ARHIVA

Beograd: Samozvana vlada pobunjenih Srba priziva Z4

NEDAVNO osnovana "vlada Republike Srpske Krajine u progonstvu" tražit će od međunarodne zajednice otvaranje političkih pregovora o statusu Srba u Hrvatskoj i statusa tzv. RSK na temelju Vanceovog plana i plana Z4, izjavio je u subotu u Beogradu na konferenciji za novinare predsjednik "vlade" Milorad Buha. "Elementarna pretpostavka za uspješan rad vlade bit će uspostavljanje uspješne suradnje s nacionalno orijentiranim političkim strankama i organizacijama u Srbiji, Srpskom pravoslavnom crkvom, kao i s dokazanim rodoljubima", zaključuje, se u materijalu podijeljenom novinarima, s naslovom "Programski zadaci vlade RSK u progonstvu". Osnivanje te "vlade", inače, osudili su predsjednik Srbije Boris Tadić i šef diplomacije Vuk Drašković, dok je premijer Srbije Vojislav Koštunica izjavio da Hrvatska i Srbija trebaju razvijati odnose isključivo u okviru sporazuma koje su dvije države međusobno potpisale. Izričitu podršku "vladi u progonstvu" dali su predstavnici Srpske radikalne stranke, čiji je visoki dužnosnik bio viđen u beogradskom Domu sindikata prošle subote, gdje je održana "obnoviteljska sjednica parlamenta RSK". Komentirajući negativne reakcije na "obnoviteljsku sjednicu", jedan od "ministara" Ratko Ličina kaže da je riječ o "orkestriranoj kampanji", u kojoj Srbi iz Hrvatske govore "ne na temelju stvarnosti, nego prinude i straha". Komentirajući činjenicu da je "obnoviteljsku skupštinu" podržala jedino Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja, a da su ju osudili srbijanski predsjednik Boris Tadić i ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vuk Drašković, predsjednik nekadašnjeg parlamenta tzv. RSK Rajko Ležajić izjavio je da oni "očekuju podršku od cijelog pravdoljubivog svijeta". (Hina) xttag ysb

Prosvjedi pred američkim veleposlanstvom u Rimu

STOTINJAK osoba protestovalo je u subotu pred veleposlanstvom Sjedinjenih Država u Rimu, izražavajući svoje nezadovoljstvo zbog odgovornosti Amerikanaca u izgredu u kojemu je novinarka Giuliana Sgrena ranjena nedugo pošto je puštena na slobodu u Bagdadu. "Bush se promijenio: sada ubija i Talijane", pisalo je na transparentu koji je nosio Talijan ispred veleposlanstva, javlja AFP. Jedan talijanski obavještajac u Iraku ubijen je dok je štitio novinarku, a dva su obavještajca ranjena, među kojima jedan teško. Prosvjednici su tražili "povlačenje talijanskih snaga iz Iraka" i "ostavku Silvija Berlusconija", predsjednika talijanske vlade. Talijanska novinarka Giuliana Sgrena koja je u petak u Bagdadu puštena na slobodu nakon mjesec dana zatočeništva, ranjena je pošto su Amerikanci zapucali na vozilo kojim je novinarka išla prema zrakoplovnoj luci u Bagdadu. Vlada Silvija Berlusconija poduprla je američko upletanje u Iraku i u lipnju 2003. poslala na jug zemlje sastavnicu s 3.000 ljudi.

Norveški tanker u plamenu, posada spašena

HELIKOPTERI su u subotu spasili 28 članova posade s tankera Fjord Champion koji je planuo uz južnu obalu Norveške, a spasilačke ekipe sada pokušavaju spriječiti zagađenje obale, objavile su norveške vlasti. "Sve članove posade odvezli su jutros helikopterom jer se požar na tankeru rasplamsao", kaže Ben Wikoren, glasnogovornik norveške službe spašavanja. Agencija dpa doznala je od policije da je u subotu rano ujutro na tankeru bilo nekoliko eksplozija. Očevici kažu kako je brod teško oštećen. Spašavanje se organizira tako da se norveški brod Fjord Champion, sagrađen 1974. i dugačak 170 metara ne bi prepolovio. Na brodu je oko osamsto tona goriva koje bi moglo zagaditi okoliš kraj grada Mandalana jugu zemlje, objavio je Reuters. Tanker je plovio iz Liverpoola u Rostock. Sad miruje na moru, ali ne zna se drže li ga sidra ili se nasukao.

