ARHIVA

I nakon 20 godina svijet šokiran tragedijom Omayre Sanchez

I 20 GODINA nakon tragične smrti 13-godišnje djevojčice Omayre Sanchez iz Kolumbije, svijet je još uvijek šokiran fotografijom koja je toga studenog 1985. godine obišla svijet. Fotografiju je snimio fotoreporter Frank Fournier, koji se prisjetio događaja iz 1985. te je britanskom BBC-u ispričao što se dogodilo u kolumbijskom gradiću Armeru. 13. studenog svijet je potresla vijest da je Kolumbiju pogodila erupcija vulkana Nevado del Ruiz, koji je zbog velike količine izbačene vruće lave otopio snijeg s obližnjih planina. Otopljeni je snijeg uzrokovao porast razine vode obližnjih rijeka Azufrado i Gauli koje su se izlile iz korita i potopile mjesto Armero u kojem je do 16. studenog živjela 13-godišnja školarka Omayra. Djevojčicu je navala bujice zatekla nespremnu i u kaosu koji je nastao ona je ostala zarobljena u lokvi vode, ali i tijela zaglavljenog u komadima srušene kuće u kojoj se do tada nalazila. Ono malo spasitelja Crvenog križa koji su se zatekli u gradiću suočili su se sa surovom stvarnošću bespomoćnosti u kojoj su tri dana pokušavali pružiti kakvu takvu pomoć djevojčici, ali i ostalim žiteljima pogođenih područja države. Fotoreporter Fournier kaže kako je Crveni križ tražio pomoć od lokalnih vlasti, ali pomoć nije došla. Država se, pored erupcije, nalazila u krizi izazvanoj političkim previranjima i gerilskoj opsadi kolumbijske Palače pravde. U opsadi je poginulo mnogo ljudi i Vlada je u glavni grad Bogotu radi toga poslala pojačane vojne snage koje nisu bile u stanju pružiti adekvatnu pomoć područjima pogođenim erupcijom Nevado del Ruiza. Nakon nekoliko bezuspješnih trodnevnih pokušaja spašavanja 13-godišnjakinje spasioci su odustali i djevojčici su pružali jedino moralnu podršku dok su gledali kako njeno tijelo iz dana u dan slabi i polagano umire. "Upoznao sam poljoprivrednika koji mi je rekao za djevojčicu. Odveo me do nje, bila je skoro potpuno sama, okružena nekolicinom ljudi i spasioca koji su pomagali ostalim unesrećenicima nedaleko od toga mjesta. Nalazila se u velikoj lokvi, zaglavljena komadom betona i ostalim komadima srušene kuće. Spuštala se noć, a jadnica je bila u bolovima i vrlo zbunjena. Oko nje stotine ljudi su bile zarobljene. Spasioci su imali poteškoća da ih dosegnu. Čuo sam ljude kako vrište za pomoć, a nakon toga samo tišina, zastrašujuća tišina. Bilo je vrlo strašno." - opisao je događaj Fournier. "I onda, tu je bila i ova mala djevojčica, a ljudi joj nisu mogli pomoći. Spasioci su stalno dolazili natrag k njoj, kao i lokalni stanovnici i ljudi koji su joj donosili medicinsku pomoć. Pokušavali su ju utješiti. Nakon što sam ju fotografirao osjetio sam totalnu nemoć pred tom djevojčicom, koja se sa smrću suočavala hrabro i dostojanstveno. Mogla je osjetiti da joj je život pri kraju." - kaže Fournier. "Osjetio sam da jedino što mogu učiniti jest to da točno izvijestim javnost o hrabrosti i patnji i dostojanstvu ove djevojčice i da se nadam da će to pokrenuti ljude da pomognu onima koji su spašeni s mjesta nesreće." - priča Fournier te nastavlja kako je Omayra nakon toga neprestance padala u nesvijest. Jednom ga je prilikom pitala može li je odvesti u školu jer se bojala da će zakasniti na nastavu. Fotoreporter u nastavku svoje priče kaže da su ga ljudi nakon svega znali pitati zašto nije pomogao djevojčici, na što odgovara da to nije bilo moguće. Ponavlja da je osjetio da mora izvijestiti o tome događaju, te da je sretan što je njegov izvještaj pokrenuo barem nekakvu reakciju kod ljudi jer bi najgore bilo kada nitko uopće ne bi mario za slučaj poput ovoga. Fournier zaključuje kako je sretan da je mogao povezati ljude sa trajnom snagom male djevojčice koja je izvirala iz fotografije. "Postoje stotine hiljada Omayri na svijetu, to su važne priče o siromašnima i slabima, a mi fotoreporteri smo tu da stvorimo most između njih i ostalih ljudi. Pitanje snage medija danas je, više nego ikada, toliko važnije jer se mediji sve više nalaze pod pritiskom poslovne isplativosti." - zaključio je Fournier.

