKANU

Zajednièku politiku EUa prema zapadnom Balkanu karakteriziraju ciljevi kao što su stabilnost, gospodarski razvitak i vladavina prava, te zajednièka obveza Europske unije kojom je tim državama dala jasnu europsku perspektivu, ukljuèujuæi i punopravno èlanstvo, izjavio je njemaèki veleposlanik u Ljubljani HansJoachim Peters na predavanju koje je u srijedu održao pred slovenskim Društvom za meðunarodnu politiku. Peters je rekao da su raspad bivše Jugoslavije i kriza u jugoistoènoj Europi u 90-im godinama poslužila EU-u i kao svojevrsni katalizator za formiranje vlastite vanjske politike nakon što su u prvom razdoblju aktivniju ulogu odigrale SAD i Rusija, a svoje preuzimanje vodeæe uloge u stabilizaciji regije EU je potvrdila preuzimanjem mirovne misije u Makedoniji i posredovanjem Javiera Solane u odnosima Srbije i Crne Gore. Iako je Balkan danas relativno stabilna regija, svi strukturni problemi na tom podruèju nisu riješeni, osobito u BiH i Makedoniji gdje još postoje jake etnièke napetosti, rekao je meðu ostalim njemaèki diplomat, dodajuæi da kopenhaški kriteriji za pristup novih èlanica EU-a neæe biti sniženi nakon sadašnjeg proširenja, te da na stabilnost zapadnog Balkana povoljno utjeèe i regionalna suradnja.

GRUZIJSKI TV-CENTAR POTRESLA EKSPLOZIJA

U centru gruzijske državne televizije u srijedu je odjeknula eksplozija u trenucima dok je ruski veleposlanik davao interview uživo, izjavio je gruzijski ministar unutarnjih poslova Georgij Baramidze. "Istražit æemo što se dogodilo, a koliko zasad znamo, žrtava nema", izjavio je ministar. U televizijskom prilogu vidjeli se se porazbijani prozori i ošteæeni mali kiosci koji se nalaze u blizini zgrade televizije. Novinari koji su bili na licu mjesta rekli su da je eksplozija odjeknula u dijelu zgrade u kojem su radijski studiji, ali su djelatnici radija veæ završili posao i otišli kuæama.

Landale: General Strugar i SCG prekršili nalog ICTY-a

UMIROVLJENI general JNA Pavle Strugar, optužen za ratne zloèine u Dubrovniku 1991., i vlasti Srbije i Crne Gore prekršile su nalog Haškog suda (ICTY) da se optuženi do 2. prosinca vrati u Haag s privremene slobode kako bi 9. prosinca poèelo njegovo suðenje, objavio je u srijedu ICTY. Strugaru je Raspravno vijeæe naložilo da do 2. prosinca bude u Haagu, uz napomenu da se 24-satno odgaðanje zbog osobnih problema neæe smatrati kršenjem odluke o puštanju na privremenu slobodu. "Buduæi da, koliko znam, on ni danas ne dolazi, to znaèi da su on i vlasti Srbije i Crne Gore tehnièki prekršili nalog Raspravnog vijeæa", rekao je glasnogovornik ICTY-a Jima Landale. U telefonskom razgovoru iz Haaga, Landale je rekao da je "predraspravni sudac izdao novi nalog u kojem se odreðuje da se Strugar mora do 5. prosinca vratiti u pritvor ICTY-a". Vladi Srbije i Crne Gore, istom je odlukom naloženo da ispuni jamstva koja je dala u zahtjevu za Strugarovo puštanje na slobodu. Takoðer je naloženo da se generalu na putu do Haaga osigura službena medicinska pratnja, kazao je glasnogovornik. Termin poèetka suðenja, po njegovim rijeèima, za sada ostaje neizmjenjen - 9. prosinca. Strugarovi odvjetnici ovih su dana službeno zatražili od Haškog suda da se poèetak suðenja odgodi zbog bolesti optuženog, koji je smješten u bolnicu u Podgorici, ali je Raspravno vijeæe potvrdilo da se on mora vratiti u Haag u ranije utvrðenom roku. Strugar se dobrovoljno predao Haškom sudu 25. oktobara 2001. Optužen je za granatiranje Dubrovnika u jesen i zimu 1991. godine, što je kvalificirano kao kršenje ratnog prava i obièaja. Zajedno s njim, optuženi su i bivši kapetan JNA Vladimir Kovaèeviæ zvani Rambo te umirovljeni admirali JNA Miodrag Jokiæ i Milan Zec. Admiralu Jokiæu, koji je u augustu ove godine priznao krivnju, sutra æe u ICTY-u biti održana rasprava o visini kazne, Kovaèeviæu je postupak izdvojen jer je zbog psihièkih problema do sada odgaðano njegovo izjašnjavanje o krivnji, a protiv Zeca je optužnica povuèena 2002.

