AMERIČKA vojska u subotu je otkrila svojevrsnu paklenu napravu koju su islamski teroristi ugradili u zidove buduće škole za djevojčice Huda u iračkoj Tamiji sjeverno do Bagdada.

General William Caldwell u četvrtak je iznio prve informacije o otkriću, rekavši kako smrtonosna eksplozivna klopka predstavlja "sofisticirani i promišljeni pokušaj izazivanja masovnih žrtava među najnevinijima".

Vojska sumnja kako je u ugradnju eksploziva u zidove i podove škole umiješana al Qaida, obzirom na način i namjeru kojom se željelo pobiti buduće iračke školarke.

Zavjera je otkrivena u subotu nakon što su vojnici slučajno otkrili žicu za detoniranje koja je prolazila preko ulice pored škole. Žica je izvučena te su vojnici slijedili njen trag koji je vodio do škole.

Nakon ulaska u školu nastavljena je potraga koja je rezultirala šokantnim otkrićem, eksplozivom napunjenim propanskim spremnikom zatrpanim ispod poda škole.

Daljnjom potragom u zidovima i stropovima škole pronađene su granate artiljerijskih oruđa, te još jedan spremnik propana.

Žica za aktiviranje paklene naprave bila je skrivena u betonu, a propanski spremnici bili su sakriveni ciglama i u pod. Vojska je priopćila kako je uspjela očistiti školu od eksplozivnih naprava.

Školsku zgradu su gradili irački građevinci, a lokalne vlasti namjeravaju ispitati sve osobe koje su sudjelovale u izvođenju radova.

I.K.

U BEČU će se danas održati novo ročište u slučaju umirovljenoga generala Vladimira Zagorca koji se u Hrvatskoj nalazi pod istragom zbog sumnje u zloporabu položaja i ovlasti i oštećivanje državnog proračuna za 5 milijuna dolara.

Glasnogovornica austrijskog državnog odvjetništva i državna odvjetnica u Klagenfurtu Carmen Riesinger potvrdila je da je u Austriji otvorena istraga nad Zagorcem i njegovim austrijskim poslovnim partnerima zbog sumnje u pranje novca.

Generala Zagorca od sredine travnja više ne zastupa bečki odvjetnički ured Lansky-Ganzger & Partner, a javnosti za sad nije poznato tko je njegov novi opunomoćenik.

Umirovljenog generala i bivšeg pomoćnika ministra obrane za nabavu Državno odvjetništvo RH sumnjiči da je, odlazeći s položaja 2000. godine, iz sefa u svome uredu u Ministarstvu obrane, odnio dragulje koje mu je 1993. predao njemački trgovac oružjem kao jamstvo za kupnju oružja za obranu Hrvatske.

I.K.
Foto: AFP

DVA DANA prije drugog kruga predsjedničkih izbora, a dva dana nakon ključne predizborne debate, ankete u Francuskoj pokazuju kako je desničarski kandidat Nicolas Sarkozy povećao prednost pred ljevičarskom kandidatkinjom Segolene Royal.

Anketa agencije Ipsos navodi kako Sarkozy trenutno raspolaže s 54 % glasova nasuprot Royalnih 46 %, dok je agencija CSA navela 53 % u odnosu na 47 %. Obje ankete bilježe pomak od 1 % u odnosu na stanje prije debate. Ono što je za Royal daleko važnije, jest da se Sarkozy izjednačio s njom po pitanju podrške među glasačima centrističkog kandidata Francoisa Bayroua. Većina analitičara drži da Royal mora osigurati uvjerljivu većinu među Bayrouvim pristašama ukoliko želi dostići Sarkozyjevu prednost iz prvog kruga.

Iako je većina komentatora ishod debate proglasila neodlučnim, mnogi drže da je njen pravi pobjednik Sarkozy, jer je Royal trebala imati mnogo uvjerljiviji nastup ukoliko je htjela sniziti prednost bivšeg ministra unutarnjih poslova.

Čak je i "Liberation", list koji otvoreno pruža podršku Segolene Royal, u svom uvodniku objavio kako je malo vjerojatno da će socijalistička kandidatkinja nakon nedjelje ući u Elizejsku palaču.

D.A.

PREMA PRVIM REZULTATIMA koji su stigli s birališta u Velikoj Britaniji, vladajuća Laburistička stranka je doživjela težak poraz na lokalnim izborima u Engleskoj, nešto manji na regionalnim izborima u Walesu, a zbog niza problema s elektronskim glasovima nije jasno hoće li je u Škotskoj s vlasti smijeniti separatistička Škotska nacionalna stranka (SNP).

U Engleskoj se na temelju objavljenih rezultata za manje od polovice od 312 lokalnih vijeća  vidi kako je oporbena Konzervativna stranka pod vodstvom Davida Camerona zabilježila velike uspjehe, pogotovo u južnim dijelovima zemlje. Cameronovi konzervativci su uspjeli poraziti laburiste, nego i centrističku stranku Liberalnih demokrata. Zabilježen je i prodor konzervativnih kandidata i na tradicionalno laburistički sjever Engleske, iako su laburisti tamo dobili nešto malo više glasova nego što se očekivalo.