BiH razočarana odlukom EU-a o nepočinjanju pregovora

JAVNOST u Bosni i Hercegovini s primjetnim je razočarenjem dočekala posljednje vijesti s ministarskog sastanka Europske unije u Luxembourgu jer one europsku budućnost te zemlje još jednom dovode u pitanje pa su informacije o početku pregovora Hrvatske s Unijom tek jedva registrirane. Sarajevski dnevni listovi u utorak bilježe uglavnom da je Carla del Ponte potvrdila punu suradnju Hrvatske s Haaškim tribunalom. "Dnevni avaz" prenosi ocjenu hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića kako se sada ponovo može kalkulirati o ulasku u EU 2008. godine iako još uvijek predstoji veliki pregovarački posao. "Oslobođenje" tome dodaje izjavu premijera Ive Sanadera kako trajna i čvrsta suradnja s Tribunalom ostaje obveza Hrvatske kao pravne države. Banjalučke "Nezavisne novine" ističu kako su se i Hrvatska i Turska zajedno našle pred vratima Unije te da je u slučaju Zagreba presudila ocjena Carle del Ponte o punoj suradni. Prvim strancima dnevnih listova u BiH u utorak ipak dominiraju razočaravajući naslovi u kojima se citira izjava ministara vanjskih poslova EU da ta država neće biti u prilici započeti pregovore o stabilizaciji i pridruživanju zbog odbijanja vlasti Republike Srpske da prihvate reformu policije. Važnost te odluke posebnom su izjavom istaknuli i najviši dužnosnici međunarodne zajednice u BiH upozorivši vlasti RS da imaju samo još nekoliko dana za razmišljanje o tome hoće li krenuti ka Europi ili će se suočiti s potpunom izolacijom. U četvrtak će zasjedati Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) koji bi mogao donijeti odluke o kaznenim mjerama kojima će se sankcionirati postupci vlasti bosanskih Srba. "Avaz" u utorak na naslovnici sugerira kako je sada u pitanju i sami opstanak Republike Srpske. Vlasti u Banja Luci, čini se, za sada nisu dovoljno ozbiljno shvatili što se zapravo zbiva. Sa sjednice Vlade RS održane u ponedjeljak tako je objavljeno priopćenje u kojemu se navodi kako će se od Europske komisije tražiti još jedno pojašnjenje o tome što zapravo znači prihvaćanje načela o reformi policije na kojima Bruxelles inzistira. Bošnjački političari drže pak kako je sadašnja situacija nečuvena te da je BiH čak u situaciji poput one iz 1992. godine. Predsjednik Stranke za biH Safet Halilović, ujedno i član Vijeća ministara BiH, kazao je kako se iz Beograda vrši utjecaj na RS čime se cijela BH drži u poziciji taoca. "Mislim da to zemljama u Europi nije nepoznato i ukoliko se doista misli provoditi takva politika, onda je to doista skandalozno i jedna od nepravdi što sliče na onu iz 1992. godine", kazao je Halilović. Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta BiH Šefik Džaferović drži pak kako je došlo vrijeme za institucionalne kaznene mjere prema RS. "Te sankcije moraju biti takve da RS više ne bude u poziciji držati BiH kao taoca na njenom europskom putu", izjavio je Džaferović.

