ARHIVA

Rušenjem "kuća užasa" protiv stravičnih sjećanja

KAKO bi se u potpunosti izbrisao i najmanji trag postojanja Iana Huntleya, koji je u augustu 2002. brutalno ubio dvije desetogodišnje djevojčice, engleske vlasti odlučile su do temelja porušiti ubojičinu kuću. Huntley je sredinom prosinca osuđen na doživotni zatvor zbog ubojstva desetogodišnjih djevojčica Jessice Chapman i Holly Wells u selu Soham. Huntley je djevojčice ubio u svojoj kući, nakon što ih je tamo namamio koristeći kao izliku svoj posao školskog podvornika. Huntley je na sudu priznao da su djevojčice umrle u njegovoj kući. Holly se utopila u kadi u koju je upala, a Jessica se ugušila dok je on pokušavao zaustaviti njezino vrištanje. Priznao je i da je u jarak bacio njihova tijela te da je odjeću spalio, ali ubojstva nije priznao. Tijela djevojčica nađena su kraj aerodroma u susjednoj grofoviji Suffolk. Slučaj dvostrukog ubojstva potresao je Englesku kao malo koji dotad, te ostavio neizbrisiv trag u maloj seoskoj zajednici u okrugu Cambridgeshire. Koliko su ubojstva Jessice i Holly potresla englesku javnost, najbolje govori podatak da su proteklog vikenda radnici ogromnom buldožerom do temelja sravnili Huntleyevu kuću, u kojoj su djevojčice ubijene. Kako bi se barem simbolički uklonila svaka uspomena na ubojicu, svi ostaci porušene kuće odvezeni su kamionima na mjesto gdje će biti pretvoreni u prah prije konačnog zakapanja. Glasnogovornik lokalne vlasti izjavio je za BBC kako je bilo očito da će kuća biti demolirana čim se na suđenju ispostavilo da je ubojstvo izvršeno u njoj. O brutalnom ubojstvu djevojčica britanski su mediji pisali mjesecima, pa je odluka o rušenju kuće donešena jer bi u suprotnom Huntleyeva kuća zauvijek podsjećala na stravičan događaj u inače mirnoj seoskoj zajednici. Kako javlja BBC, zemljište na kojem je kuća stajala biti će poravnato, a na njemu će biti zasađena trava. Rušenje Huntleye kuće nije prvo takvog tipa u Engleskoj. Naime, u jesen 1996. srušena je kuća serijskih ubojica Freda i Rose West u Gloucesteru. Westovi su u kući kasnije prozvanoj "Kuća užasa" pokopali čak deset svojih žrtava. Iako će se nekima rušenje kuća u kojima su počinjeni takvi zločini činiti pretjeranim, strahote poput ubojstva Jessice i Holly ostaju dugo u sjećanju lokalnog stanovništva, koje se rušenjem "kuća užasa" napokon počinje okretati budućnosti.

Uskoro haaške optužnice protiv Bošnjaka za zločine nad Hrvatima srednje Bosne

ponedjeljak, 5.4.2004 12:18

HRVATSKI oficir za vezu sa Haaškim sudom iz Bosne i Hercegovine Goran Mihaljević izjavio je za bosanskohercegovačko izdanje "Večernjeg lista" od ponedjeljka kako je pitanje dana kada će "najvišim bošnjačkim vojnim i političkim dužnosnicima" stići optužnice koje se odnose na zločine nad Hrvatima središnje Bosne, ne navodeći imena potencijalnih bošnjačkih optuženika. Prošlog tjedna sarajevski je tisak objavio kako su potencijalni haaški optuženici ratni član Predsjedništva BiH Ejup Ganić, ratni zapovjednik Armije BiH general Rasim Delić i ratni zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH Sakib Mahmuljin. Mihaljević je podsjetio kako je nedavno glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte najavila do kraja ove godine podizanje devet optužnica za hrvatske i bošnjačke dužnosnike te je dodao kako je "hrvatska kvota" ispunjena sa šest prošlotjednih optužnica protiv bosanskohercegovačkih Hrvata (Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Valentin Ćorić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković i Berislav Pušić). Časnici za vezu (hrvatski, srpski i bošnjački) djeluju kao posrednici između vlasti BiH i Haškog tribunala, s uredom pri samom Tribunalu. Časnik za vezu posreduje između tužiteljstva, optuženih i njihove obrane.

