ARHIVA

Sarajevo: Nepoznati napadači ozlijedili učenike Katoličkog školskog centra

PETORICA učenika drugog razreda Opće realne gimnazije Katoličkog školskog centra (KŠC) "Sv. Josip" u Sarajevu teže su ozlijeđena u napadu nepoznatih počinitelja dok su jučer išli na redovitu nastavu, izvijestila je  Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije BiH sa sjedištem u Sarajevu. KTA ovaj napad nije svrstala u međunacionalne izgrede iako su u glavnom bosanskohercegovačkom gradu katolički svećenici i učenici KŠC-a počesto meta raznih napada, a zabilježeno je višestruko razbijanje prozora pa čak podmetanja eksplozivnih naprava pod taj objekt. "Oko 12,45 sati (petak) u školskoj ulici između I. gimnazije i Umjetničke škole s leđa je napadnuta skupina od pet učenika koji su putovali na redovnu nastavu. Jednom učeniku je razbijen nos, drugi je dobio potres mozga, a ostali su pretrpjeli udarce. Razloga za napad nije bilo", priopćila je Katolička tiskovna agencija. KTA tvrdi kako su stradali disciplinirani, savjesni i dobri đaci te da je nekoliko minuta prije napada na istom mjestu jednoj učenici otet mobitel. Navode se i riječi ravnatelja KŠC-a Ante Meštrovića koji je neugodno iznenađen napadom usred dana u središtu grada i na vrlo prometnom mjestu. "Držim da su ovi učenici za napad slučajno odabrani i jednako su mogli biti žrtve napada i učenici bilo koje druge škole. Nadležne institucije i osobe trebaju ozbiljno razmotriti pitanje sigurnosti ljudi koji žive u ovom gradu", rekao je Meštrović. On je pozvao roditelje da odlučno podignu svoj glas i traže zaštitu djece.

Smrtna kazna još postoji u 62 zemlje svijeta

UKUPNO su 134 zemlje odustale od smrtne kazne, deset više nego na početku prošle godine, dok se ta kazna i dalje primjenjuje u 62 zemlje svijeta, među kojima su Kina i SAD, objavila je u petak skupina HOC. Skupina sa sjedištem u Rimu, koja se zauzima za ukidanje smrtne kazne, priopćila je na prezentaciji u UN-u u New Yorku da je 81 zemlja potpuno ukinula smrtnu kaznu, jedna zemlja - Rusija - obvezala se da će to uskoro učiniti, 14 zemalja ju je ukinulo za "obične" zločine, a šest zemalja proglasilo je moratorij na smrtnu kaznu. Daljnje 32 zemlje dopuštaju smrtnu kaznu, ali su je de facto ukinule jer u posljednjih najmanje deset godina nijedna egzekucija nije provedena, priopćila je skupina. U zemljama koje su zadržale smrtnu kaznu, u 2003. godini izvršena su, kako se procjenjuje, 5523 pogubljenja. Samo u jednoj zemlji, Kini, prošle je godine smaknuto najmanje 5,000 osoba, dok su u Iranu smrtno kažnjene 154 osobe. U susjednom Iraku je do 9. travnja 2003. godine, kad su savezničke okupacijske snage ukinule smrtnu kaznu, pogubljeno 113 osoba. (Hina) xdv ydv

NORIEGA U AMERIČKOM ZATVORU PRETRPIO MOŽDANI UDAR

Bivši panamski diktator Manuel Noriega, koji u američkom zatvoru izdržava kaznu zbog krijumčarenja droge, pretrpio je blaži moždani udar i prebačen je u bolnicu u Miamiju, objavio je CNN. Noriegin odvjetnik Frank Rubino potvrdio je tu vijest i rekao da je bivšem panamskom lideru pozlilo prije tri dana. Sada je u stabilnom stanju i izgleda da moždani udar nije ostavio nikakve veće posljedice. Manuel Noriega (60), niži oficir panamske vojske, sudjelovao je u dvama državnim udarima protiv tamošnjih predsjednika. Godine 1983. proglasio se generalom, postao načelnikom glavnog stožera panamske vojske i de facto vladar u zemlji. Iako je na početku bio odani saveznik Washingtona u Centralnoj Americi, navodno i na platnoj listi CIA-e, kasnije se odmetnuo američkoj kontroli. Krajem 80-ih Amerikanci ga optužuju za krijumčarenje droge. Poništenje rezultata predsjedničkih izbora 1989. godine i ubojstvo jednog marinca u Panami bili su povod da američki predsjednik George Bush stariji naredi invaziju na Panamu. Noriega je svrgnut, uhapšen i odveden u Sjedinjene Države gdje je 1992. osuđen na 40 godina zatvora zbog krijumčarenja droge i pranja novca. (Hina) xdj ydj

