ARHIVA

Prvi proces ljudožderu: Optuženi priznao i ispričao svoje iskustvo

četvrtak, 4.12.2003 05:21

JEDAN je četrdesetogodišnji Nijemac prvog dana suđenja na procesu bez presedana u sudskim analima Njemačke priznao da je 2001. ubio jednog 42-godišnjaka i postao ljudožder. "O tome sam razmišljao i na kraju sam to učinio", priznao je informatičar Armin Meiwes na sudu u Kasselu gdje mu se sudi zbog ubojstva iz seksualnog zadovoljstva, a mogao bi biti osuđen na 15 godina zatvora. Meiweis, poznat kao "Kanibal iz Rotenburga", upoznao je svoju žrtvu nakon što je na internet stavio oglas sljedećeg sadržaja: "Tražim muškarca koji želi biti pojeden". Oni su odlučili odrezati žrtvin penis, skuhati ga i zajedno pojesti pred videokamerom, navodi se u optužnici. Žrtva, 42-godišnji inženjer iz Berlina progutao je 20 tableta za spavanje i popio pola boce rakije nakon čega je izgubio svijest. Meiwes je poljubio "prijatelja" i ubio ga nožem, zatim raskomadao i spremio u komadima u zamrzivač. Meiweis je priznao da je od dobi od 8 godina počeo zamišljati da "ubija i jede" kolege iz razreda o kojima je maštao. On je poslao 80 oglasa na internetu i tvrdi da postoje "hiljade ljudi koje traže i žele da ih netko pojede". On je to izjavio prvog dana suđenja koje bi trebalo trajati do kraja siječnja.

Sadam prije napada povukao milijardu dolara iz banke

četvrtak, 4.12.2003 07:51

BIVŠI irački predsjednik Sadam Husein samo je nekoliko sati prije američke invazije podigao više od milijardu dolara iz iračke središnje banke, a pretpostavlja se da se danas dio toga iznosa koristi za financiranje napada na američke snage, objavila je u srijedu TV postaja ABC. ABC tvrdi da posjeduje Sadamov nalog, napisan 19. ožujka ove godine, kojim od iračke središnje banke traži da dvojici njegovih opunomoćenika, sinu Kusaju Huseinu i Hekmatu Ibrahimu, isplati nešto više od milijardu dolara "kako bi ih spasio od američke agresije". ABC javlja da su Amerikanci ušli u trag i vratili veći dio toga novca, ali i da se za najmanje 130 milijuna dolara ne zna gdje su. Pretpostavlja se da taj iznos koristio ili koristi za financiranje stalnih gerilskih napada na koalicijske snage u Iraku.

Smrtonosna gripa prijeti Europi?

NOVI virus gripe nazvan Fujian, u posljednjih mjesec dana, u Engleskoj i Škotskoj ubio je šestero odraslih ljudi i dvoje djece, piše Jutarnji list. Prvi slučajevi oboljelih zabilježeni su u kineskom gradu Fujianu, po kome je virus dobio ime. Gripa se zatim proširila u Australiju, otkud su ju putnici prenijeli u Veliku Britaniju. Najčešći simptomi Fujian gripe su glavobolja, bolovi u mišićima, zglobovima i leđima, te kronični umor i kašalja, a prenosi se kašljanjem, šmrcanjem i izravnim kontaktom. Trenutno nema cjepiva za ovaj opasan virus gripe, a predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije ističu da se zasad ne može govoriti o epidemiji Fuijan gripe.