LJUBLJANSKO "DELO": HRVATI SE BOJE "SCHENGENLANDA"

Hrvati se boje "schengenlanda", moguæe nove "željezne zavjese" na granici sa Slovenijom i svoje "balkanske sudbine", piše u komentaru u povodu otvaranja modernog schengenskog graniènog prijelaza Bregana/Obrežje ljubljansko "Delo" u izdanju od èetvrtka. "Hrvatska javnost s velikom pažnjom promatra uvoðenje schengenskog režima na slovensko-hrvatskoj granici, a novine su vijesti o otvaranju Obrežja objavile na prvim stranicama i velikim masnim naslovima, istièuæi izjavu (slovenskog premijera) Antona Ropa da novi režim neæe razdvajati nego povezivati Uniju s neèlanicama", piše u "Delu" komentator Peter Žerjaviè. "Na negativne posljedice najèešæe upozoravaju politièari, na primjer Damir Kajin koji tvrdi da æe schengenska željezna zavjesa odvajati razvijeni dio Europe od nemirnog jugoistoka, te da æe od toga najviše štete imati Istra zbog svojih veza sa Slovenijom i Italijom", navodi list. "Slovenija je do sada u Hrvatskoj važila samo za neugodni entitet na hrvatskom putu u Europu, kako je izjavio jedan intelektualac. I (hrvatski ministar vanjskih poslova) Tonino Picula je 2000. godine u jednom od prvih intervjua kao ministar izjavio da Hrvatska doživljava Austriju kao susjednu državu. Zato okruženost schengenskim državama nije posebno poticajna situacija za Hrvatsku jer æe biti prva država s onu stranu razvijene granice Europe, u koju navodno spada povijesno i civilizacijski", piše "Delo", dodajuæi da je Hrvatska pod pritiskom da ukine vize za druge države u regiji, dok je s druge strane "pritišèe" tzv. schengenski zid. "To izaziva strah, osobito u desnom dijelu politièkog prostora, da æe Hrvatska morati èekati ulazak u EU sve dok se ne urede prilike u nemirnoj regiji", piše Žerjaviè.

MESIÆ NAJAVIO POTPISIVANJE VAŽNIH SPORAZUMA U SARAJEVU

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesiæ najavio je u srijedu naveèer kako æe na sjednici Meðudržavnog vijeæa Hrvatske i BiH u petak u Sarajevu biti potpisano više sporazuma važnih za obje zemlje. Mesiæ je to izjavio Televiziji Federacije BiH, komentirajuæi odnose izmeðu Hrvatske i BiH, rekavši da su oni trenutaèno dobri. Mesiæ je pritom dodao kako æe se na sjednici Meðudržavnog vijeæa raspravljati i o zaprekama u odnosima izmeðu Zagreba i Sarajeva. Hrvatski predsjednik u Sarajevo putuje u èetvrtak. Mesiæ bi se u glavnom gradu BiH trebao susresti s predstavnicima vjerskih, znanstvenih i kulturnih institucija hrvatskog naroda u BiH, s rektorom Sveuèilišta u Sarajevu, te s Visokim predstavnikom meðunarodne zajednice u BiH Paddyjem Ashdownom.