RUDMAN: SURADNJU RH S ICTY-JEM MOŽE OCIJENITI SAMO MERON, A NE DEL PONTE

Organizacija američkih Hrvata Hrvatskoamerička udurga (CAA) uputila je pismo predsjedatelju Vijeća Europske unije, luksemburškom ministru vanjskih poslova Jeanu Asselbornu u vezi s naznakama da bi EU mogla odgoditi pregovore o članstvu s Hrvatskom koji bi trebali početi 17. ožujka, ako Hrvatska ne bude u potpunosti surađivala s Haškim sudom. U pismu predsjednik CAA George Rudman tvrdi da o tome izvršava li Hrvatska svoje obveze prema Haškom sudu mogu odlučiti samo suci ICTY-ja, a ne glavna tužiteljica Suda Carla del Ponte, EU ili njezine pojedine članice, saopštio je CAA. Rudman se u prilog svojoj tvrdnji poziva na presudu prizivnog vijeća Haškog suda u slučaju Tužitelj protiv Blaškića iz 1997. navodeći kako je prizivno vijeće presudilo da suci ICTY-ja odlučuju da li je neka zemlja članica UN-a prekršila obveze prema Sudu, a ne Vijeće sigurnosti, tužitelj ili zemlje članice UN-a. Rudman je u izjavi za radio postaju Glas Amerike (VOA) rekao kako presuda navodi da "pojedine države članice Europske Unije ili Ujedinjenih naroda ne mogu poduzeti jednostrane mjere kako bi ishodile hrvatsku suradnju s Tribunalom, prije no što se o kvaliteti suradnje ne izjasne suci Tribunala" te da zato zbog slučaja Gotovina, EU "ne može kažnjavati Hrvatsku odgađanjem pregovora o članstvu zbog navodne nesuradnje s Tribunalom". "O tome se još nisu izjasnili njegovi suci. Također, prema presudi u slučaju Blaškic, niti mišljenje glavne tužiteljice nije odlučan čimbenik, kada se ocjenjuje kvaliteta suradnje s Tribunalom", rekao je Rudman. Rudman kaže da bi za ocjenu suradnje Hrvatske trebalo održati "svjedočenje na kojem bi Hrvatska mogla predočiti dokaze o svojoj suradnji s Tribunalom, dok bi Carla del Ponte mogla predočiti svoje dokaze u vezi slučaja Gotovina, da je on navodno u Hrvatskoj" a pošto "bi čuli obje strane, suci bi se izjasnili o tome kako Hrvatska surađuje s Tribunalom." Rudman tvrdi da je sličan slučaj s kraja devedesetih, kada je tadašnja tužiteljica Louis Arbour optužila Hrvatsku da ne izvršava obveze. "Suci su, u vezi s barem jednom njezinom tvrdnjom, smatrali suprotno, odnosno dali su za pravo Hrvatskoj", kaže Rudman. Komentirajući za VOA Rudmanove tvrdnje američka odvjetnica Nina Bang-Jensen, čelnica Koalicije za međunarodnu pravdu, organizacije koja lobira za kažnjavanje ratnih zlocina, je rekla: "Sudac Meron i tužiteljica del Ponte imaju različite uloge; svaki jednom godišnje izvještajuje Vijeće sigurnosti o suradnji država regije s Tribunalom. Europska unija može sama odlučiti čije će informacije saslušati i koristiti". "Prema onom što sam ja čula, Europska unija upoznata je s mišljenjem i tužiteljice del Ponte i Tribunalova predsjednika Merona. Njihova su mišljenja o suradnji Hrvatske s Tribunalom identična - Hrvatska do sada nije izvršila svoje obveze prema Tribunalu", rekla je ona. Glede Rudmanove ideje svjedočenja Jensen kaže da se "takvo svjedočenje u prošlosti nije nikad održalo" te da sumnja da bi do njega moglo doći prvenstveno jer bi tražilo predočivanje povjerljivih činjenice što "vjerojatno niti jedna od strana ne bi željela učiniti javno." (Hina) xsl ysv

