ARDESHIRE HASSANPOUR, 44-godišnji iranski znanstvenik koji je dobio niz nagrada za svoj rad na proizvodnji oružja i nuklearnom programu, je prije nekoliko tjedana umro u okolnostima koje Sunday Times pripisuje izraelskoj obavještajnoj službi Mossad.

Hassanpour je, prema iranskim izvorima, umro 21. siječnja, a objavljena je šest dana kasnije na konferenciji o nuklearnoj sigurnosti i pripisana "trovanju plinu".

Radio Farda, radio-postaja koju vode od američke vlade financirani iranski politički emigranti, pak navodi da su okolnosti Hassanpourove smrti bile misteriozne.

Hassanpour je, inače, radio u postrojenju u kojem se proizvodi uran heksafluorid - plin koji se poslije u Natanzu koristi za obogaćivanje urana i za kojeg mnogi na Zapadu vjeruju da će poslužiti za proizvodnju iranskih nuklearnih bombi.

Hassanpour je godine 2004. primio najviše državno priznanje Irana kao vodeći vojni znanstvenik, a nagrađen je i na međunarodnom znanstvenom "Horezmi" festivalu održanom u Iranz.

Rheva Balla iz Statfora, američke tvrtke za pribavaljanje obavještajnih podataka, pak navodi da postoje "snažne indicije" da je Hassanpour ubijen od strane izraelskih agenata.

Izrael već duže vrijeme tvrdi da neće dozvoliti da Iran postane nuklearna sila, odnosno da će, da bi to spriječio, koristiti sva moguća sredstva. Tako je prije nekoliko tjedana "procurio" podatak o izraelskim planovima da u krajnjem slučaju napadnu iranska nuklearna postrojenja s taktičkim nuklearnim bombama.

Izraelski postupci bi bili prilično slićni onima kojima je 1980-ih sabotiran nuklearni program iračkog predsjednika Sadama Huseina. Uz  mnogo poznatiju akcije bombardiranja reaktora u Osiraku, ti su napori uključivali i fizičke likvidacije nekoliko nuklearnih fizičara koje se pripisuju "Mossadu".. Godine 1990. se "Mossadu" pripisalo ubojstvo Gerarda Bulla, kanadskog stručnjaka koji je Sadamu Huseinu namjeravao izgraditi supertop.  

D.A.

MILAN ŠPANOVIĆ prije nekoliko je dana na sudu u Westminsteru kazao kako on nije počinio nikakve zločine, te da postoje još dva čovjeka s njegovim imenom i prezimenom, prenosi lokalni Guardian.

"Jedan od njih je moj bratić, a onaj koji se spominje u dokumentima nije mi u rodu" - rekao je Španović na sudu.

Njegov odvjetnik zatražio je provjeru identita, te dodao kako se nada da će se informacije o tome da postoji drugi Milan Španović uskoro pribaviti. "Jasno je da se radi o drugom Milanu Španoviću" - dodao je.

Adina Ezekiel, odvjetnica koja zastupa hrvatsku Vladu rekla je da je pitanje identiteta već riješeno.

Španović je u Hrvatskoj u odsutnosti osuđen na 20 godina zbog ratnih zločina.

A.H.
Foto: AFP

RUSKI ministar unutarnjih poslova, Adilgirei Magomedtagirov, napadnut je u subotu kasno navečer u južnom dijelu Dagestana, u gradu Makhachkala. Troje ljudi je preminulo od posljedica napada, ali ministar se izvukao neozlijeđen.

Glasnogovornica ruskog ministarstva unutarnjih poslova rekla je da su napadači zapucali na policijski automobil, pri čemu je ubijen jedan policajac. Kada je Magomedtagirov napustio automobil, u pucnjavi su ubijeni njegov vozač i ministrov tjelesni čuvar.

U augustu 2006., napadači su digli u zrak automobil u kojem je on trebao biti, ali i tada se izvukao bez ozljeda. U tom je napadu poginulo dvoje ljudi, od koji je jedan bio lokalni tužitelj.

Područje Dagestana koji graniči s Čečenijom već je godinama vrlo turbulentno i puno nasilja. Prijetnje i pokušaji ubojstva ruskih dužnosnika tamo su gotovo svakodnevna pojava.

V.Š.

Za vrijeme sastanka je Bush izjavio da je debata o ratu, kao i načinu njegovog vođenja, "zdravi" dio demokratskog procesa, a isto tako podvukako kako smatra kako protivljenje ratu ne znači i nedostatak domoljublja.

Bush je već prije toga najavio stvaranje posebnog povjerenstva čiji je cilj uskladiti stavove Bijele kuće i demokratskog Kongresa po pitanju rata u Iraku. Prilikom sastanka sa demokratima je, pak, izjavio da je rasprava o američkoj strategiji u toj zemlji dobrodošla.