Francuska policija uhapsila 15 islamističkih terorista

ponedjeljak, 5.4.2004 08:28

FRANCUSKA je policija u sklopu velike operacija pokrenute u ponedjeljak u pariškom predgrađu uhapsila 15 osoba za koje se sumnja da su povezani s atentatima izvedenima u Casablanci 16. svibnja prošle godine, kada je poginulo 45 osoba i 12 samoubojica, javlja radio Europe 1, a potvrdilo je ministarstvo unutarnjih poslova. Kako javlja radio, operacija je počela u 06.00 sati po lokalnom vremenu, a mete su joj islamističke "ćelije i spavači". Cilj operacije bilo je hapšenje desetak osumnjičenika koji se smatraju "manje ili više" povezani s atentatima u Casablanci, pojašnjava Radio Europe 1. U tim napadima ubijeno je i troje Francuza.

Carla del Ponte pozdravlja najnovije poteze Vlade

GLAVNA tužiteljica Haaškog suda (ICTY) Carla del Ponte pozdravila je korake koje je hrvatska Vlada poduzela na prebacivanju optuženika u Den Haag, izjavila je glasnogovornica Tužiteljstva u ponedjeljak nakon što su u pritvor ICTY-a stigla šestorica optuženih Hrvata iz BiH koji su se dobrovoljno predali Sudu. "Tužiteljica je zahvalna za korake koje je poduzela hrvatska Vlada vezano za prebacivanja optuženih u Den Haag", izjavila je glasnogovornica Florence Hartmann. Tužiteljica istodobno očekuje od Hrvatske da poduzme sve napore za lociranje generala Ante Gotovine, koji je u bijegu od podizanja optužnice u lipnju 2001., dodala je Hartmann. Haaškom sudu u ponedjeljak su se predala šestorica bivših političkih i vojnih čelnika nakadašnje Hrvatske Republike Herceg-Bosne, premijer Jadranko Prlić, ministar obrane Bruno Stojić, zapovjednici HVO-a generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković, zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić i šef ureda za razmjenu HVO-a Berislav Pušić. Optuženi su za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija i kršenje ratnog prava i običaja počinjene progonom hiljada bosanskih Muslimana od studenoga 1992. do travnja 1994., razaranjima, ubojstvima, silovanjima, te deportacijama muslimanskog stanovništva s područja općina Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubuški, Stolac, Čapljina i Vareš, kao i za zločine počinjene nad zatočenicima više logora uključujući Helidorom, Dretelj i Gabelu. Kada je u pitanju predmet protiv generala Ivana Čermaka i Mladena Markača, u kojem se očekuje odluka sudskog vijeća o njihovom zahtjevu za privremeno puštanje na slobodu, glasnogovornica Tužiteljstva je kazala kako nema promjene stava tužiteljice Del Ponte iskazanog na statusnoj konferenciji prošloga četvrtka. Na toj se sjednici Del Ponte usprotivila zahtjevu za puštanje iz pritvora Čermaka i Markača dok Tužiteljstvo s njima ne obavi dodatni razgovor. "Tužiteljica će drugačije razmotriti situaciju kada naši ljudi obave razgovor u pritvoru", kazala je Hartmann, dodajući kako ta vrsta razgovora ima puno veću težinu od onih obavljenih prije podizanja optužnice, jer se on vodi na osnovu dokaznih materijala koji se ne mogu otkrivati osumnjičenicima. No naglasila je kako sudsko vijeće može donijeti odluku o njihovom puštanju iz pritvora do početka suđenja i unatoč protivljenju Tužiteljstva, što se već događalo u praksi Haaškog suda.