ITALIJA TRAŽI IMENA AMERIČKIH VOJNIKA KOJI SU PUCALI NA SPASIOCE TALIJANSKE NOVINARKE

Talijanski ministar pravosuđa Roberto Castelli potpisao je u subotu navečer zahtjev tužiteljstva u Rimu kako bi Sjedinjene Američke Države dale imena američkih vojnika koji su bili u patroli u Bagdadu koja je otvorila vatru na automobil u kojem se sinoć nalazila tek oslobođena talijanska novinarka Giuliana Sgrena s talijanskim agentima od kojih je jedan ubijen, a dvojica su ranjena. L Talijansko tužiteljstvo time je otvorilo istragu o ubojstvu talijanskog agenta Nicole Caliparija i pokušaj ubojstva drugih osoba. Ranjena je i Giuliana Sgrena koja je u bolnici u Rimu već razgovarala s rimskim tužiteljom i izjavila da je na njih pucalo oklopno vozilo američke patrole i da to nije bilo mjesto za zaustavljanje kod bagdadske zračne luke. Talijansko ministarstvo pravosuđa uputilo je zahtjev za provođenjem istrage nad američkim vojnicima američkom veleposlanstvu u Rimu, koje će taj zahtjev prenijeti američkom ministarstvu pravosuđa. Sadašnja diplomaska kriza između Italije i SAD-a najteža je u posljednjih sedam godina, odnosno otkad je američki ratni zrakoplov izazvao na sjeveru Italije katastrofu žičare i smrt 20 osoba. (Hina) xstom ysd

State Department: Hrvatska nije proizvođač droga, ali Balkanska ruta izaziva brige

