ARHIVA

Strani mediji: Žužulova ostavka je u vezi s optužbama za korupciju

SVE značajne svjetske agencije izvijestile su u utorak o ostavci hrvatskog ministra vanjskih poslova Miomira Žužula dovodeći je u vezu s optužbama za korupciju koje Žužul odbacuje. Njemačka novinska agencija dpa prenosi da je ostavka uslijedila mjesec dana nakon što je Žužul "preživio" glasovanje o povjerenju u Saboru, pokrenuto zbog navodnog primanja mita od vlasnika tvornice u Žužulovom rodnom gradu Imotskom. Citirajući dijelove Žužulova pisma premijeru Ivi Sanaderu u kojemu tvrdi da je nevin, ali da ne želi biti teret vladi, dpa posebno ističe da Žužul odlazi s dužnosti prije otvaranja pristupnih pregovora s Europskom unijom u ožujku. Reuters prenosi da je Žužul bio Sanaderova "desna ruka" i blizak saveznik, te da su dvojica političara zajedno vodili Hrvatsku prema kandidaturi za članstvo u EU. Žužul je trebao biti i na čelu pregovaračnog tima, no Sanader je prošlog mjeseca dao naslutiti da bi taj zadatak mogao povjeriti nekom drugom, prenosi Reuters. AFP podsjeća kako je u studenom 2004. socijaldemokratska oporba tražila ostavku Žužula kojega je optužila da je u privatizacijskoj aferi preko agencije koju vodi njegova supruga primio mito u vrijednosti 19.000 eura. Francuska agencija također ističe kako ostavka ministra Žužula dolazi u času kada Jadranka Kosor, kandidatkinja njegove stranke na predsjedničkim izborima, ulazi u drugi krug u kojemu će se 16. siječnja sučeliti s predsjednikom Stjepanom Mesićem kojemu istječe mandat. AFP piše kako je Kosor, osvrnuvši se u utorak na optužbe za korupciju kojima je bio izložen Žužul, natuknula da je njezin slab rezultat među inim posljedica "nekih afera" koje su utjecale na javno mišljenje.

Konzul Maričić odbacuje Mikšićeve optužbe

GENERALNI konzul Republike Hrvatske u Mostaru Ratko Maričić odbacio je optužbe neovisnog predsjedničkog kandidata Borisa Mikšića da su izborni rezultati u Hercegovini, posebice u Mostaru, preinačeni zbog čega je on navodno eliminiran iz drugog kruga izbora za predsjednika Republike Hrvatske. Konzul Maričić je izjavio za Hinu da u konzulatu nije bilo nikakvih izmjena rezultata nakon izbora za predsjednika Republike Hrvatske održanih u nedjelju, 2. siječnja ove godine. "Birački odbori na 22 birališta u Hercegovini su nakon prebrojavanja glasačkih listića izborne rezultate telefaxom najprije proslijedili Državnom izbornom povjerenstvu u Zagrebu. Nakon toga o rezultatima izbora obaviješten je i Generalni konzulat Republike Hrvatske u Mostaru, ali konzulat o rezultatima nije izvješćivao Državne izborno povjerenstvo u Zagrebu", objasnio je Maričić i dodao da je Generalni konzulat u Mostaru pružao samo tehničku potporu izborima. Lokalni mediji prenijeli su u utorak navečer poziv iz Mikšićevog izbornog stožera na miran protest u petak 7. siječnja navečer zbog, kako je navedeno, nepravilnosti prilikom prebrojavanja glasova u BiH.

ALBANSKA VLADA: U SRIJEDU DAN ŽALOSTI

Albanska vlada proglasila je srijedu, 5. siječnja, Danom žalosti za gotovo 160 hiljada žrtava tsunamija u zemljama jugoistočne Azije. Odlukom albanske vlade, u mnogim državnim institucijama minutom šutnje odat će se počast žrtvama, a zastave će biti spuštene na pola koplja. Iako Albanija nije članica Europske unije, Danom žalosti želi se solidarizirati sa zemljama EU koje su izgubile mnoge svoje građane u ovoj katastrofi, priopćeno je iz vlade u Tirani. (Hina) xbb ybs

Ubijen guverner Bagdada

GUVERNER Bagdada, Ali Radi al-Haidari, i jedan od njegovih tjelohranitelja ubijeni su u utorak ujutro u napadu nepoznatih napadača, doznaje se iz iračkog ministarstva unutarnjih poslova i bolnice Yarmouk. "Skupina naoružanih ljudi otvorila je vatru na guvernerov konvoj na putu između četvrti grada al-Hourreya i al-Adl, na zapadu Bagdada", doznaje se iz izvora ministarstva. "Guverner i njegov tjelohranitelj su bili teško ranjeni, Ali al-Haidari je preminuo po samom dolasku u bolnicu", dodao je isti izvor. Pogibiju guvernera i njegovog tjelohranitelja je potvrdio i izvor u bolnici Yarmouk.