U PRISILNOM SLIJETANJU HELIKOPTERA POLJSKOG PREMIJERA 10 RANJENIH

Deset je osoba ozlijeđeno u četvrtak kad je u predgrađu Varšave prisilno morao sletjeti helikopter MI8 u kojem je bio i poljski premijer Leszek Miller, doznaje se iz diplomatskih izvora. Isti izvori rekli su da je premijer, koji se vraćao iz posjeta Šleziji, zadobio nekoliko kontuzija, a teško je ozlijeđen jedan njegov tjelesni čuvar, objavila je TV-postaja TVP. Očevici su rekli da je smješten u vladinu kliniku u Varšavi, dvadesetak kilometara od mjesta nezgode. Millerov politički savjetnik Tadeusz Iwinski izrazio je nadu kako bi premijer "mogao sutra krenuti u Irsku" u prije dogovoreni jednodnevni radni posjet.

Hrvatska nakon izbora protuteža ekstremizmu u regiji

HRVATSKA je nakon izbora s HDZ-om dobila proeuropsku vladu desnoga centra i mogla bi biti protuteža narastajućem srbijanskom revanšizmu i muslimanskom ekstremizmu iz BiH i za Zapad postati Izrael jugoistočne Europe, piše u četvrtak američki list The Washington Times. U uvodniku posvećenom promjeni vlasti u Hrvatskoj nakon parlamentarnih izbora list kaže kako je HDZ pod vodstvom svojega predsjednika Ive Sanadera vodio kampanju na umjereno konzervativnoj platformi. List ocjenjuje kako je stabilna i prosperitetna Hrvatska važna za regiju kao i za Sjedinjene Države, te kako su ovi izbori pokazali različite trendove u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Washington Times piše kako je Hrvatska s HDZ-om dobila proeuropski orijentiranu vladu desnoga centra dok susjedne zemlje polagano klize nazad prema etničkom i religijskom ekstremizmu koji je harao Balkanom tokom 1990-tih. List kaže kako je radikal Tomislav Nikolić, nacionalist koji ne voli Zapad i čezne za velikom Srbijom, na nedavnim izborima dobio najviše glasova, dok u Bosni i Hercegovini rastu islamski fundamentalizam i aktivnosti al Qaide. "Zato Zagreb može poslužiti kao protuteža kako srbijanskom revanšizmu tako i bosansko-muslimanskom ekstremizmu", piše list. "Hrvatska treba postati Izrael jugoistočne Europe: ključni, mali demokratski saveznik kao predstraža Zapada na tom nemirnom svjetskom području", kaže list. Posjećajući kako je Sanader bio jedini značajniji hrvatski političar koji je podržao rat u Iraku i kako je dao do znanja da će njegova vlada podržati sporazum o neizručenju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), list piše da bi SAD trebao prihvatiti ove inicijative za poboljšanje odnosa Hrvatske i SAD-a. "Bushova administracija trebala bi pozdraviti te inicijative HDZ-a kao dobre prve korake u poboljšanju odnosa Washington-Zagreb, kojima je naštetilo protivljenje prethodne ljevičarske vlade ratu u Iraku i stajalištu SAD-a prema ICC-u", piše Washington Times. List navodi da je Sanader obožavatelj predsjednika Busha i da je na izborima nastupao kao umjereni konzervativac na platformi smanjenja poreza, deregulacije, povećanja javnog trošenja za zdravstvo i mirovinsku reformu te da je njegov cilj uvesti Hrvatsku u Europsku uniju do 2007-2008. Washington Times smatra da će ključ uspjeha nove HDZ-ove vlade biti postupanje s gospodarstvom, hoće li ispuniti predizborna obećanja da će reformirati gospodarstvo, posebice modernizirati prikupljanje poreza i smanjiti javni sektor, te osigurati gospodarski rast. Konzervativna politika oživjela je gospodarstvo u Italiji, Češkoj, Čileu, Irskoj, Britaniji i u SAD-u pod Bushom i nema razloga vjerovati da neće uspjeti i u Hrvatskoj, zaključuje Washington Times.

V A Ž N A OBAVIJEST: ISPRAVAK VIJESTI HNA0614, "ICTY, SUD ĆE IZREĆI..."