Ankara: Povijesni Putinov posjet Turskoj

PREDSJEDNIK Ruske Federacije Vladimir Putin doputovat će u nedjelju u posjet Turskoj, što je prvi predsjednički posjet toj euroazijskoj zemlji od raspada bivšeg Sovjetskog Saveza. Tijekom posjeta, koji se već sada u Ankari označava kao povijesni, dvije će zemlje, kako se očekuje, potpisati sedam različitih bilateralnih sporazuma. Predsjednik Putin i njegov turski domaćin Ahmet Necdet Sezer razgovarat će o problemima koji su vezani za prolaz ruskih brodova, naročito tankera s naftom, kroz Bosporski tjesnac. Bit će i riječi o energetskoj suradnji dvije zemlje. Dvodnevni Putinov posjet trebao se realizirati još u rujnu, ali je iznenada odgođen zbog napada čečenskih i drugih pobunjenika na školu na jugu Rusije. Tijekom upada ruskih specijalaca u školu, zabilježeno je 330 ljudskih žrtava, među kojima je bilo najviše djece. Rusija i Turska, unatoč rivaliteta i sukoba interesa u regiji Zakavkazja i Srednjeg istoka, imali su zavidnu trgovinsku suradnju, koja će do kraja ove godine dostići 10 milijardi dolara. Tursku je u prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 1,5 milijuna ruskih turista. (Hina) xsk ybr

Irak: U Mosulu i Bagdadu ubijeno 17 pešmerga i četvorica policajaca

SEDAMNAEST kurdskih boraca pešmerga i četiri iračka policajaca ubijena su u u subotu u odvojenim samoubilačkim napadima u Mosulu i u Bagdadu, izvijestile su u subotu agencije. "17 pešmerga je ubijeno, a 40 ih je ranjeno kada je na njihov konvoj u četvrti Karama u Mosulu naletio automobil bomba", izjavio je vođa Patriotske unije Kurdistana (PUK) Saad Pira. Pira je rekao da su u konvoju bila četiri minibusa u kojima se nalazilo 80 pešmerga. Oni su se vozili iz kurdskog grada Erbila prema Mosulu. Pira nije želio nagađati tko je odgovoran za napad. Poznato je da je sunitsko stanovništvo Mosula neprijateljski nastrojeno prema Kurdima u tom području, što je posebno došlo od izražaja nakon pada Sadamova režima u travnju 2003. Glavni irački grad u subotu je bio poprište dvostrukog atentata u kojemu su poginula najmanje četvorica policajca, a ozlijeđeno je 49 osoba, od toga 42 policajaca. Eksplozije su odjeknula nedaleko od četvrti u kojima se nalaze zgrade iračke vlade te zgrade veleposlanstava SAD-a i Velike Britanije. Američka vojska izvijestila je da je riječ o dvjema simultanim eksplozijama, a cilj su bile dvije iračke policijske postaje.

CIMPLU 20 DANA ZATVORA

Miroslavu Cimplu, djelatniku američkog veleposlanstva u Beogradu koji je u utorak navečer izazvao incident s vozilima u koloni automobila srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, dosuđena je u subotu kazna od 20 dana zatvora zbog prometnog prekršaja. L Cimpl je odmah prebačen u zatvor u Padinskoj skeli, u blizini Beograda. Kako prenose, beogradski elektronski mediji te novinari nekih dnevnih listova koji su nazočili Cimplovom suđenju, on je izrazio žaljenje zbog svega što se dogodilo i izjavio "da nije vidio nikakva obilježena vozila s pratnjom i da je tokom cijelog događaja samo pokušavao da ne pogine i pobjegne odatle". Beogradski "Blic" je u subotu objavio da je Cimpl ranije u istrazi rekao da je "popio desetak čašica viskija" te večeri. Taj list navodi kako je i dalje nejasno zašto se Cimpl oglušio o zvučne i svjetlosne signale upozorenja iz Tadićeve pratnje, te nastavio pratiti kolonu, sjeći joj put i čak prelaziti u suprotnu prometnu traku. Sve do srijede navečer i tiskovne konferencije srbijanskog ministarstva unutarnjih poslova smatralo se da je na Borisa Tadića pokušan atentat. Tada je objavljeno da se radilo samo o prometnom prekršaju i zbunjenom vozaču američkog veleposlantva koji se sudario s vozilima iz predsjedničke pratnje. (Hina) xtman ydj