ICTY OBJAVIO KONSOLIDIRANU OPTUŽNICU ZA ŠESTORICU HRVATA IZ BIH

Haški sud (ICTY) objavio je u ponedjeljak poslijepodne konsolidiranu optužnicu protiv šestorice bivših političkih i vojnih dužnosnika Hrvata iz BiH, Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića, nakon njihove današnje dobrovoljne predaje i prebacivanja u pritvor ICTYa u Scheveningenu. Sud je prošloga petka objelodanio optužnicu u dijelu koji se odnosi na Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića a nakon što je danas nadležni sudac otpečatio optužnicu u dijelu za Ćorića i Pušića, objavljena je kao objedinjeni dokument. Optužnica ih po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti u 26 točaka tereti za zločine protiv čovječnosti, teške povrede ženevskih konvencija i kršenje ratnog prava i običaja počinjene progonom više desetaka hiljada Muslimana i drugih nehrvata, ubojstvima, silovanjima, deportacijama, zatočenjem civila, nečovječnim i okrutnim postupanjima, uništavanjem imovine, razaranjem, uništavanjem vjerskih i obrazovnih objekata, pljačkom te protupravnim napadima i teroriziranjem civila. Tužiteljstvo ih tereti da su od studenoga 1991. do travnja 1994. bili sudionici "udruženog zločinačkog pothvata političkog i vojnog podjarmljivanja, trajnog uklanjanja i etničkog čišćenja bosanskih Muslimana i drugih nehrvata s onih dijelova teritorija BiH za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj zajednici (kasnije Republici) Herceg-Bosni (HR HB)", kako bi ta područja kao dio "Velike Hrvatske" postala dijelom RH ili s njom blisko povezana. Teritorijalni cilj tog pothvata, prema tužiteljstvu, bilo je osnivanje hrvatskog teritorija u granicama Banovine Hrvatske (1939-41.) uz političku i demografsku dominaciju Hrvata na tom području. Kao sudionike pothvata optužnica navodi "brojne osobe" od pokojnih - hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, ministra obrane Gojka Šuška, generala Janka Bobetka i predsjednika Herceg-Bosne Mate Bobana, preko optužene šestorice, do "raznih drugih dužnosnika Herceg-Bosne/HVO-a na svim razinama, raznih čelnika i članova HDZ-a i HDZ-a BiH, te raznih pripadnika oružanih snaga Herceg-Bosne/HVO-a, specijalnih postrojbi, vojne i civilne policije, obavještajnih službi kao i pripadnika vojske, policije i obavještajnih službi RH". Za bivšeg predsjednika vlade HR HB Jadranka Prlića (45), tužitelji navode da je, uz Matu Bobana, bio najmoćniji dužnosnik u političkoj strukturi i tijelima vlade HR HB/HVO 1992/93. te je imao de jure i/ili de facto vlast, efektivnu kontrolu i/ili bitan uticaj na vladu i vojsku Herceg-Bosne/HVO-a. Za ministra obrane Brunu Stojica (49), kaže se da je vršio je de jure i/ili de facto vlast, te imao efektivnu kontrolu i bitan utjecaj na sve segmente i ogranke operacija koje su izvodile oružane snage Herceg-Bosne/HVO-a. General Slobodan Praljak (59) je, prema optužnici, od ožujka 1992. do lipnja 1993. kao visoki oficir HV i predstavnik MORH-a pri HVO-u služio kao prenositelj zapovjedi, dopisa i uputa koje su Tuđman, Šušak i drugi dužnosnici RH upućivali vladi i oružanim snagama HB/HVO-a a od srpnja do studenoga 1993. bio je najviši zapovjednik oružanih snaga Herceg-Bosne/HVO, navodi se. General Milivoj Petković (55), bio je načelnik glavnog stožera HVO-a od travnja 1992. do 24. srpnja 1993., te od travnja do augusta 1994., te je de jure i/ili de facto rukovodio i zapovjedao oružanim snagama HB/HVO-a. Valentin Ćorić (48) bio je od travnja 1992. do kraja 1993. zapovjednik Vojne policije HVO-a koja je imala važnu ulogu u upravljanju zatvorima i logorima HVO-a te u borbenim operacijama i operacijama etničkog čišćenja. Berislav Pušić (52) oficir Vojne policije HVO-a od 1993. bio je predsjednik Komisije HVO-a za razmjenu zarobljenika a u augustu 1993. povjerena mu je uprava nad svim zatvorima i logorima u Herceg-Bosni. U činjeničnoj osnovi optužnice iznosi se slijed dogadjaja od proglašenja HZ Herceg-Bosne 18. studenoga 1991. na teritoriju 20-ak općina BiH, osnivanja HVO-a u travnju 1992, preko prvih sukoba HVO-a i Armije BiH u Novom Travniku i Prozoru oktobara 1992. i Vance-Owenova plana koji je predviđao tri provincije (kantona) za Hrvate, do ultimatuma za povlačenje Armije BiH iz tih provincija (kantona) i otvorenog sukoba nakon