Molimo korisnike da unesu ispravak u vijest HNA0614, koja je emitirana pod naslovom "ICTY: Sud će izreći kaznu Jokiću početkom slijedeće godine". Ispravak se odnosi na osmi pasus, u koji treba ubaciti "prema optužnici": "U napadu JNA na Dubrovnik 6. prosinca 1991., prema optužnici, poginule su dvije osobe, tri su ranjene, šest spomenika kulture je uništeno, a veliki broj objekata svjetske kulturne baštine je oštećeno." Ispravljena verzija vijesti u cijelosti glasi: ICTY: SUD ĆE IZREĆI KAZNU JOKIĆU POČETKOM SLIJEDEĆE GODINE DEN HAAG/ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Haško tužiteljstvo u četvrtak je zatražilo kaznu zatvora do deset godina za umirovljenog admirala Jugoslavenske ratne mornarice (JRM) Miodraga Jokića za napad na Dubrovnik, a njegova obrana zatražila je da se Jokiću, koji je priznao krivnju, ne izrekne kazna veća od dvije godine.L Predsjednik sudskog vijeća Alphonse Orie na kraju jednodnevne rasprave kazao je kako će vijeće donijeti odluku o visini kazne sljedeće godine. Na raspravi o visini kazne tužiteljstvo je kazalo kako su nezakoniti napad na Dubrovnik, počinjen 6. prosinca 1991., izvele snage koje su bile u Jokićevoj zoni odgovornosti. Admiral Jokić nije učinio ništa da ga zaustavi, unatoč tome što je, kako je sam priznao, znao da je Stari grad Dubrovnik pod zaštitom UN-a kao svjetska kulturna baština. Iako je Jokić zatražio provođenje istrage, nisu učinjeni dostatni koraci da se kazne odgovorni, kazala je tužiteljica Susan Sommers. Obrana je pak pozvala sudsko vijeće da uvaži kao olakotne okolnosti što se Jokić iskreno pokajao, priznao krivnju te što je i neposredno nakon napada ponudio ispriku i žaljenje hrvatskoj strani. Admiral Jokić je, obraćajući se sudskom vijeću, kazao kako je priznao krivnju za zločine zato što je smatrao da "netko treba otvoriti proces prihvaćanja krivnje, te isprike žrtvama i ljudskog pomirenja". Jokić je u augustu ove godine, na temelju nagodbe s tužiteljstvom, priznao krivnju za ratne zločine počinjene tokom napada JNA na Dubrovnik. Tužiteljica Susan Sommers je njegovu suradnju nakon što je priznao krivnju ocijenila "apsolutnom i potpunom". U napadu JNA na Dubrovnik 6. prosinca 1991., prema optužnici, poginule su dvije osobe, tri su ranjene, šest spomenika kulture je uništeno, a veliki broj objekata svjetske kulturne baštine je oštećeno. Jokić je priznao krivnju po svih šest točaka druge izmijenjene optužnice koja ga tereti za ubojstva, okrutno postupanje, napad na civile, neopravdano uništavanje objekata, nezakonite napade na civile i uništavanje kulturnih, povijesnih i vjerskih objekata, kao kršenje ratnog prava i običaja. U vrijeme napada na Dubrovnik Jokić, tada viceadmiral, bio je zapovjednik 9. Pomorskog sektora JRM sa sjedištem u Boki Kotorskoj. Jokić se ICTY-u dobrovoljno predao 12. studenoga 2001. U februaru 2002. pušten je na slobodu do početka suđenja. Admiral Jokić je zbog napada na Dubrovnik optužen zajedno s bivšim generalom JNA Pavlom Strugarom, admiralom Milanom Zecom i kapetanom Vladimirom Kovačevićem. Strugaru bi suđenje trebalo započeti 9. prosinca ove godine, Kovačeviću je postupak izdvojen jer je zbog psihičkih problema do sada odgađano njegovo izjašnjavanje o krivnji, a protiv Zeca je optužnica povučena 2002. godine. UREDNIŠTVO HINE (Hina) rb