U Nacionalnoj skupštini Walesa je zabilježen pad podrške za laburiste, koji će izgubiti većinu te, po svemu sudeći, biti prisiljeni sastaviti koalicijsku vladu s Liberalnim demokratima.

Međutim, najviše pažnje su izazvali izbori za regionalni parlament Škotske, s obzirom na ogroman podrške vladajućoj stranci u tom tradicionalno laburističkom području, a koji su najviše iskoristili separatisti iz SNP. Njen čelnik Alexander Salmond je već izjavio da će - u slučaju da bude u mogućnosti sastaviti samostalnu vladu - pokrenuti referendum za nezavisnost Škotske i tako označiti kraj postojanja Velike Britanije.

Međutim, kako stvari stoje, Salmond i ostatak svijeta će morati sačekati barem do popodneva prije nego što se sazna koja će stranka biti na prvom mjestu. Naime, zabilježeni su ozbiljni problemi s brojanjem glasova, kao i neočekivano veliki broj nevažećih listića. Ono što je najzanimljivije jest da je u nekim većinskim jedinicama gdje je pobijedila Laburistička stranka broj nevažećih listića bio veći od razlike između laburista i SNP.

Mnogi to tumače činjenicom da su birači, uz škotski Parlament, birali i škotska lokalna vijeća, te morali ispunjavati listiće s kandidatima koji se biraju na tri različita metoda izbora - većinskom, proporcionalnom i sustavom jedinstvenom prijenosnog glasa.

U mnogim škotskim jedinicama je brojanje glasova zaustavljeno dok se ne riješe tehnički problemi. Trenutno su poznata 54 od 129 zastupnika škotske skupštine, od čega su 32 laburisti, 18 SNP, 10 Liberalni demokrati, 5 konzervativci, a nezavisni zastupnik. Prema podacima iz većinskih jedinica, laburisti vode SNP s 33 % na 32 % ukupnog broja glasova.

D.A.

NAKON što su konačno prebrojani glasovi s jučer održanih izbora, postalo je jasno da je najveći broj mjesta u novom škotskom parlamentu dobila Škotska nacionalna stranka (SNP) koja se zalaže za nezavisnost Škotske, odnosno nestanak Velike Britanije.

Iako vođa škotskih separatista Alexander Salmond cijeli dan nije krio ogromno zadovoljstvo, njegovi planovi o raspisivanju referenduma za nezavisnost će ipak morati malo pričekati jer 47 mjesta u škotskom parlamentu ipak nije dovoljno za sastavljanje vlade.

Laburisti, koji političkim krajolikom Škotske dominiraju od 1950-ih, te koji su imali vlast od devolucije i formiranja posebnih škotskih institucija 1997. godine, su na izborima osvojili 46 mjesta. Na trećem su mjestu konzervativci s 17 mjesta, a Liberalni demokrati su sa 16 osvojenih mandata pali na četvrto mjesto. Ostala mjesta su pripala 2 kandidata Zelene stranke i nezavisnoj zastupnici Margo McDonald.

Iako se prije izbora špekuliralo kako bi SNP mogla ući u koaliciju s Liberalnim demokratima, trećom po veličini britanskom strankom koja je najsklonija promjenama ustavnog poretka Ujedinjenog Kraljevstva, to je malo vjerojatno nakon što je njen čelnik Menzies Campbell, inače Škot, odbacio mogućnost zajedničkog programa, s obzirom da se njegova stranka protivi nezavisnosti Škotske.

Novu škotsku vladu će, po svemu sudeći, ponovno sastaviti laburisti, ali bitno oslabljeni  i prisiljeni ne samo na suradnju s Liberalnim demokratima, nego i sa svojim ljutim protivnicima iz Konzervativne stranke.

S istim problemima će se suočiti i laburistički čelnici u Walesu, gdje je ta stranka izgubila većinu u regionalnoj skupštini.

U Engleskoj su, pak, na izborima za gradska i lokalna vijeća konzervativci pod vodstvom Davida Camerona nanijeli težak poraz laburistima. Prema sada objavljenim rezultatima (iz 306 od 312 lokalnih vijeća), konzervativci su od svojih protivnika preuzeli 38 vijeća, te dobili 875 novih vijećničkih mandata širom Engleske. 

Tony Blair, s druge strane, ne posustaje u "spinu" te tvrdi kako su laburisti prošli daleko bolje nego što su im to još samo prije par dana predviđali mediji. David Cameron, pak, tvrdi da je njegova stranka na ovim izborima pokazala da je itekako sposobna dobiti sljedeće parlamentarne izbore.

BBC je na temelju izbornih rezultata projicirao 40 % glasova za konzervativce, 27 % za laburiste i 26 % za Liberalne demokrate na nacionalnoj razini.

Većina britanskih komentatora se slaže da je kolaps laburista u Škotskoj težak udarac za vladajuću stranku, s obzirom da je ministar financija i Blairov nasljednik Gordon Brown rodom iz Škotske. Svi se slažu da će Brownu biti daleko teže od Blaira uspostaviti autoritet  nacionalnog vođe, s obzirom da mu je rodna gruda okrenula leđa.

D.A.