Počeli pregovori Hrvatske i Europske unije

BILATERALNA međuvladina konferencija EU-Hrvatska, kojom će se svečano otvoriti pristupni pregovori, počela je u utorak u ranim jutarnjim satima u Luxembourgu. Hrvatsko izaslanstvo predvodi premijer Ivo Sanader, a u njemu sudjeluju i ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović i glavni hrvatski pregovarač s EU-om Vladimir Drobnjak. Europsku uniju predstavljaju ministri vanjskih poslova 25 zemalja članica. Po završetku bilateralne međuvladine konferencije, koja se održava iza zatvorenih vrata, predviđena je konferencija za novinare na kojoj se očekuju Sanader i britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw, čija zemlja trenutno predsjedava Unijom. Vijeće ministara EU-a odlučilo otvoriti pregovore s Hrvatskom Vijeće ministara EUa odlučilo je u noći s ponedjeljka na utorak u Luxembourgu da se pregovori s Hrvatskom otvore u utorak u prvim jutarnjim satima. U tekstu zaključaka Vijeća EU-a pozdravlja se "izviješće glavne haške tužiteljice Carle del Ponte Radnoj skupini EU-a prema kojem Hrvatska sada u potpunosti surađuje s ICTY-em, te jasna predanost hrvatskog premijera da će puna suradnja biti održavana sve dok i posljednji optuženik ne bude u Den Haagu i sve dok to traži ICTY." Također se navodi procjena glavne haške tužiteljice "da će, ako Hrvatska nastavi raditi istom odlučnošću i intenzitetom, Ante Gotovina uskoro biti prebačen u Den Haag". "Vijeće je potvrdilo da će održavanje pune suradnje s ICTY-em ostati uvjet za napredak u pregovaračkom procesu. Vijeće je pozvalo Komisiju da nastavi to pozorno pratiti, na temelju redovitih izviješća od ICTY-a, i da izvijesti Vijeće ako se ne održava puna suradnja", stoji u tekstu. "Vijeće se složilo da nedostatak pune suradnje s ICTY-em u bilo kojoj fazi može utjecati na općeniti napredak i može biti temelj za pokretanje mehanizma iz paragrafa 12 pregovaračkog okvira", stoji u tekstu zaključaka Vijeća ministara. Paragraf 12 sadržava klauzulu koja regulira mogućnost suspendiranja pregovora u pojedinim slučajevima. Prema tom paragrafu pregovaračkog okvira, Komisija predlaže suspenziju, a Vijeće donosi konačnu odluku kvalificiranom većinom glasova.

Srpske vlasti potvrdile da je Mladić u Srbiji?

GLAVNA haška tužiteljica Carla del Ponte ne prestaje s iznenađenjima. Nakon što je napravila zaokret u vezi hrvatske suradnje s Haškim sudom, u utorak je u razgovoru za BBC kazala kako joj je prilikom zadnjeg posjeta Beogradu potvrđeno da se ratni zapovjednik bosanskih Srba Ratko Mladić nalazi na teritoriju Srbije. "Mladić je u Srbiji. Vlasti su potvrdile da je on tamo i da ga štiti dio vojske. Bila sam u Beogradu u četvrtak i rekli su mi da imaju problema s utvrđivanjem njegove lokacije te s reagiranjem na vrijeme. Također, rekli su mi da rade na tome. Očekujem da Mladić bude u Haagu do kraja godine." - kazala je u utorak glavna haška tužiteljica u razgovoru za BBC. Ugledni srbijanski B92 navodi kako del Ponte nije rekla ništa slično prilikom posjete Beogradu. Carla del Ponte je za vrijeme nedavnog posjeta Beogradu razgovarala s premijerom Vojislavom Koštunicom, predsjednikom Nacionalnog savjeta za suradnju s Haagom Rasimom Ljajićem, ali i s kandidatom za novog ministra obrane, Zoranom Stankovićem, javio je B92. Što se tiče drugog najtraženijeg bjegunca od Haškog suda, Radovana Karadžića, del Ponte i dalje nema nikakvih informacije o njemu. "Čini se kao da Karadžić više ne postoji. Nevjerojatno." - kazala je del Ponte.