TSUNAMI: EUROPSKA UNIJA PRIKUPILA NAJVEĆU POMOĆ

Europska unija je u utorak objavila da je prikupila najveću pomoć za zemlje koje je pogodio tsunami od gotovo pola milijarde eura, ali razmišlja i o pouci koju će izvući iz kataklizme koja se obrušila na nekoliko azijskih zemalja. EU i njegovih 25 država članica dosad je obećao 436 milijuna eura pomoći, prema iznosima proknjiženim u Bruxellesu, a taj bi iznos još trebao rasti, priopćilo je Europsko povjerenstvo. Od tog iznosa, 267 milijuna već je službeno odobreno. Vijest dolazi uoči summita u Jakarti koji počinje u četvrtak, gdje će međunarodna zajednica pokušati pronaći odgovor na tragediju koja je, prema privremenim podacima, stajala života više od 145.000 ljudi. Humanitarna služba Europske komisije Echo obećala je zasad 23 milijuna eura pomoći. Ministri vanjskih poslova EU-a trebaju se u petak sastati u Bruxellesu s ministrima razvitka i zdravstva, kako bi dali europski odgovor na humanitarnu krizu u jugoistočnoj Aziji. "Koordinacija sveukupne humanitarne pomoći pada na Ujedinjene narode", istaknuo je Simon Horner, dužnosnik EU-a, dodavši da se koordinacija europske pomoći provodi i na terenu putem veleposlanstava zemalja članica i predsjedateljstva EU-a. Njemačka je, unatoč velikom javnom dugu, obećala izdvojiti 500 milijuna eura (668 milijuna dolara) za zemlje koje je poharao tsunami, kako navode izvori bliski njemačkoj vladi, što ju čini najvećim svjetskim donatorom za stradale zemlje. Ta će se pomoć, kako piše Berliner Zeitung, protegnuti na dvije godine, pričem Berlin računa na povrat dijela ruskog duga u 2005., kako je u prosincu obećao predsjednik Putin. Odluku o pomoći trebaju još potvrditi ministri na svojoj sjednici u srijedu. U prikupljanju pomoći zasad se ističu Japan (500 milijuna dolara), Sjedinjene Države (350 milijuna dolara) i Kanada (66 milijuna dolara). Australija je obećala 385 milijuna dolara, a Norveška 135 milijuna eura na 4,6 milijuna stanovnika. Uz pomoć koju prikupljaju države, veliku solidarnost sa žrtvama tsunamija pokazuju obični građani, privatna poduzeća i tijela lokalne uprave koji su se nesebično i u dosad neviđenim razmjerima odazvali međunarodnom pozivu za pomoć. (Hina) xvrad ydgk

70.000 LJUDI OBUČENO U KAMPOVIMA AL-QAIDE

Gotovo 70.000 ljudi obučeno je za sveti rat u kampovima terorističke mreže alQaide, uglavnom u Afganistanu, izjavila je u utorak njemačka policijska načelnica svjedočeći na Prizivnom sudu u Hamburgu. Podučavani su islamu i korištenju oružja, rekla je načelnica svjedočeći u postupku protiv Marokanca Munira el Motasadeqa, kojemu se ponovno sudi zbog sudjelovanja u terorističkim napadima 11. rujna 2001. na Sjedinjene Države. Na prvom suđenju Motasadeq je priznao da je boravio u jednom takvom kampu u Afganistanu. Muškarci su u tim kampovima podučavani u proizvodnji eksploziva te uličnim borbama, a vođa al-Qaide, Osama bin Laden, u nekoliko je navrata u tim kampovima držao govore, rekla je načelnica, stručnjakinja za al-Qaidu. Motasadeq je u februaru 2003. osuđen na 15 godina strogog zatvora zbog sudjelovanja u terorističkim napadima 11. rujna i pripadnosti terorističkoj organizaciji. Njemački savezni sud presudu je, međutim, u svibnju poništio i zatražio novo suđenje. (Hina) xzt ydgk

NJEMAČKA: MAJKA ZAHVALJUJUĆI VIDOVNJACIMA NAŠLA UBOJICU KĆERI

45godišnja Njemica Sigrid Erbe, majka 16godišnje djevojke za koju se ustanovilo da je silovana i ubijena, u utorak je pred sudom u Mannheimu ispričala kako je zahvaljujući vidovnjacima našla ubojicu kćeri. Nezadovoljna sporom i neuspješnom policijskom potragom za nestalom kćerkom, majka je angažirala vidovnjake koji su joj kazali kako je ubojica njezine kćeri Hrvat u dvadesetim godinama te da radi u jednoj autolimarskoj radionici u Mannheimu. Susanne Erbe nestala je u lipnju 2003., nakon čega je policija pokrenula istragu. Nezadovoljna sporošću policije i očajna zbog kćerina nestanka obratila se dvama vidovnjacima koji su, kako Sigrid Erbe tvrdi, kontaktirali s duhom njezine kćerke Susanne. "Rekli su mi da je njezin ubojica Hrvat, da je u dvadesetim godinama te da ga potražim u autolimarskim radionicama u Mannheimu", izjavila je Erbe pred sudom. Tragom njezine izjave istražitelji su u jednoj mannheimskoj autolimarskoj radionici pronašli 24-godišnjeg Hrvata Marija Glavića koji je ondje bio zaposlen kao autolimar i lakirer. Glavić je priznao da je silovao i ubio 16-godišnju Susanne. Prije nego što su ga uhapsili u lipnju prošle godine, njemački su policajci ispitali 6.500 muškaraca te su zbog analize DNK-a uzeli uzorke sline od 4.500 osoba prije nego što su došli do Glavića. U ponedjeljak je Glavić, skrivajući lice rukama pred sudom priznao da je pod utjecajem kokaina i alkohola silovao 16-godišnjakinju, jer nije imao novca za seks s prostitutkom. "Odlučio sam da ću silovati prvu ženu koja naiđe," rekao je Glavić pred sudom. "To je sasvim slučajno bila Susanne. Kad je počela vrištati udario sam je kamenom u glavu. Samo sam želio da prestane vikati. Nisam je želio ubiti, kunem se." Susannina majka novinarima je kazala kako ne želi osvetu, već ostvarenje pravde. "Ne mrzim tog čovjeka, ali sam s pravom bijesna. Pravda mora biti zadovoljena. Mora dobiti doživotnu kaznu zatvora", rekla je. (Hina) xmh ysd