ARHIVA

PUTIN POSJETIO BESLAN; U TALAČKOJ KRIZI NAJMANJE 250 MRTVIH

Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je rano ujutro stigao u Beslan, samo nekoliko sati nakon nasilnog okončanja talačke krize u tom gradu koja je prema posljednjoj bilanci odnijela najmanje 250 života. Putin je ravno iz zračne luke otišao u lokalnu bolnicu u kojoj se liječi pedesetak ranjenih ljudi i djece. Ostali ranjenici, njih više stotina, smješteni su u bolnicama u Vladikavkazu, glavnom gradu Sjeverne Osetije, a neki su već prebačeni u Moskvu. "Cijela je Rusija patila i plakala s vama", rekao je Putin u bolnici. U međuvremenu je tamošnji krizni stožer saopštio da je u cijeloj talačkoj krizi poginulo najmanje 250 ljudi. Strahuje se da će taj broj dodatno rasti jer se još nisu počela izvačiti tijela iz školske dvorane u kojoj se nalazio najveći broj otetih, a čiji se krov urušio u napadu. Putin je nakon posjete bolnici održao i sastanak s lokalnim sigurnosnim dužnosnicima. "Naredio sam da se cijeli Beslan blokira, a granice Osetije zatvore. Svi ljudi upleteni u ovaj napad moraju biti pronađeni", rekao je Putin. "Jedna od namjera terorista jest i poticanje etničke mržnje kako bi se zapalio cijeli Kavkaz. Svatko tko gaji simpatije prema takvim namjerama smatrat će se suradnikom terorista", dodao je ruski predsjednik. Putin je naglasio da napad na školu nije bio planiran. "Razmatrale su se mnoge opcije, ali ne i upotreba sile. Stvari su se, međutim, razvijale brzo i nenadano. Snage sigurnosti su iskazale veliku hrabrost i nažalost pretrpile velike gubitke", rekao je ruski predsjednik. (Hina) xdj ydj

Ruski tisak: Drama je završila na najgori mogući način

TALAČKA kriza u sjevernoosetijskoj školi u Beslanu završila je na "najgori mogući način", prema ocjeni i pisanju subotnjega ruskog tiska koji izvještajuje o strašnim trenucima te kritizira kaotičnu akciju što su je pokrenule ruske vlasti. "Pod gimnastičke dvorane bio je prekriven tijelima poginule djece", prenosi list Izvestija objavljujući fotografije civila koji u rukama nose ozlijeđenu djecu. "Drama je završila na najgori mogući način"; ocjenjuje list. Prema posljednjim podacima u subotu ujutro, poginulo je najmanje 250 osoba. Gazeta donosi naslov "Crni dan za Rusiju", a komunistički list Sovjetskaja Rusija osuđuje kaos "u Dubrovki i Beslanu", podsjećajući na akciju terorista u moskovskom kazalištu Dubrovka u oktobaru 2002. kada je poginulo 129 osoba i iz koje vlasti nisu izvukle nikakvu pouku. "Ruske su vlasti nesposobne planirati i organizirati bilo što ili to jednostavno ne žele", smatra kolumnist spomenutog lista. O kaotičnoj i neorganiziranoj akciji piše i Gazeta. "Kad su nam hitno trebali pripadnici ministarstva za izvanredne situacije njih ondje nije bilo", prenosi Gazeta izjavu jednog stanovnika Beslana.