isteka ultimatuma 15. travnja 1993. "Kada je rok 15. travnja prošao, a vlada BiH nije pristala ne njihove zahtjeve, snage HB/HVO-a započele su široku kampanju progona, vojnih akcija, uhapšenja i protjerivanja pri čemu su izvršile napade na 30 muslimanskih gradova i sela, uključujući napade i zvjerstva u Ahmićima, Sovićima i Doljanima 16. i 17. travnja" i druga, navodi se u optužnici. Snage HB/HVO-a, uz potporu i sudjelovanje tijela i vlasti Oružanih snaga RH, započele su golemu kampanju s ciljem da se napadnu i očiste bosanski Muslimani s područja za koja se tvrdilo da pripadaju Herceg Bosni. Od lipnja do rujna 1993. snage HB/HVO-a sustavno su uhićivale, maltretirale i deložirale desetine hiljada muškaraca, žena, djece i staraca, bosanskih Muslimana, pritvarale ih i premještale na druga područja pod kontrolom ABiH ili ih deportirale u druge države, stoji u optužnici. U sklopu toga, šestoricu optuženih tereti se da su "poticali i raspirivali politički, etnički i vjerski razdor, podjele i mržnje, te govorima, propagandom i lažnim informacijama stvarali, poticali i podržavali atmosferu nabijenu antimuslimanskim sentimentom, poticali nacionalne podjele i vjersko nepovjerenje". Tereti ih se za primjenu sile, zastrašivanja i terora, oduzimanje i uništavanje imovine, zatočenje i zatvaranje, prisilno premještanje i deportacije, prisilni rad i korištenje zatošenih kao živog štita. Optužnica navodi da je "uslijed kampanje progona i etničkog čišćenja muslimansko stanovništvo u mnogim dijelovima Herceg-Bosne znatno reducirano, a oni koji su ostali bili su pod dominacijom tijela vlasti snaga HB/HVO-a, što je bio plan i namjera udruženog zločinačkog pothvata, a time i optuženih". Borbe velikih razmjera između dviju strana okončane su potpisivanjem Washingtonskog sporazuma 1. ožujka 1993., konstatiraju tužitelji. U optužnici se obrađuju posljedice kampanje progona u općinama Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubuški, Stolac, Čapljina i Vareš te logori HVO-a Heliodrom, Vojno, Dretelj i Gabela. U tom se dijelu navode pojedini zločini, uz opis okolnosti pod kojima su počinjeni, broj ubijenih, nestalih ili ranjenih, uz upućivanje na popis žrtava u prilogu optužnice, koji ICTY nije objavio. Govori se o više stotina ubijenih i nestalih tokom napada, progona i zatočenja, te posebno o stotinama ubijenih i ranjenih civila u granatiranju istočnog Mostara i o najmanje 135 ubijenih i ranjenih civila u vatri iz vatrenog oružja HVO-a tokom opsade istočnog Mostara od lipnja 1993. do travnja 1994. Optužnica obrađuje nehumane uvjete i maltretiranje zatočenika u logorima HVO-a, pogubljenja po prijekom postupku i prisilni rad duž crta razdvajanja, pri čemu je poginuo ili je ranjen veliki broj zatočenih. Navodi se da je u logoru Heliodrom bilo zatočeno do 6.000 osoba, u Dretelju 2.270, u Gabeli oko 1.200 osoba u nehumanim uvjetima. Tužitelji navode kako je svaki od šestorice optuženih kazneno odgovoran za one zločine za koje se tereti u optužnici, a koje je on planirao, poticao, naredio ili izvršio, ili čije je planiranje pripremu i izvršavanje pomagao ili podržavao te dodatno ili alternativno da je svaki optuženi kazneno odgovoran za zločine koji su planirani ili počinjeni u okviru "udruženog zločinačkog pothvata". Tužitelji navode kako je svaki od šestorice optuženih kazneno odgovoran za one zločine za koje se tereti u optužnici, a koje je on planirao, poticao, naredio ili izvršio, ili čije je planiranje pripremu i izvršavanje pomagao ili podržavao te dodatno ili alternativno da je svaki optuženi kazneno odgovoran za zločine koji su planirani ili počinjeni u okviru "udruženog zločinačkog pothvata". (Hina) xdh ysb

Srbija: U nesreći bugarskog autobusa jedno dijete poginulo, 10 nestalo

ponedjeljak, 5.4.2004 03:28

JEDNO je dijete poginulo, a deset ih je nestalo u nabujaloj rijeci Lim na jugozapadu Srbije u koju je u nedjelju navečer upao bugarski autobus s 48 putnika učenika i učitelja te dva vozača, objavila je u ponedjeljak tamošnja policija. Prema policijskom priopćenju, koje prenosi agencija Beta, 22 lakše ozlijeđene osobe prevezene su u bolnicu u Prijepolju. U potrazi za nestalima sudjelovale su i specijalne vojne jedinice i ronioci, a potragu otežavaju nabujala rijeka te loši vremenski uvjeti.