ERITREJA je zabranila žensko obrezivanje, postupak opasan po život koji pogađa oko 90% žena u toj zemlji s Roga Afrike, javlja Reuters.

Kratka najava na stranicama vlade kaže da će svatko tko zatraži, sudjeluje u ili prakticira ženskom obrezivanju biti kažnjen zatvorskom ili novčanom kaznom.

"Žensko obrezivanje je postupak koji ozbiljno ugrožava zdravlje žena, te koji im, osim što je opasan po život, nanosi strahovitu bol i patnju", stoji na vladinim stranicama.
"Tko god zatraži, potakne ili promovira žensko obrezivanje bit će kažnjen novčanom ili zatvorskom kaznom", objavila je vlada, dodavši kako je zakon stupio na snagu 31. ožujka, iako nisu dali daljnje detalje o tome.

Žensko obrezivanje, poznato i kao Žensko genitalno sakaćenje, brutalan je ritual odstranjivanja klitorisa i drugih dijelova ženskih genitalija. Često se izvodi u potpuno nesterilnim uvjetima tako da postupak, osim što je strahovito bolan i što od žene čini trajnu osakaćenu osobu, zna završiti i smrću od infekcije.

Američki State Department naveo je 15 zemalja u kojima se žensko obrezivanje redovno vrši, a među njima prevladavaju afričke zemlje.

Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je da je dosad od ženskog obrezivanja nastradalo oko 140 milijuna žena, a UN procjenjuje da je toj brutalnoj praksi svake godine izloženo nova tri milijuna.

J.D.

PETNAEST britanskih mornara koji su prije dva tjedna zarobljeni u iranskim teritorijalnim vodama, krenuli su u četvrtak prema svojoj domovini, prenose britanski mediji. U srijedu ih je pomilovao iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad koji je oslobađanje mornara okarakterizirao kao "dar" britanskom narodu.

Oslobođeni mornari napustili su aerodrom u Teheranu oko 8 sati ujutro po lokalnom vremenu. Iz Irana su odletjeli redovnom zrakoplovnom linijom British Airwaysa kojom će doputovati na najprometniji britanski aerodrom London Heathrow.

Snimke iranske televizije prikazane tokom jutra pokazale su izraze zahvalnosti oslobođenih mornara prije odlaska u Veliku Britaniju.

Mornari su na teheranski aerodrom stigli u pratnji skupine službenih vozila Iranske revolucionarne garde.

U zatočeništvu su proveli 13 dana tokom kojih su "priznali" nezakonit ulazak u iranske teritorijalne vode, ali su negirali kako je događaj imao loše namjere prema Iranu i iranskom narodu.

Ahmadinedžad je jučer kritizirao Veliku Britaniju jer nije bila "dovoljno hrabra" priznati svoju pogrešku, tj. da su mornari zalutali u iranske teritorijalne vode.

Britanski premijer Tony Blair rekao je nakon objave informacije o oslobađanju, kako povratak mornara predstavlja "veliko olakšanje" njima i njihovim obiteljima.

Slijetanje zrakoplova s mornarima očekuje se oko podne po britanskom vremenu.

I.K.
Foto: AFP

AMERIČKI časopis "Time" u svom novom broju donosi članak prema kojem je američka vojska nakon četiri godine rata u Iraka toliko ljudski i materijalno iscrpljena da se nalazi pred "slomom".

Članak tvrdi kako su četiri godine krvavog sukoba po američke oružane snage - a pogotovo kopnenu vojsku koja predstavlja njihovu srž - uz 3000 mrtvih i više desetina hiljada ranjenih i obogaljenih pripadnika ostavile i druge ozbiljne posljedice.

To se prvenstveno odnosi na sve akutniji problem popune novim ljudstvom, s obzirom da je rat koji se vodi u nedogled vojni poziv učinio prilično izuzetno nepopularnim među američkim srednjoškolcima -  upravo onoj populaciji odakle se crpi najveći broj novih vojnika.

S obzirom da uvođenje vojne obveze ne dolazi u obzir, američke vojne vlasti su posljednjih godina prisiljene drastično kresati  kriterije prema kojima su se novi vojnici primali u službu. Tako je najviša dob s kojom se netko može prijaviti u vojsku podignuta s 35 na 42 godine, a onim mlađima se, za razliku od prije par godina, gleda kroz prste ako nisu maturirali ili imaju problema s drogom, kaznenim prijavama, pa čak i s nekim aspektima zdravlja.

Zbog svega toga je današnja američka vojska u Iraku, prema izjavama veterana koji služe od samog početka tog pohoda, daleko od one koja je 2003. godine krenula  na Sadama Huseina. Većina novih vojnika su daleko neiskusniji, slabije obučeni te fizički i psihički pripremljeni na ono što ih čeka u Iraku.

Veterani se također žale na sve slabiju kvalitetu oružja, opreme i streljiva, čije se zalihe sve više smanjuju, tako da trupe u Iraku sve više moraju namirnice "posuđivati" iz američkih baza i skladišta u drugim dijelovima svijeta.