SVJETSKI TISAK UŽASNUT KRVOPROLIĆEM, ZAPREPAŠTEN AMATERIZMOM RUSKIH SPECIJALACA

Svjetski tisak u subotu, dan nakon krvavog raspleta talačke krize u Sjevernoj Osetiji s više od 300 mrtvih, izražava zaprepaštenje amaterizmom ruskih specijalaca i užas zbog pokolja djece u tragičnom "zatvorenom krugu nasilja i krvi". Turski tisak jednoglasno osuđuje "klanje" kojim se rasplitala talačka kriza u školi u Beslanu na ruskome Kakvazu. "Putinov rulet", naslovljuje Vatan tekst i tvrdi da je neplanirani napad ruskih snaga otmicu talaca pretvorio u "pokolj", a liberalni Milliyet kritizira amaterizam ruskih snaga nesposobnih intervenirati da okončaju talačku krizu. "Nije to bila antiteroristička operacija već dvoboj s otmičarima", piše list. "Oni su spašavali ubijajući", osuđuje proislamistički list Yeni Safak kritizirajući nestručnu operaciju ruskih vlasti. "Pakao", "apokalipsa", riječi su koje rabi poljski tisak. "Tragedija u Beslanu bit će odsad obilježena dvostrukim znamenjem. S jedne strane nadasve nehumanog ponašanja terorista (...), s druge nesposobnošću ruskih specijalnih službi, nasljednika KGB-a koji nisu znali kontrolirati masu i dopustili su bijeg dijelu terorista", piše dnevnik Rzeczpopspolita (desni liberali). Gazeta Wyborcza osuđuje "ruske vlasti koje ponovno pričaju besmislice i ne žele priznati broj mrtvih i ranjenih", te nabraja zataškavanja broja mrtvih kao u slučaju talaca iz kazališta Dubrovka (Moskva 2002.); potonuća nuklearne podmornice Kursk 2000. "Očito je da ruske vlasti ne znaju za obzire i čak se čini da su ih događaji prešli", piše konzervativni njemački Die Welt. "To je klasičan ruski način: pojave su vidljive, no zašto, kako, ostaje u tami". "Snage reda počinile su fatalne pogreške (...) Kaos je slijedio nakon napada, nedostajalo je ambulantnih vozila za ranjene", pod naslovom "Zatvoreni kavkaski drug" piše berlinski Der Tagesspiegel. "Kad se krene prema Beslanu, put vas dalje vodi do Kavkaza, rata, terorizma, represije, kršenja ljudskih prava, što Rusi čine ondje (u Čečeniji)". Konzervativni Frankfurter Allgemeine Zeitung drži da bi "sukob između Rusije i Čečena bio umjereniji, možda i riješen da je (Rusija) zemlja civilnog društva, zapadne demokracije i vladavine prava. Grčki tisak osuđuje "zatvoren krug nasilja i krvi". Neovisni, lijevi list Eleftherotypia ističe da "krvoproliće ne zatvara krug nasilja (...) Ono vodi većem zlu, a samo pošteno traženje političkih rješenja može ga okončati". I oporbeni socijalistički Ta Nea, kao i Kathimerini (desni centar) zagovaraju dijalog i politiku kao jedini put za izlazak iz spirale nasilja. Belgijski tisak pita se o okolnostima "krvoprolića" u Osetiji. "Što može učiniti Vladimir Putin da bi opravdao ono što se ne može opravdati i sprao sa sebe osobni neuspjeh, najveći otkako je došao na vlast", piše frankofoni list Le Soir. Talijanski tisak uglavnom izražava zgražanje pokoljem i to pokoljem djece. "Što ima gore od toga", pita se Corriere della Sera, a La Repubblica konstatira da "prvo dječje groblje novoga stoljeća leži u Osetiji". "Pokolj nedužnih", "Tragična bilanca", "Zašto" naslovi su kojima portugalski dnevnici (Diario de Noticias i Publico) bezrezervno osuđuju čečenski terorizam. Vodeći američki dnevnici rabe "kaos" kao ključnu riječ kojom opisuju rusko pristupanje čečenskome problemu. I Washington Post i New York Times slažu se da Moskva snosi dio odgovornosti za dramu te da mora pregovarati s čečenskim leaderima. Post piše da SAD moraju iskazati suosjećanje s Rusima i pomoći uhvatiti autore napada za koji "ne može biti nikakve isprike, nikakva opravdanja, nikakve racionalizacije", ali Rusija mora tražiti "pomirenje dublje i trajnije" pregovarajući s umjerenim Čečenima i stvarajući reprezentativnu čečensku vladu. "Moskva je na čečenski problem uzvratila uglavnom silom i nepopustljivošću", konstatira NYT i udaljavanjem glavnih predstavnika čečenskih separatista "otvorila prostor za ekstremne kriminalce koji su ovih dana poklali nedužne". (Hina) xrt ymaš

Ruski tisak: Izvještavanje ruske TV o Beslanu "nacionalna sramota"

