Srpski policajci ubili hrvatskog državljanina, zakopali ga i prodali njegov auto
PRIPADNICI MUP-a Srbije Igor M. i Aleksandar J. uhapšeni su zbog ubojstva hrvatskog državljanina J.H., čije je tijelo pronašla kruševačka policija na planini Goč, piše Blic.
34-godišnji J.H. nestao je 5. svibnja na području Srbije, dok je svojim automobilom putovao iz Zagreba u rodni Gostivar, gdje njegova obitelj posjeduje nekoliko slastičarnica.
Obitelji se posljednji put javio oko 20:30 sati, a tri dana kasnije njegov je broj telefona postao nedostupan. Tada je njegova obitelj prijavila nestanak hrvatskoj policiji, koja je desetak dana kasnije preko beogradskog ureda Interopola o nestanku obavijestila srpsku policiju.
"Utvrđeno je da je telefon mladića isključen 5. svibnja navečer u blizini Trstenika te da se obitelji javio iz okolice Beograda. Policija u početku nije isključivala mogućnost da je otet, s obzirom da dolazi iz bogate obitelji. Međutim, kako se obitelji nitko nije javio sa zahtjevom za otkupninu, pretpostavilo se da je najvjerojatnije ubijen."- rekao je Blicov izvor navodno blizak istrazi.
Kruševačka policija u suradnji s policijom iz Trstenika i Upravom kriminalističke policije MUP Srbije ubrzo je ušla u trag osumnjičenima Igoru M., zaposleniku trsteničke policije, Aleksandru J., pripadniku Rakovačke policije te Milanu V., sinu bivšeg policajca.
Ključna je informacija bila da su sva trojica osumnjičenih 5. svibnja navečer s nestalim prošli naplatnu rampu Pojate u blizini Kruševca, a nakon toga se J.H. gubi svaki trag.
"Trojica osumnjičenih su došli u Bubanj potok iz Trstenika s namjerom da zaustave nekog vozača i otmu mu automobil. Milan V. i Aleksandar J. tamo su naišli na J.H. i zamolili ga da ih poveze do Paraćina, na što je on pristao. Trećeosumnjičeni Igor M. pratio ih je u svom automobilu. Na jednom parkiralištu u blizini Paraćina zaustavili su J.H., zavezali mu ruke lisicama i nastavili put do Trstenika, a potom do planine Goč. Tamo su ga sat vremena držali zavezanog u njegovom vozilu dok su oni kopali rupu. Izvukli su ga iz vozila, ubili tupim oruđem, a zatim ga bacili u jamu, koju su potom zakopali", opisuje izvor Blica stravičan zločin.
Motiv zločina bila je krađa zločina, koji su dan kasnije i prodali kupcu u Srbiji za nekoliko hiljada eura.
Dok su im kolege bili u tragu, osumnjičeni su policajci nastavili dolaziti na posao, ne sluteći da im se mobilni telefoni prisluškuju, a prošlog petka navečer su uhapšeni. Prva dvojica uhapšenih navodno su se branili šutnjom, dok je iskaz trećeg odveo policiju do mjesta gdje je zakopano tijelo ubijenog.
"Bilo je jezivo. Cijela policija bila je u šoku. Rasvjetljavanje slučaja samo je dokaz odlučnosti policije da se bori protiv kriminala, pogotovo onda kada su za to osumnjičeni njeni pripadnici", kaže Blicov izvor.
Leš ubijenog poslan je na obdukciju, kojom je utvrđeno da je ubijen s nekoliko udaraca tupim predmetom, kao i da je smrt natupila prije nego što je zakopan, a trojica osumnjičenih su u pritvoru te ih čeka suđenje za teško ubojstvo.
Desničarski vlasnik "Boca Juniorsa" vodi na izborima za gradonačelnika Buenos Airesa
MAURICIO MACRI, argentinski poslovni čovjek poznat kao vlasnik popularnog nogometnog kluba "Boca Juniors", osvojio je kao kandidat desničarske stranke "Republikanski prijedlog" (PRO) 45 % glasova u prvom krugu izbora za gradonačelnika Buenos Aires, glavnog grada Argentine.
Na drugom mjestu je s 24 % glasova Daniel Filmus, ministar obrazovanja u ljevičarskoj vladi predsjednika Nestora Kirchnera. On će se Macriju suprotstaviti u drugom krugu koji će se održati 24. lipnja.
Na trećem mjestu je s 21 % glasova bio Jorge Tellerman, gradonačelnik koji je prije nekoliko mjeseci zamijenio Anibala Ibarru, gradonačelnika opozvanog od strane gradske skupštine radi optužbi za korupciju.
Izbori u Buenos Airesu se gledaju s velikim zanimanjem, s obzirom da mnogoljudnost tog grada daje dobre indicije o ishodu nacionalnih izbora.
Buenos Aires je posljednjih godina doživio ekonomski bum, ali je nagli priljev stanovništva doveo do niza problema vezanih uz zagađenje, prometni kaos i kriminal.
D.A.
Narko-diler zaustavio napad na njujorški aerodrom
PAKLENI PLAN islamističkih terorista da dizanjem u zrak cijevi za dovod goriva onesposobe njujorški aerodrom "John F. Kennedy" i pobiju hiljade ljudi u obližnjem Queensu zaustavio je osuđeni diler droge, pišu današnji američki mediji.
