31-GODIŠNJI poljski državljanin je u ozbiljnom stanju primljen u bolnicu kraj španjolskog grada Zafra nakon što mu je cirkuski tigar odgrizao ruku.

Nesretni Poljak je u došao cirkus zajedno s prijateljima kako bi se raspitivali o poslu.

Dok su njegovi prijatelji razgovarali s osobljem, on je ušao u prostoriju gdje su smješteni tigrovi. Jednom od kaveza se previše približio nastojeći na mobitelu napraviti zajednički snimak sa životinjom. Zvijer je to iskoristila kako bi mu odgrizla ruku.

D.A.

BIVŠI čileanski diktator, general Augusto Pinochet, hospitaliziran je danas rano ujutro nakon što je pretrpio teži srčani udar. Pinochetovo stanje je ozbiljno, ali za sad stabilno.

91-godišnji umirovljeni general je odveden u bolnicu nakon iznenednog napadaja koji se pokazao srčanim udarom. "Stanje mu je stabilno, iako i dalje vrlo ozbiljno", izjava je koja dolazi od bolničkog osoblja bolnice u Santiagu, čileanskom glavnom gradu.

Pinochetov glasnogovornik izjavio je: "General trenutno prolazi kroz liječničke testove. Sve što znamo sa sigurnošću jest da je riječ o srčanoj bolesti."

Pinochetovo se zdravstveno stanje već godinama pogoršava. Neko vrijeme je morao koristiti pacemaker, a prije par godina mu je dijagnosticirano blago stanje moždanog poremećaja nakon što je pretrpio nekoliko moždanih udara. Također boluje od dijabetesa i artritisa.

Upravo zbog zdravstvenih problema je Pinochet uspio izbjeći kaznu za narušavanje ljudskih prava i brojne druge zločine počinjene za vrijeme njegova režima. Prema službenom izvještaju čileanske vlade, 3197 ljudi je za vrijeme njegove vladavine smaknuto iz političkih razloga, a više od 1000 ih je "netragom nestalo".

P.V.

DANAS će žitelji Venezuele izaći na birališta kako bi izabrali svog novog predsjednika. Vodi se tijesna utrka između dva političara potpuno različitih ideja: socijalista Huga Chaveza i kapitalista Manuela Rosalesa.

Hugo Chavez, poznati ljevičar i protivnik Busheve administracije se nada da će ostati u predsjedničkom uredu još šest godina i završiti provođenje svoje socijalističke revolucije.

Manuel Rosales, s druge strane, ako bude izabran, planira u Venezueli provesti kapitalističko, tržišno orijentirano uređenje.

Chavez je u prednosti zbog velike popularnosti koju ima među siromašnijim državljanima Venezuele zbog korištenja sredstava zarađenih izvozom nafte za poboljšanje socijalnog programa države.

Iako je Chavez favorizirani kandidat rezultati će ipak biti neizvjesni. Rosales je uspio podignuti svoj izglede kroz predsjedničku kampanju koja mu je osigurala mnoge pristaše, te se oporba čini mnogo snažnijom nego što je bila prije godinu dana.

"Ovo nam je posljednja šansa. Zadnja prilika koju imamo da ga (Chaveza) spriječimo da uništi ovu državu", izjavila je 23-godišnja studentica Margarita Nunez za Associated Press.

No, mnogo je i onih koji misle drukčije: "Chavez je poslan od Boga. On zna kako je biti siromašan jer je to i sam iskusio kao dječak. Razumije nas i pokušava nam pomoći", kaže 41-godišnja Rosa Gonzales.

Tko god pobjedio na izborima neće mu biti lako ujediniti duboko podjeljenu zemlju ni suočiti se s ogromnom političkom nestabilnošću koja ju potresa, prenosi BBC-jev reporter iz Caracasa.

P.V.

PREMA internom dokumentu koje je objavio "New York Times", i Donald Rumsfeld, najveći zagovornik rata u Iraku i najtvrdoglaviji javni branitelj trenutne američke strategije, se zalagao za promjene u načinu na koji SAD moraju okončati taj sukob.

Dokument, koji je datiran samo dva dana prije nego što je najbiliži i najvjerniji Bushov suradnik bio prisiljen podnijeti ostavku, predviđa "djelomično i postupno povlačenje" američkih snaga, kao i mjere kako se one ne bi više izglale "nepotrebnom riziku".

Tako bi se broj američkih vojnih baza u Iraku trebao do srpnja 2007. godine smanjiti s 55 na 5, a američke kopnene trupe umjesto patroliranja "problematičnim područjima" poput provincije Al Anbar, više posvetiti zaštiti iračkih granica i brzoj reakciji u slučaju terorističkih i pobunjeničkih napada.

