ARHIVA

SAD otvara vojne baze na Balkanu

srijeda, 4.6.2003 06:45

DOK PENTAGON razmišlja o povlačenju 15.000 američkih vojnika iz Njemačke, američka vojska planira baze na Balkanu uskoro pretvoriti u obučne centre i polazne točke za moguće intervencije na Bliskom Istoku, doznaje se iz diplomatskih izvora u Europi. Nagađanja o američkim bazama na Balkanu krenula su prije nekoliko mjeseci, kada je NATO odlučio proširiti se na zemlje bivšeg komunističkog bloka. Za nedavnog posjeta Bugarskoj, koja će u NATO ući iduće godine, zamjenik zapovjednika američke vojske za Europu general Charles Wald rekao je da će američka vojska biti tamo gdje je i NATO. No, balkanske baze, koje su Amerikanci djelomično koristili u nedavnom iračkom ratu, mogle bi zaživjeti i prije službenog NATO-ova proširenja, kažu zapadni političari. Dodaju da Sjedinjene Države planiraju koristiti velike rumunjske i bugarske poligone, koje u svakom trenutku mogu primiti i do 3.000 američkih vojnika. Ideja je da se američke postrojbe - pješaštvo, artiljerija, lakša oklopna vozila i helikopteri, tamo uvježbavaju 30 do 90 dana i potom vrate u baze u zapadnoj Europi i Americi. No, diplomati ističu da bi vojnici bili spremni i za brze pokrete prema žarištima na Bliskom Istoku ili Središnjoj Aziji. Američki ministar obrane Donald Rumsfeld i drugi dužnosnici Pentagona ranije su rekli da razmatraju razmještaj američke vojske diljem svijeta, kako bi mogli odgovoriti suvremenim prijetnjama, kao što je terorizam. Ideja o osnivanju baza na Balkanu dio je "šire vizije transformacije američke vojske u pokretljiviju vojsku", rekao je glasnogovornik zapovjedništva za Europu. Ta razmišljanja, iako ne u izravnoj vezi, teku usporedno s planovima o mogućem povlačenju četvrtine od ukupno 80.000 američkih vojnika smještenih u Njemačkoj. Broj američkih vojnika smanjen je nakon svršetka hladnog rata, a daljnje smanjenje snaga u istočnoj i srednjoj Europi gospodarski je i strateški opravdana. Rumunjski dužnosnik, zadužen za odnose s američkim časnicima, rekao je da bi u skoroj budućnosti mogao biti povučen prvi kontigent od oko 15.000 vojnika. "Ovdje (u Rumunjskoj) bit će dobrodošli", rekao je.

Belgija otkrila sastojak nervnog plina u pismima

BELGIJSKI istražitelji otkrili su sastojak nervnog plina u pismima poslanim uredu premijera i nekoliko veleposlanstva, objavile su u srijedu belgijske vlasti. Policija je pisma otkrila u sklopu sigurnosnih mjera zaštite od antraksa, a zbog njihova otkrića hitno je održan sastanak ministarstva unutrašnjih poslova, zdravstva i pravosuđa radi određivanja potrebnih sigurnosnih mjera, rekao je vladin glasnogovornik. Najmanje 10 pisama poslano je veleposlanstvima SAD-a, Velike Britanije i Saudijske Arabije u Bruxellesu. U Belgiji je u tijeku suđenje 23 člana al Qaide.

U Sofiji ubijen Hrvat

U GLAVNOM bugarskom gradu Sofiji noćas je nešto poslije ponoći ubijen Hrvat Robert S. Ubijen je iz pištolja u sofijskoj četvrti Pavlovo. Robert S. bio je oženjen za Bugarku i stalno je živio u Sofiji, iako je zadržao hrvatsko državljanstvo. Motiv ubojstva još je nepoznat, no policija istražuje moguće poslovne ili osobne tajne ubijenog. Pištolj s kojim je ubijen pronađen je u obližnjoj ulici.

MAKEDONIJA: ALBANSKA NACIONALNA ARMIJA PRIJETI RATOM

Albanska nacionalna armija (ANA) u priopćenju objavljenom na internetu prijeti da će u Makedoniji za dva tjedna početi rat ukoliko se ne riješi "slučaj Sopot", kao i zbog nezadovoljstva provođenjem Ohridskog ugovora. "Slučaj Sopot" odnosi se na nedavno hapšenje dvojice Albanaca u tom selu koji su osumnjičeni za podmetanje bombe od koje su poginula četvorica ljudi, dvojica Poljaka iz misije europskih snaga i jedan bračni par. U priopćenju ANA-e, policiji se zamjera prekoračenja ovlasti i zahtjeva da uhapšeni budu pušteni. Stanovnici kumanovskog i tetovskog kriznog područja već izvjesno vrijeme traže od policije da poduzme mjere za hapšenje kriminalnih bandi koje pljačkaju i iznuđuju novac. Predsjednik makedonske vlade Branko Crvenkovski, unatoč čestim incidentima, smatra da je sigurnosno stanje u Makedoniji dobro i da se ne očekuju oružani sukobi poput onih iz 2001. godine, jer kako je naglasio, radi se o manjim kriminalnim skupinama koje nemaju potporu kod stanovništva. S tom se procjenom slažu i predstavnici NATO-a, Europske unije i OESS-a. (Hina) dam nab

