IRANSKI predsjednik Mahmud Ahmadinedžad na današnjoj novinskoj konferenciji najavio je kako će njegova zemlja danas osloboditi 15 zarobljenih britanskih mornara, a njihovo je oslobađanje nazvao "poklonom Velikoj Britaniji".

Ahmadinedžad je istaknuo kako će mornari biti oslobođeni odmah po završetku njegove tiskovne konferencije u Teheranu. Na istoj konferenciji iranski je predsjednik zapovjednicima koji su organizirali zarobljavanje petnaestero mornara podijelio odličja.

Podsjećamo, iz Velike Britanije danas je najavljeno kako ona "poduzima prikladne mjere" kako bi se završila kriza oko iranskog zatočenja 15 pripadnika britanske Kraljevske mornarice.

Britanija čeka trenutno čeka službeni odgovor Teherana na zahtjev za izravne bilateralne pregovore kojim bi se završio trinaestodnevni konflikt.

Konferencijja iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada očekivana je kao ona na kojoj se predsjednik trebao konačno izjaslaniti  o britanskim zatočenicima te "objasniti svoj stav" u vezi problema.

U utorak navečer je Ured britanskog premijera Tonyja Blaira izdao priopćenje u kojem piše da Blair situaciju želi "riješiti diplomatskim putevima" , i vjeruje "da obje strane dijele želju za skorašnju odluku o ovoj temi kroz izravne pregovore".

Foto:AFP

DOK službeni predstavnici EU i Rusije pozivaju na mirno rješenje ustavne krize u Ukrajini, Ekatelina Somojlik, čelnica komunističke frakcije u Vrhovnoj Radi upozorava kako bi Ukrajina mogla doživjeti "sudbinu Jugoslavije", odnosno raspasti se na nekoliko država.

Samojlik svoje tvrdnje nastoji objasniti tvrdnjom kako je sukob između prozapadnog predsjednika Viktora Juščenka i proruskog premijera Viktora Janukoviča, slično kao i "narančasta revolucija" prije dvije i pol godine, pokazao duboku podjelu Ukrajine na zapadni i istočni dio.

Juščenka, koji se zalaže za ulazak Ukrajine u EU i NATO podržavaju uglavnom nacionalistički raspoloženi birači u zapadnom dijelu zemlje. Janukovič, pak, podršku uživa u južnim i istočnim dijelovima Ukrajine gdje se govori ruski i favoriziraju bliske veze s Rusijom.

Samojlik predviđa da bi se nakon raspada Ukrajine na zapadni i istočni dio mogao otcijepiti i Krim.

Međutim, ona i njene pristaše će učiniti sve kako bi "očuvali nacionalno jedinstvo".

Ustavna kriza je nastala 2. travnja navečer kada je Juščenko, navodeći protuustavne prijelaze prozapadnih zastupnika u Janukovičev proruski tabor, raspustio Radu i zakazao nove izbore za 27. svibnja. Međutim, proruski zastupnici su se odbili razići sve dok se o ukazu ne očituje Ustavni sud.

Pristaše "narančaste revolucije" i prozapadnih stranaka, koji su na Majdanu - glavnom kijevskom trgu - demonstrirali tražeći od Juščenka da raspusti Radu, su se povukli i prepustili glavni kijevski trg "plavim" proruskim strankama čiji članovi protestuju tražeći da Juščenko povuče svoj ukaz.

Danas je zbog tih protesta blokiran promet u središtu Kijeva.

D.A.

Foto: AFP

KUBANSKI predsjednik Fidel Castro u srijedu je objavio članak u prorežimskiom listu "Granma" u kojem Bushev plan o biološkom gorivu naziva "genocidnim".

Prema Bushevom planu, hranjivi "plodovi zemlje" , poput kukuruza, bi se trebali koristiti kao sirovina za gorivo koje bi pokretalo motorna vozila.

Castro je u članku napisao da je George Bush "objavio svoju namjeru da primjeni tu formulu na svjetskoj razini, što ne znači ništa drugo nego internacionalizaciju genocida".

Američka vlada je nedavno potpisala ugovor o biogorivu s Brazilom, nadajući se da će tako smanjiti ovisnost SAD-a o uvoznoj nafti.

Castro je rekao da deseci zemalja nemaju naftu i ne mogu proizvesti kukuruz ni ostale žitarice jer im nedostaje vode.

"Od koga će jadne zemlje Trećeg svijeta dobiti minimum koji im je potreban za preživljavanje?" - pita se Castro.

Kubanski predsjednik, čiju dužnost zbog oporavka od teške bolesti još uvijek vrši njegov brat Raul, prokomentirao je i iransko-britansku krizu oko zarobljenih britanskih mornara, opisujući je kao provokaciju Britanaca.

V.Š.
Foto:AFP

DANAS je u sjedištu CNN-a došlo do pucnjave. Kako javlja CNN, jedan od svjedoka pucnjave izjavio je kako muškarac pucao u crnkinju u blizini hotela Omni, koji je dio kompleksa zgrade CNN-a. Muškarca je ustrijelilo osiguranje, a oboje su u kritičnom stanju.

CNN je javio kako su u bolnicu primljene dvije osobe. Nedavno je emitirana snimke muškarca kako leži na podu okružen policajcima i pripadnicima Turnerovog osiguranja s uperenim pištoljima. Pretpostavlja se da je riječ o muškarcu koji je pucao.

Pucnjava, koja se dogodila oko 19:40 po hrvatskom vremenu, je izazvala paniku u CNN-ovoj novinskoj redakciji, s obzirom da su je tamo okupljeni novinari i članovi osoblja mogli čuti, odnosno vidjeti krvavi događaj kroz prozor.