Bushove pomirljive riječi mnogi dovode u vezu s činjenicom da su demokrati, osvojivši većinu u oba doma Kongresa, u stanju torpedirati mnoge Bushove zakonske inicijative koje je američki predsjednik smatrao dijelom svog političkog nasljeđa.

U tu je svrhu već sada povučeno nekoliko poteza koji se smatraju ustupcima izbornim pobjednicima. Dosada tvrdoglavi i svojim kadrovima vjeran predsjednik je bio prisiljen žrtvovati ministra obrane Donalda Rumsfelda te odustati od kontroverznog imenovanja Johna Boltona na mjesto veleposlanika u UN. Bush je također pristao na povećanje federalne minimalne plaće, a iz izjava njegovih dužnosnika se vidi i početak zaokreta po pitanju globalnog zatopljenja.

S obzirom da su američki birači, po mišljenju većine analitičara, demokrate na vlast doveli ne toliko zbog oduševljenja njihovom politikom, koliko nastojanjem da izraze nezadovoljstvo s Bushom, vjeruje se kako će do isteka svog mandata 2009. godine američki predsjednik biti prisiljen na još veće i bolnije ustupke.

Bush nastoji demokratsku većinu nagovoriti da izglasa njegov projekt velike reforme obrazovnog sustava, kao i zakone koji se tiču ilegalne imigracije, mirovinskog i zdravstvenog sustava. Od svega je, pak, Bushu najviše stalo da budućim generacijama Amerikanaca ostavi nisku razinu poreza koju drži jednim od svojih najvećih dostignuća, odnosno temeljem dobrih ekonomskih rezultata svoje administracije.

Sastanak s demokratskim čelnicima je, prema izviješćima američkih medija, protekao u dobrom raspoloženju, a priopćenja Bijele kuće tvrde da je postignut konsenzus o mnogim pitanjima.

Međutim, po pitanju Iraka Bush je ostao neumoljiv i, bez obzira što veliki dio javnosti i demokratske većine zahtijeva američko povlačenje, ustvrdio kako bi takav potez imao katastrofalne posljedice.

S druge strane, za vrijeme sastanka je Bush od demokrata uspio izmamiti pljesak kada je rekao da irački premijer Nouri al-Maliki mora iskazati "daleko više odlučnosti" ukoliko želi računati na nastavak američke podrške.

Bush je, inače, za vrijeme izborne kampanje godine 2000. sebe opisivao kao "ujedinitelja" neopterećenog stranačkim kriterijima, te kao dokaz u prilog tome navodio svoj guvernerski mandat u Teksasu, kada je progurao veliki vlastitih zakonskih inicijativa usprkos demokratske većine u državnoj skupštini. Međutim, tek je gubitak republikanske većine u Kongresu 2006. godine Bushu dao priliku da te svoje tvrdnje na federalnoj razini provodi u praksi.

D.A.

Foto: AFP

KINA i Zimbabve dogovorili su se oko pojačanja ekonomskih odnosa. Kina će uložiti 800 milijuna dolara u infrastrukturu rudnika bakra u Zimbabveu. Stvorit će se i nova ekonomska zona u kojoj će se dopustiti kineskim tvrtkama da rade bez plaćanja poreza na uvoz i na dodanu vrijednost.

Dogovor je pao za vrijeme afričke turneje kineskog predsjednika Hu Jintaa, koji sve više jače ekonomske veze s afričkim zemljama. Ovih dana posjetio je i Sudan, kojemu je, osim financijske pomoći, obećao političku potporu, a posjetio je i Liberiju, kojoj je otpisao dug od 10 milijuna dolara.

Dio duga će otpisati i Zimbabveu, a predsjednik te afričke države, kao i cijela vlada tvrde da je ovo temelj dugoj i uspješnoj suradnji.

Oporba se protivi suradnji i tvrdi da Kina zapravo kolonizira Zimbabve. Zapravo je kolonizacija jedan od glavnih argumenata koji oporba u afričkim državama koristi svaki put kad se dogovara nekakva suradnja s ne-afričkim zemljama, a ponekad ga koristi i vlada, kad ih Zapad prisiljava na politički neugodne poteze.

Kina već posluje u Zimbabveu, a nedavno su se građani te zemlje uznemirili kad su kineski vlasnici zatvorili najveću tvornicu tekstila u Zimbabveu.

Kina u Africi vjerojatno vidi potencijalno tržište, koje je još u velikoj mjeri neiskorišteno, budući da je zapadnim tvrtkama zbog visokih poreza na tom kontinentu jeftinije otvarati svoje podružnice drugdje u svijetu.

J.D.