RUSKI je tisak u subotu televizijsko izvještavanje o talačkoj drami u Sjevernoj Osetiji nazvao "nacionalnom sramotom", vlasti je optužio da su sprečavale novinare u radu, a same novinare da su "interese društva zanemarili" u strahu da ne razljute vlasti. "Dok je (američka tv mreža) CNN izravno prenosila operaciju, moskovski radio Eho čitao je vijesti ruskih agencija", a glavne javne televizije Pervi Kanal i Rosija "prikazivale film te pustolovnu emisiju", optužuje Irina Petrovskaja, uvodničarka dnevnika Izvestija (centar). "Čitav su sat (od početka napada) državne televizije šutjele", a "dugih sati nijedan se službeni predstavnik nije oglasio", nakon operacije, dodala je. Ako su vlasti nešto naučile iz Dubrovke", talačke krize iz oktobara 2002., u moskovskom kazalištu (129 mrtvih osim terorista) "onda je to jedino da novinare priječe u radu, drže ih što je dalje moguće od poprišta drame, a informacije daju na kapaljku ili nikako", napisala je Petrovskaja. "Novinari su pristali igrati po propisima koje nameće vlast i zanemaruju interese društva", optužila je nadalje Petrovskaja da bi zaključila: "Nije li nacionalna sramota da ruski novinari ne mogu pokazati što se događa, a istodobno njihovi zapadni kolege to čine". Ruski dnevnik Kommersant otkriva da su zapadne televizijske kuće emitirale snimke ruskoga kanala Rosija, a sama je Rosija morala šutjeti. Novinari NTV-a, kuće koja nije državna ali je država neizravno kontrolira "dobili su zapovijed ne spominjati broj mrtvih prije službene objave", naglašava Kommersant. Ruski je tisak jednako oštro kritizirao kaos i strahote s epilogom više od 300 mrtvih u rješavanju otmice stotina školske djece u Beslanu, ponajprije neorganiziranost ruskih specijalaca. Komunistički dnevnik Sovjetskaja Rosija osuđuje "kaos od Dubrovke do Beslana". "Vlasti su nesposobne planirati i organizirati bilo što. Ili ne žele", optužuje list. "Napad nije bio pripremljen kako valja", drži liberalni list Gazeta. "Od samog početka sukoba nije više bilo mjesta u bolnici u Belsanu", optužuje Izvestija. Gazeta citira riječi predstavnika specijalaca da su stanovnici pomagali u transportu ranjenih ali time umnogome otežali stvar i "bez njihove intervencije broj žrtava mogao bi biti manji a teroristi možda ne bi pobjegli".

MOSKVA NAPALA EU ZBOG REAKCIJE NA RJEŠENJE TALAČKE KRIZE; EU GOVORI O "NESPORAZUMU"

Rusija je u subotu "bogohulnim" opisala zahtjev Europske unije za objašnjenjem krvava završetka masovne otmice u školi u gradu Beslanu u Sjevernoj Osetiji, a Bruxelles je odmah reagirao govoreći da se radi o običnom "nesporazumu". Više od 320 mrtvih, više od polovine djece među njima, pronađeno je nakon što su specijalci upali u školu u kojoj su čečenski separatisti 53 sata držali više od hiljadu ljudi. U priopćenju u ime predsjedništva 25-člane Unije, nizozemski ministar vanjskih poslova Bernard Bot u petak je rekao kako bi sve zemlje morale surađivati na sprečavanju takvih tragedija. "Ali rado bismo od ruskih vlasti saznali kako se ta tragedija mogla dogoditi", dodao je. Rusko je ministarstvo vanjskih poslova gnjevno reagiralo. "Botova razglabanja u potpunoj su suprotnosti s općom međunarodnom podrškom i solidarnošću s Rusijom u ove tragične dane", kaže se u priopćenju ruskog ministarstva. "Neumjesne izjave nizozemskoga ministra odbojne su ... i bogohulne", dodaje se. "Očekujemo objašnjenje nizozemske strane". Novinska agencija Interfax poslije je objavila da je zbog Botova priopćenja nizozemski veleposlanik pozvan u ministarstvo vanjskih poslova. Međutim, nizozemsko predsjedništvo u subotu je odmah reagiralo, rekavši da se radi o "nesporazumu" s Rusijom. Kada smo od Rusije tražili objašnjenje akcije, "naše je pitanje bilo jednostavno: nismo znali pojedinosti, nismo mogli donijeti zaključke a voljeli bismo znati detalje kako bismo bolje mogli razumijeti (što se dogodilo) i pomoći si međusobno u borbi protiv terorizma", rekao je Bart Jochems, glasnogovornik nizozemskog šefa diplomacije. "To je bio jedini cilj naše intervencije, ni više ni manje", dodao je. (Hina) xvm ymaš