HRVATSKA nije proizvođač droga, ali činjenica da se dijelom nalazi na Balkanskoj ruti kojom se narkotici, posebice heroin, krijumčare u zapadnu Europu i dalje ostaje izvor zabrinutosti, rekao je u petak u izvještaju američki State Department. "Hrvatska nije proizvođač narkotika. Ipak, krijumčarenje, posebice heroina, preko Balkanske rute u zapadnu Europu ostaje ozbiljna briga", rekao je State Department u godišnjem Izvješću o strategiji međunarodne kontrole narkotika za 2004. u kojima je ocijenio stanje u praktički svim zemljama svijeta. Hrvatska graniči sa Slovenijom, Srbijom, Mađarskom i Bosnom i Hercegovinom i ima 1.000 kilometara obale što predstavlja privlačnu metu za krijumčare koji nastoje donijeti drogu na veliko europsko tržište. "Hrvatska policija je zapazila stalni porast krijumčarenja s istoka, procjenjujući da se 70 do 80 posto heroina namijenjenog europskim tržištima krijumčari zloglasnom Balkanskom rutom", kaže State Department. Tako je u siječnju 2004. hrvatska policija vodila zajedničku operaciju s policijama Austrije, Slovenije i Srbije usmjerenoj protiv krijumčarenja preko Kosova što je rezultiralo zapljenom 7 kilograma heroina od osobe albanske nacionalnosti. Hrvatska leži na dijelu Balkanske rute kojom heroin iz azijskih izvora ide na europska tržišta, kaže izvještavanje i premda se ne smatra primarnim putom, zapljena ukazuje da krijumčari pokušavaju iskoristiti Hrvatsku kao tranzitnu točku za druge droge, uključujući kokain i droge na bazi marihuane. Izvješće navodi kako Hrvatska aktivno surađuje sa zemljama u regiji, zapadnoeuropskim zemljama i Sjedinjenim Državama u borbi protiv krijumčarenja droga. State Department ističe kako je Hrvatska 2003. usvojila Nacionalni program za kontrolu zloporabe droga koji borbu protiv trgovine drogom i zloporaba proglašava Vladinim prioritetima te konkretne zadaće dodjeljuje pojedinim ministarstvima i tijelima Vlade. Među pozitivna postignuća Hrvatske u borbi protiv zloporabe droga Izvješće ubraja zakonske izmjene u oktobaru 2004. kojima su ojačane mogućnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) u borbi protiv organiziranog kriminala i dane mu ovlasti da istražuje slučajeve vezane za narkotike. Hrvatska policija je poboljšala svoje napore u borbi protiv ilegalne trgovine drogama i usredotočila se na određene granične prijelaze što je dovelo do najveće zapljene heroina do sada, kaže izvještavanje. Pojačani su i napori u obuci policajaca rezultirajući prvom klasom policajaca koji su završili moderniziranu policijsku školu u lipnju 2004., a iste godine su svi policajci dobili novi priručnik o postupanju, kaže Izvješće. Hrvatska policija redovito sudjeluje u programima obuke na Međunarodnoj policijskoj akademiji u Budimpešti koju financira SAD kao i na obuci u Roswellu u američkoj saveznoj državi New Mexico. U naporima u borbi protiv trgovine drogama Sjedinjene Države pružaju pomoć Hrvatskoj, a u 2005. planirana je daljna pomoć u obuci kao i donacije neophodne opreme. Premda Hrvatska nije regionalni centar ni za pranje novca niti za financijski kriminal, kaže izvještavanje, ipak je u posljednje vrijeme primijećeno povećanje slučajeva pranja novca u vezi s trgovinom narkoticima Balkanskom rutom. Ocjenjuje se kako "prihodi od regionalne trgovine narkoticima tendiraju da se pretvore u nekretnine i luksuzna dobra". Većina pranja novca koja se događa u Hrvatskoj vezana je za domaći financijski kriminal poput utaje poreza, privatizacijskih i drugih prijevara vezanih za biznis, navodi izvještavanje. Govoreći o hrvatskim naporima izvještavanje kaže kako je hrvatski Ured za sprječavanje pranja novca između oktobara 2003. i prosinca 2004. zaprimio oko 3.000 prijava sumnjivih transakcija te za 70 posto povećao broj onih koje je proslijedio tužiteljstvu. Izvješće, ipak ističe, kako je unatoč naporima hrvatske Vlade, u 2004. zabilježen mali broj uhapšenja i progona u slučajevima pranja novca i financiranja terorizma. Tijekom 2004. hrvatska je policija provela istragu u pet slučajeva pranja novca, a hrvatske vlasti su do sada uspjele dovesti do tri osude za pranje novca, kaže Izvješće. State Department ocjenjuje kako niz čimbenika koči napore Hrvatske u borbi protiv pranja novca, uključujući slabu suradnju među institucijama vlasti, neodgovarajuća tehnička umijeća policije i tužitelja za analiziranje i bavljenje složenim financijskim kriminalom te opći nedostatak znanja bankara što točno predstavlja pranje novca. Osim popravljanja tih nedostataka Hrvatska također treba poboljšati režim zapljene imovine kako bi omogućila učinkovito i pravovremeno zamrzavanje i zapljenu sredstava budući da sada tužiteljstvo teško može postići dugoročno zamrzavanje sredstava. State Department ističe kako Hrvatska surađuje u borbi protiv pranja novca s drugim zemljama te da je pridonijela uspostavi regionalne radne skupine balkanskih zemalja koja se bavi tim pitanjem. Glede suprotstavljanja financiranju terorizma Hrvatska je donijela niz izmjena kaznenog zakona i uspostavila međuministarsko tijelo kako bi poboljšala režim za borbu protiv terorizma, kaže izvještavanje. U 2003. Ured za sprječavanje pranja novca istraživao je slučajeve pojedinaca na UN-ovu terorističkom popisu nakon čega su zamrznuta dva računa kojima su navodno preko Hrvatske financirane aktivnosti al Qaede u BiH. U 2004. Ured je zamrznuo financijska sredstva u četiri slučaja dovedenim u vezu s financiranjem terorizma, navodi izvještavanje. Izvješće navodi kako je jedan od najvažnijih poduhvata Hrvatske zajednički rad s BiH na suzbijanju prekograničnog pranja novca i krijumčarenja ukazujući da na složenost problema utječe činjenica dugačke granice između dviju zemalja i brojnih rupa u zakonu stvorenih sudskim nepravilnostima diljem BiH.