Svjedoci tvrde kako je pucnjavi prethodila svađa, odnosno kako je jedan muškarac jednu ženu vukao za kosu. Brad Lendon, jedan od CNN-ovih pisaca, tvrdi da je vidio ženu kako leži te kako napadač u nju ispaljuje dva metka. "Tada se okrenuo i nisam siguran je li me vidio", kaže Lendon. "Tada sam zapravo shvatio što se događa i pokušao što prije izaći iz CNN-ove redakcije".

Turnerovo osiguranje je upravo javilo kako je jedan njihov pripadnik ustrijelio muškarca.

Policija grada Atlante tvrdi da je riječ o slučaju obiteljskog nasilja koji je eskalirao u oružani incident.

Uskoro opširnije.

PREDSJEDNIK HDZ-a BiH Dragan Čović niti nakon jučerašnje sjednice Predsjedništva nije mogao precizirati kome će stranka dati potporu na budućim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj. Na novinarsko pitanje hoće li podržati hrvatskoga premijera Ivu Sanadera i HDZ Hrvatske, Čović je odgovorio da je to suviše rano komentirati.

“U Sarajevu nismo čak razgovarali o tome. Dogovorili smo se napraviti platformu za koju vjerujem da može dati puni rezultat za interese Hrvata BiH kad je u pitanju izbor za Sabor RH. Tek nakon te platforme moći ćemo imati konačno stajalište. Danas je vrlo malo prepreka da to ne radimo zajednički”, prenosi Čovićeve riječi Pincom.info.

Na novinarski upit hoće li ta platforma biti ponuđena i drugim strankama, konkretno SDP-u, Čović je odgovorio kratko: “Naravno”.

Ćović je kazao da nije odustao ni od "svoje" stranke u Hrvatskoj, ali  da je Interes HDZ-a BiH imati svoje zastupnike u Saboru RH, dok u izbornom zakonu Hrvatske postoji ta mogućnost.

Stav Zvonka Jurišića, predsjednika HSP-a, da se dijelovi Posavine trebaju odcijepljeni iz Republike Srpske, a s kojim se složio i Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990., Čović nije podržao, ali nije želio ni komentirati.

Smatra da je Jurišićev istup reakcija na priču Milorada Dodika o trećem etnitetu. Čović kaže da je to pitanje Ustava BiH koje će se rješavati u Parlamentu, zajedničkim sjedenjem za stolom predstavnika međunarodne zajednice i predstavnika svih parlamentarnih stranaka iz tri naroda.

PETNAEST zarobljenih britanskim mornara bit će oslobođeni i u Velikoj Britaniji bi se mogli naći već u četvrtak, javlja BBC.

Podsjećamo, iranski je predsjednik Mahmud Ahmadinedžad na današnjoj novinskoj konferenciji najavio kako će njegova zemlja danas osloboditi 15 zarobljenih britanskih mornara, a njihovo je oslobađanje nazvao "poklonom Velikoj Britaniji".

Ahmadinedžad je istaknuo kako će mornari biti oslobođeni odmah po završetku njegove tiskovne konferencije u Teheranu. Na istoj konferenciji iranski je predsjednik zapovjednicima koji su organizirali zarobljavanje petnaestero mornara podijelio odličja.

Iranski se predsjednik osvrnuo i na tvrdnje britanske vlade da su se mornari u trenutku kada su zarobljeni prije dva tjedna u iračkim vodama našli pod mandatom UN-a, ponovivši kako su mornari "upali" u iranske vode, te dodavši: "Britanska vlada, nažalost, nije bila dovoljno hrabra čak ni da svojim ljudima kaže istinu kako je pogriješila".

"Gospodina Blaira molim da ovih 15 mornara ne šalje na suđenje zbog njihova priznanja da su ušli u iranske teritorijalne vode", kazao je Ahmadinedžad, misleći pri tome na "priznanja" britanskih mornara u kojima se isti ispričavaju zbog ulaska u iranske teritorijalne vode, a koja su u posljednja dva tjedna u nekoliko navrata emitirana na iranskoj televiziji.

Britanski je premijer Tony Blair kazao kako su vijesti o puštanju britanskih mornara u njihovoj zemlji izazvali veliko olakšanje. Kako javljaju iranski mediji, petnaest mornara koji su u Iranu zarobljeni već dva tjedna preplavila je sreća kada su čuli da će uskoro biti pušteni kući.

Snimke koje je prikazala iranska televizija pokazuju predsjednika Ahmadinedžada kako se smiješi i rukuje s pripadnicima britanske Kraljevske mornarice, a jednoga je u šaljivu tonu upitao: "Znači, ovdje ste došli na prinudan odmor?"

Jedan od zatočenika iranskom se predsjedniku i iranskom narodu zahvalio "na oprostu", na što mu je Ahmadinedžad velikodušno odgovorio: "Nema na čemu".

Podsjećamo, Britanci su prije nekoliko dana predstavili dokaze da je brod na koji su se ukrcali njihovi mornari, a koje je kasnije zarobila iranska Revolucionarna garda, bio 1,7 nautičkih milja (3,14 km) u iračkim vodama, a kao dokaz priložili su satelitske snimke.

Iranci su odgovorili iz svog veleposlanstva u Londonu, koje je izjavilo da su mornari ušli pola kilometra u iranske vode i da je akcija njihovog zarobljavanja bila opravdana. Iako, nisu predočili nikakve dokaze.

Foto:AFP