Interfax: Eksploziv i oružje u školu uneseni tokom ljeta

PREMA posljednjim podacima eksploziv i oružje što su ga koristili naoružani teoristi koji su zauzeli rusku školu u Beslanu, uneseni su u zgradu ranije, vjerojatno tokom ljeta dok su ondje obavljani radovi, izvijestila je u subotu agencija Interfax pozivajući se na izjavu neimenovanog lokalnog pripadnika snaga sigurnosti. "Eksploziv, oružje i streljivo doneseni su u školu u ljetu tokom obnove i skriveni su u građevni materijal", rekao je ruskoj agenciji član posebnih snaga Sjeverne Osetije. On je dodao da su oslobođeni taoci rekli kako su otmičari neposredno nakon početka zarobljavanja talaca otvorili spremište u koje je bilo sakriveno oružje, prenio je AFP. Dosad je iz ruševina izneseno najmanje 210 tijela. Dužnosnici medicinskih službi dužnosnici nisu mogli dati točan podatak o broju ubijenih, ali pretpostavljaju da ih je više od 250, a većina ih je umrla u zgradi, izvijestio je Reuters. Prema riječima djevojčice Jane, 15-godišnjakinje koja se uspjela spasiti, na popisu učenika škole u Baslanu bilo je 1.200 djece, no u dvorani ih je, po njezinoj procjeni, bilo manje, izvijestio je AFP. Dosad nitko nije objavio podatak o tomu koliko je točno djece bilo u dvorani. Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu se nakon posjeta Beslanu vratio u Kremlj. U Beslanu je posjetio bolnicu u kojoj su smještene žrtve otmičara te je razgovarao s lokalnim dužnosnicima, među kojima je bio i predsjednik Sjeverne Osetije Aleksander Dzasokov. Nakon sastanka Putin je rekao kako su "bile razmatrane sve mogućnosti, ali ne i upotreba sile". Policija je izvijestila da je u akciji poginulo više od deset pripadnika specijalih ruskih vojnih snaga, a 18 ih je zbog ozljeda hospitalizirano.

PUTIN: POKAZALI SMO SLABOST PRED TERORIZMOM

Ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio je u subotu da je Rusija pokazala slabost u suočavanju s terorističkom opasnošću i da ni u kojem slučaju ne smije popustiti pred ucjenama. "Nismo razumjeli kompleksnost i opasnost procesa koji se odvijao u našoj zemlji i čitavom svijetu. Nismo reagirali na pravilan način", rekao je Putin u televizijskom obraćanju naciji nakon krvave talačke krize u školi u Beslanu u Sjevernoj Osetiji u kojoj je poginulo preko tristo osoba. "Ne smije se popustiti pred ucjenama", dodao je. U televizijskom je govoru Putin, odjeven u tamno odijelo i s brojnim stankama među rečenicama, rekao da će u skoroj budućnosti poduzeti mjere za jačanje sigurnosti u zemlji, te da snage sigurnosti moraju usvojiti nove taktike kako bi se u budućnosti spriječio gubitak ljudskih života. "Moramo stvoriti učinkovitiji sustav sigurnosti. Moramo tražiti da naše snage sigurnosti djeluju na razini koja je u skladu s razinom i rasponom novih prijetnji", rekao je ruski predsjednik u govoru. "U skoroj budućnosti poduzet ćemo mjere čiji će cilj biti jačanje jedinstva zemlje", rekao je Putin. "Teško je i bolno govoriti", također je rekao ruski predsjednik na početku svojeg govora, upućujući riječi potpore i sućuti ljudima koji su izgubili svoju djecu i svoje bližnje. Putin je u subotu ujutro stigao u Beslan gdje je posjetio ozlijeđene i susreo se s regionalnim dužnosnicima. (Hina) xmaš ymaš