Još uvijek neimenovana osoba je nakon druge po redu osude za prodaju narkotika stupila u kontakt s policijom i u zamjenu sa sniženje kazne ponudila informacije o predstojećem terorističkom napadu. Ustanovivši da su njegove tvrdnje osnovane, FBI i njujorška policija su ishodili njegovo puštanje iz zatvora kako bi se kao agent-provokator infiltrirao u terorističku ćeliju.
Diler je, izdavajući se za islamista željnog da sudjeluje u "džihadu", stekao povjerenje grupe na čijem je čelu bio 63-godišnji Russell Defreitas, imigrant iz Gvajane i umirovljeni aerodromski radnik. Defreitas ga je detaljno upoznao sa svojim planovima za bombaški napad, nesvjestan da njegov suučesnik sve informacije prosljeđuje vlastima.
Defreitas je doušnika čak odveo na Trinidad, gdje se nalazio logor za obuku ekstremne islamističke organizacije Jamat al-Muslimeeen.
Stručnjaci koji su imali uvid u teroristički plan tvrde da bi on, sproveden u djelo, rezultirao ozbiljnim oštećenjima aerodroma i poremećajem zračnog prometa u SAD i svijetu, ali vjerojatno ne bi uzrokovao masakr kakvome su se teroristi nadali.
Defreitas je prije nekoliko dana uhapšen u Brooklynu. Na Trinidadu su uhapšena još dva člana terorističke grupe, uključujući Abdula Kadira, bivšeg gvajanskog političara i člana parlamenta. Za četvrtim osumnjičenim se još uvijek traga.
D.A.
U Vermontu jača pokret za nezavisnost od SAD
SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE, čija vlada danas inzistira na nezavisnosti Kosova, i same bi se mogle naći pogođene secesionističkim trendom koji posljednjih desetljeća promijenio kartu Balkana i Istočne Europe, barem ako je suditi po zbivanjima u državi Vermont.
Vermont, koji se nalazi u sjeveroistočnom dijelu SAD, već više stoljeća uživa reputaciju nonkonformizma i svojeglavosti u odnosu na ostatak SAD, a u posljednje vrijeme i ljevičarenja koje poprilično odudara od političke slike u ostatku američke federacije. Tako je Vermont bio prva država koja je zakonski ukinula ropstvo i uvela istospolne zajednice, a od jeseni prošle godine je u Washingtonu zastupa prvi senator u američkoj povijesti koji sebe bez imalo srama naziva socijalistom.
Međutim, sve veći broj lokalnih političara i intelektualaca smatra kako Vermont može biti dosljedan svojoj slobodarskoj reputaciji jedino ako prekine sve državnopravne veze s ostatkom Amerike. Takvi sentimenti se mogu pronaći i među običnim stanovništvom, barem ako je suditi po izvrsnoj prodaji majici s natpisom "SAD van iz Vermonta!".
Vermontski separatisti su okupljeni oko organizacija pod nazivom Druga Vermontska republika i Middelsbruy Institute, koji je upravo u Vermontu prošle godine održao kongres sjevernoameričkih separatističkih organizacija. Njihov pokret je dobio snažan zamah zahvaljujući ratu u Iraku i porastu cijena goriva, koje je mnoge građane države uvjerio kako je federalna vlada postala lutka pod kontrolom multinacionalnih korporacija na koje sićušni Vermont nema nikakvog utjecaja.
Profesor Thomas Naylor, jedan od osnivača Druge Vermontske republike, drži da bi Vermont, ukoliko se otcijepi od SAD, bio neopterećen federalnim porezima i birokracijom te tako postao atraktivan poslovnim ulagačima. Naylor nezavisni Vermont opisuje kao "sjevernoameričku Švicarsku".
Vermont je, inače, već jednom bio nezavisna država. Nastao je kao de facto država stvorena od nezadovoljnika britanskom vlašću, kao i vlašću kolonija New York i New Hampshire, a u siječnju 1777. godine, za vrijeme američkog rata za nezavisnost, i formalno je proglasio nezavisnost, donio ustav koji se smatra najprogresivnijim ustavom tog doba te uspostavio diplomatske odnose s Francuskom, Nizozemskom i ostatkom kolonija tada udruženih u SAD.
Njegova kratkotrajna nezavisnost je završila 1791. godine kada je pristao ući u SAD kao prva nova država te tako presedanom spriječile svađe preostalih trinaest kolonija oko teritorija na zapadu.
Dio stručnjaka je, pak, prilično skeptičan prema šansama Vermonta da se ponovno upiše na popis nezavisnih država. Neki smatraju da nezavisnost s ekonomskog stajališta nema smisla, dok drugi navode posljednji slučaj kada se jedna američka država pokušala ocijepiti, a koji je doveo do krvoprolića u kojem je poginulo više Amerikanaca nego u oba svjetska rata, Koreji, Vijetnamu i Iraku zajedno.
Međutim, lokalno sveučilište u svojoj anketi bilježi kako 13 % stanovnika Vermonta podržava nezavisnost, što je priličan pomak u odnos na 8 % koji su se tako izjašnjavali prošle godine.
D.A.