Rumsfeld u memorandumu tvrdi da bi najava bilo kakvog, pa čak i simboličkog, povlačenja bila poticaj iračkoj vladi da se više angažira na stvaranju vlastitog efikasnog vojno-sigurnosnog aparata.

Rumsfeld je također ustvrdio da je američka vlada učinila ozbiljne pogreške u Iraku, nagrađujući "loše ponašanje", odnosno velikdušno dijeleći financijsku i drugu pomoć raznim iračkim regijama, ne vodeći računa jesu li one prijateljski ili neprijateljski orijentirane prema SAD.

Umjesto toga bi se SAD trebale povesti primjerom Sadama Huseina, koji je svoju vlast desetljećima održavao, između ostalog, i bogatim nagrađivanjem vjernosti režimu.

D.A.

ČELNICI Crvenog Križa u Filipinima priopćili su danas kako misle da je više od 1000 ljudi nastradalo u udaru tajfuna Durian.

"Procjenjujemo da će broj žrtava doseći 1000, možda čak i više", izjavio je Richard Gordon, upravitelj lokalnog Crvenog Križa. Do te je brojke došao na osnovu izvještavanja podnesenih od strane osoblja Crvenog Križa koje se nalazi na mjestu nesreće.

Gordon je rekao da potvrđen broj žrtava iznosi oko 406, a prijavljen je nestanak još najmanje 398 ljudi. Procjene se uvelike temelje i na podacima o naseljenosti područja koje su Crvenom Križu podnijeli gradonačelnici gradova zahvaćenih nesrećom.

Predsjednica Filipina, Gloria Macapagal Arroyo proglasila je danas stanje nacionalne žalosti. Svi napori filipinske vlade su preusmjereni isključivo na potragu i spašavanje preživjelih u područku zahvaćenom olujom.

Tajfun Durian je četvrta velika oluja koja je udarila Filipine u posljednja četiri mjeseca. Zbog svoje lokacije u sjeverozapadnom djelu Pacifika Filipini su često izloženi elementarnim nepogodama.

P.V.

TISUĆE ljudi i dalje nasavljaju kampirati na ulicama Bejruta, tražeći od premijera Siniore ostavku.

Prosvjedi protiv trenutne vlade, koje su pokrenuli Hezbollah i njegovi saveznici, traju od petka, kad se na ulicama Bejruta skupilo 200 hiljada ljudi, a dio su političke krize koja potresa Libanon već skoro mjesec dana.

Prije mjesec dana je šest ministara (Hezbollahovih i njihovih saveznika) napustilo vladu nakon što je odbijen zahtjev Hebollaha da dobije pravo veta. Nakon što je prije više od tjedan dana ubijen antisirijski ministar Pierre Gemaley, vlada je u krizi. Smrt ili ostavka još dvojice ministara potkopala bi potrebnu dvotrećinsku većinu potrebnu za donošenje odluka, i vlada se ne bi mogla održati.

Ovi protesti dio su općeg pritiska koji Hezbollah vrši nad antisirijskom vladom i parlamentom.

Premijer Siniora odbija popustiti onom ušto zove "voljom mase" i nastavlja sa svojim dužnostima, u čemu podršku Zapada. Posjetili su ga i britanska ministrica i njemački ministar vanjskih poslova, a iz SAD-a dolaze izjave o pokušajima Sirije da sruši demokratski izabranu vlast.

U procesu smirivanja situacije, koja bi svaki čas mogla izroditi vjerojatno vrlo krvavi građanski rat, uključuje se i Arapska liga. Libanon će posjetiti njezin čelnik, Amr Musa, a pomoć su ponudili i Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrain i Tunis.

Unatoč protestima, nekoliko je stotina ljudi otrčalo godišnji maraton u Bejrutu, čija je ruta malo promijenjena, i koji je bio pod većom policijskom paskom nego inače.

Iako su protesti zasad mirni, zabrinutost raste. Opasnost od nasilja stalno je prisutna, policija i vojska pripravni su, a ne zna se točno kakvi su Hezbollahovi planovi, budući da se njihov vođa Nasrallah ne pojavljuje u javnosti otkad je najavio da je Hezbollah oteo dva izraelska vojnika ovog ljeta, što je izazvalo izraelski napad na Libanon. Nasrallah ne želi doživjeti sudbinu drugih istaknutih neprijatelja Izraela, koji su nastradali u napadima zrakoplovstva i atentatima.

Jedna od bitnih točaka konflikta je međunarodni sud koji bi trebao suditi osumnjičenima za ubojstvo bivšeg premijera Rafika Haririja, koji je ubijen u februaru prošle godine, a čija je smrt izazvala proteste koji su otjerali sirijsku vojsku iz Libanona i doveli Sinioru na vlast. Čelnici antisirijske koalicije pretprošli su tjedan zatražili ostavku prosirijskog predsjednika Emilea Lahouda.

J.D.