Hartmann: Del Ponte nije izvela obrat oko Hrvatske

GLAVNA haška tužiteljica Carla del Ponte nije u ponedjeljak izvela obrat kada je ustvrdila da Hrvatska "potpuno surađuje" s Haškim sudom, kazala je u utorak njezina glasnogovornica Florence Hartmann. U petak je del Ponte, za posjeta Zagrebu, izrazila "razočaranje" Hrvatskom. No u ponedjeljak je u svome izvještaju pred Radnom skupinom Europske unije za Hrvatsku, ustvrdila da Hrvatska "potpuno surađuje" s ICTY-jem i da je "učinila sve kako bi lokalizirala i uhapsila Antu Gotovinu". "Nije bilo obrata. U petak Carla del Ponte nije otkrila sadržaj svoje analize (o Hrvatskoj) koju je trebala predstaviti Radnoj skupini. Dvosmislenost se sastojala u tome što je kazala da je zadovoljna velikim naporima koji su učinjeni, ali da je razočarana što Gotovina još nije u den Haagu", kazala je Florence Hartmann. "Ona je isto ponovila i u ponedjeljak, jednostavno s onom mjerom i preciznošću koje nije htjela unaprijed otkriti", inzistirala je glasnogovornica. Nehapšenje hrvatskoga generala Gotovine, koji je u bijegu otkako je protiv njega podignuta optužnica 2001., navodilo se kao dokaz hrvatske nepotpune suradnje s Haškim sudom te je dovelo do odgode pregovora u ožujku 2005. "Ako se novinarima čini da neke niti nedostaju, to je moguće, ali jednako tako nedostaju i diplomatima jer postoje stvari koje se ne smiju otkriti kad je riječ o mjerama poduzetima da bi se ušlo u trag bjeguncima", ustvrdila je Hartman. Ponovila je, osim toga, da na tužiteljicu nije učinjen nikakav pritisak kako bi se utjecalo na njezino izvještavanje o Hrvatskoj.

Američki tisak o početku pregovora Hrvatske i EU

VODEĆI američki listovi donose u utorak vijesti o početku pristupnih pregovora Hrvatske i EU i ističu da je za EU još važnija odluka o otvaranju pregovora s Turskom. The Washington Post piše o ulozi Austrije u donošenju pozitivne odluke za Hrvatsku. Navodi se austrijski stav da ukoliko Turska počne pristupne pregovore onda to treba dopustiti i Hrvatskoj. Pozitivnu odluku za Hrvatsku list ocjenjuje "diplomatskom pobjedom Austrije". The New York Times uz ostalo navodi da je glavna haška tužiteljica Carla del Ponte u ponedjeljak rekla ministrima EU-a da Hrvatska sada u cijelosti surađuje s Haškim sudom, što je bio žestok obrat u odnosu na njezinu ocjenu samo nekoliko dana ranije tokom posjeta Zagrebu. List International Herald Tribune piše o pozitivnoj ocjeni Carle del Ponte o suradnji Hrvatske s Haškim sudom i prenosi njezine riječi kojima je odbacila pretpostavke da je popustila pod pritiskom EU-a. "Nisam osjećala nikakav pritisak. Nakon šest godina u ovom poslu ljudi znaju da ne mogu upotrijebiti pritisak da bi promijenili moje nazore", rekla je ona.