Banja Luka: Pripreme za doček Svetog Oca u punom jeku

srijeda, 4.6.2003 01:05

PRIPREME za doček Svetog Oca Ivana Pavla II. u Banjoj Luci 22. lipnja u punom su jeku, građevinski radovi na Petrićevcu teku predviđenom dinamikom i očekuje se da će biti dovršeni na vrijeme, izvijestila je Tiskovna agencija Banjalučke biskupije. "Trenutno su najzaposlenija tehničko-prometna, protokolarna i sigurnosna povjerenstva. Mediji i plakati već stvaraju ozračje svečanosti i pripravljaju vjernike i sve ljude dobre volje na veliki događaj pohoda Svetog Oca i beatifikaciju časnoga sluge Božjega Ivana Merza", izjavio je msgr. Anto Orlovac, predsjednik Crkvenog organizacijskog odbora za pripremu dolaska pape Ivana Pavla II. u Banja Luku.. Orlovac sa zadovoljstvom ističe dobru suradnju crkvenog i državnog odbora čiji su članovi u stalnom kontaktu i dogovoru. Svoj je rad intenzivirao i Ured generalnog tajništva za pripremu Papinog dolaska u Banja Luku. Ured je smješten u zgradi Ordinarijata Banjalučke biskupije i tamo se mogu dobiti sve informacije o tijeku priprema i o aktivnostima vezanim za dolazak Svetog Oca. Broj telefona Ureda je (051) 305-984, 304-993, faks 319-212, te e-mail ordinarŽinecco.net.

ICTY: TUŽITELJSTVU NALOŽENO DA RAZJASNI DIO MARTIĆEVE OPTUŽNICE

Raspravno vijeće Haškog suda (ICTY) koje vodi postupak protiv Milana Martića, naložilo je Tužiteljstvu da razjasni neke "očite nedosljednosti" iz optužnice protiv bivšeg čelnika pobunjenih hrvatskih Srba, objavio je u srijedu glasnogovornik Suda Jim Landale. Na tjednom brifingu za novinare Landale je kazao da je 2. lipnja Vijeće donijelo odluku o "prethodnom prigovoru na dopunjenu optužnicu", podignutu 18. prosinca 2002. Odlukom nalaže "Tužiteljstvu da podnese novu dopunjenu optužnicu s razjašnjenim očitim nedosljednostima u paragrafima 42-44 optužnice, posebno u pogledu etničkog sastava jasno identificiranih topografskih lokacija u 10. i 11. točki optužnice, koje se tiču paragrafa 23.i, iz 1. točke optužnice". Paragrafi 42-44 nalaze u 10. i 11. točki optužnice kojom se Martića tereti za deportacije i prisilni transfer civilnog stanovništva kao zločin protiv čovječnosti. U njima se, dosta uopćeno, navodi da su "deportacijama i prisilnom transferu bili izloženi Hrvati, Muslimani i drugi nesrbi, s područja tzv. SAO Krajine u Hrvatskoj, iz Bosanskog Novog, Bosanske Gradiške, Prnjavora i Šipova u ARK u BiH". Navode se i podaci o udjelu nesrpskog stanovništva tih područja prema popisu iz 1991. U točki 1. optužnice, navodi se pak da su deseci tisuća Hrvata, Muslimana i nesrba deportirani s tih područja, uz napomenu da je "detaljan opis sadržan u točkama 42-45", no u njima taj "detaljan opis" izostaje. Raspravno vijeće je odlukom od 2. lipnja također dopustilo obrani da 15 dana nakon podnošenja dopunjene optužnice podnese prigovor "isključivo vezano uz dijelove dopunjene optužnice koji su modificirani slijedom odluke". Ostale točke prigovora na optužnicu su odbačene. Martića se, kao jednog od 15 sudionika "udruženog zločinačkog pothvata", u dopunjenoj optužnici tereti po 19 točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja u Hrvatskoj i dijelovima BiH. Na statusnoj konferenciji održanoj 30. svibnja najavljeno je da bi suđenje bivšem predsjedniku tzv. RSK moglo početi u studenome. (Hina) dh nab

Hezbolah pucao na izraelske zrakoplove iznad Libanona

LIBANONSKI Hezbolah pucao je u srijedu na izraelske vojne zrakoplove koji su prodrli duboko u libanonski zračni prostor. "Postrojba protuzračne obrane islamskog otpora suprotstavila se izraelskim zrakoplovima koji su prekršili libanonsku suverenost u istočnom sektoru južnog Libanona", priopćila je ta organizacija koju podupiru Sirija i Iran. Prema svjedocima zrakoplovi su letjeli do Batrouna, blizu sjevernoga lučkog grada Tripolija, a ni jedan zrakoplov nije pogođen. Ujedinjeni narodi upozorili su u veljači da upad izraelskih zrakoplova u libanonski zračni prostor može izazvati ozbiljniji sukob.