Analiza: Austrija zadovoljna početkom pregovora RH-EU

DOK JE prema otvaranju pregovora s Turskom pokazala visoku dozu rezerviranosti, Austrija je presretna zbog istodobnog početka pregovora Europske unije i Hrvatske, zemlje čije je članstvo u Uniji predano zagovarala mjesecima, piše u utorak njemačka agencija dpa. Nakon što je u ožujku 2005., došlo do odgode pregovora na neodređeno vrijeme, jer je hrvatska suradnja s Haškim sudom bila ocijenjena nepotpunom, glavna haška tužiteljica Carla del Ponte u ponedjeljak je signalizirala obrat dodijelivši Zagrebu pozitivne bodove i davši time zeleno svjetlo za formalni početak pregovora s Bruxellesom. U ranim jutarnjim satima u utorak bile su upriličene svečanosti otvaranja pregovora EU s Turskom, te zatim s Hrvatskom u Luxembourgu, gdje se u nedjelju i ponedjeljak vodio pravi mali rat živaca sve dok Austrija nije odustala od zahtjeva da se Turskoj ponudi "privilegirano partnerstvo" kao alternativa za punopravno članstvo. Neki analitičari spekuliraju da tajming istodobnog otvaranja pregovora s dvije zemlje kandidatkinje nije bio nimalo slučajan i da je austrijska vlada odustajanje od svojih posebnih zahtjeva Turskoj uvjetovala započinjanjem pregovora s Hrvatskom. Takve je spekulacije u utorak oštro opovrgnuo austrijski kancelar Wolfgang Schuessel. Visokotiražni Kronen Zeitung u Beču jednostavno je komentirao da je "slučaj htio" da se dva pomaka nakon zastoja dogode istodobno. Unutar Europske unije Austrija je među glavnim zagovarateljima hrvatskog članstva, a razlog tomu je prvenstveno gospodarske prirode, ocjenjuje u svojoj analizi njemačka agencija dpa. Austrija je već sada najveći strani ulagač u Hrvatsku i nada se nastavku takvoga trenda, piše dpa i prenosi da je Udruga austrijskih industrijalaca (IV) podzravila otvaranje pregovora sa Zagrebom kao "prekretnicu koja će označiti početak zajedničkog rasta srednjoeuropske i istočnoeuropske gospodarske regije". "Nadamo se da će pregovori dobro teći i dovesti do pozitivnog rezultata čim prije moguće", rekao je glavni tajnik IV-a Markus Beyrer. Ocijenio je da se s izgledima za skorašnji pristup Hrvatske otvaraju veće mogućnosti za austrijske tvrtke i da će članstvo jamčiti pravnu sigurnost. No već i sadašnje stanje je impresivno, napominje dpa te navodi da je Austrija vodeća među stranim ulagačima u Hrvatsku s 2,6 milijardi eura. Austrijske tvrtke zagrizle su u gotovo sve sektore, a Gospodarska komara išla je čak tako daleko da je u zadnjem izvještaju Hrvatsku nazvala "proširenim domaćim tržištem", piše njemačka agencija. Prošle je godine nastavljen rast ulaganja Austrijanaca osobito u turizmu i na tržištu nekretnina, a najveći je projekt grupe Austrian Arcotel s hotelom u Zagrebu. U bankarskom te u osiguravajućem sektoru u Hrvatskoj su već zastupljene sve veće austrijske tvrtke: Erste Bank, Bank Austrija/HVB, Raiffeisen, Generali i Uniqa. Jednako je dojmljiv popis austrijskih građevinskih tvrtki ili trgovačkih lanaca kao što su Rewe/Billa, Spar ili Palmers. Prisutna je i telefonska kompanija Mobilkom ili naftna tvrtka OMV. Nakon kraćeg zastoja 2003., austrijski izvoz u Hrvatsku ponovo je snažno porastao za 18 posto prošle godine na iznos od 1,2 milijardi eura. Austrijski suficit od 636 milijuna bio je među najvećima ikad dostignutima za bilo koju zemlju u svijetu. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić kazao je je kako treba računati s hrvatskim ulaskom u EU 2008., ali i upozorio "na golem posao koji predstoji kako bi se hrvatskim građanima osigurala bolja budućnost". Agencija dpa zaključuje da na čelu zemalja EU-a koje pozdravljaju budući ulazak Hrvatske stoji Austrija čekajući je široko raširenih ruku.