"Time" to žalosno stanje vojske koja se donedavno smatrala svemoćnom tumači ne samo bahatošću bivšeg ministra obrane Donalda Rumsfelda - koji je bio inzistirao na malo vojsci oslonjenoj isključivo na visoku tehnologiju - nego i kratkovidnošću političara u hladnoratovskom razdoblju, prije svega Billa Clintona za čijih mandata su se drastično kresali vojni proračuni, i to prije svega u onim "najprozaičnijim" stavkama koje se tiču plaća i beneficija za ljudstvo, kao i najelementarnije opreme.

Mnogi časnici, pa i neki bivši Bushovi suradnici, poput državnog tajnika Colina Powella, tvrde da su SAD ušle krajnje nepripremljene u rat, odnosno opijene brzim i relativno jeftinim pobjedama u prethodnom desetljeću poput one u prvom zaljevskom ratu ili istjerivanju Srbije s Kosova, kada je neprijatelj bačen na koljena gotovo isključivo uz pomoć zračne sile. Ta se strategija pokazala potpuno neadekvatnom za Irak, pogotovo njegovu okupaciju, odnosno protugerilsku borbu koja američkoj vojsci kroz prošlost obično nije bila jača strana.

Zbog svega toga su kopnene snage - za razliku od zrakoplovstva koja uvijek može računati na desetine milijardi dolara za nove modele lovačkih zrakoplova, ili ratne mornarice koja isto dobija za nove podmornice - zanemarene, te ostale bez opreme nužne za rat poput onog kakav se vodi u Iraku.

To se najbolje vidi po nedostatku lakih oklopnih vozila - Amerikanci operacije često izvode ili s teškim tenkovima "Abrams" koji su neadekvatni za natjerivanje s lako pokretnim gerilcima, ili s terencima "Humvee" koji obično nemaju ama nikakav oklop i koji su lak plijen čak i najslabije naoružanom neprijatelju. Iako je Pentagon postao svjestan tih problema te uložio sredstva kako bi nabavio nova, bolje oklopljena vozila, trebat će vremena prije nego što te mjere budu imale ikakav učinak.

U međuvremenu je američka javnost, po svemu sudeći na duži rok izgubila raspoloženje za bilo kakve nove vojne pohode, a samim time i opravdanje za u pravilu nepopularna "pumpanja" obrambenog proračuna. Stoga je prilično izgledno da će nakon završetka rata u Iraku doći do novih kresanja, odnosno da će američka vojska biti još slabija nego što je sad.

Robert Gates, novi ministar obrane koji ima nezahvalni zadatak da pokuša popraviti ono što je upropastio njegov bahati prethodnik Rumsfeld, je toga itekako svjestan te je pred kongresnim odborom rekao  "kako Amerikanci ništa ne uče iz svoje povijesti", odnosno da nakon svakog rata krešu vojni proračun, odlučivši ga povećati obično tek onda kada shvate da se u međuvremenu "svijet nije promijenio".

D.A.

BOB CLARK, 67-godišnji američki glumac, scenarist i režiser, poznat kao autor popularne tinejdžerske komedije "Porky's" , jučer je poginuo zajedno sa svojim 22-godišnjim sinom Arielom u prometnoj nesreći koja se zbila u Los Angelesu.

Nesreća se dogodila u Pacific Palisadesu gdje je terensko vozilo, za čijim je upravljačem bio 24-godišnji Hector Velazquez-Nava pod utjecajem opojnih tvari, udarilo u "Infiniti" s Clarkovima.

Bob Clark se rodio Benjamin Clark na Floridi 5. augusta 1939. godine. Kao nadareni igrač footballa dobio je stipendiju za Sveučilište Miamija, ali je odbacio sportsku karijeru, zavoljevši umjesto toga kazalište.

Njegova karijera je počela 1970-ih u Kanadi, gdje je, koristeći niske poreze i druge pogodnosti, snimao niskobudžetne horore, od kojih će neki, poput "Black Christmasa", postati preteče nešto kasnije popularnih "slasher" filmova o pomahnitalim ubojicama.

Od svih tih filmova je ipak najpoznatija njegova visokobudžetna produkcija "Ubojstvo po naredbi" iz 1979. godine, u kojoj je koristeći fiktivni lik Sherlocka Holmesa ekranizirao tada prilično popularne teorije zavjere vezane uz slučaj Jacka Trbosjeka.

Tri godine kasnije došao je "Porky's", vrhunac Clarkove karijere. Ta poluautobiografska komedija o odrastanju na Floridi 1950-ih se smatra komercijalno najuspješnijim kanadskim filmom svih vremena, a korištenjem eksplicitnih seksualnih sadržaja i vulgranog humora je postala jedan od najutjecajnijih naslova u žanru tinejdžerskog filma 1980-ih.

Nakon što je snimio "Porky's" i "Porky's II" Clarkova karijera je bila u silasku, o čemu svjedoče i dvije "Zlatne maline" - za "Rhinestone" iz 1984. godine i "Superbabies: Baby Geniuses" iz 2004. godine.

Pet godina prije smrti Clark je poznatom radio-voditelju Howardu Sternu prodao autorska prava na "Porky's" koji bi uskoro trebao dobiti remake.

Hector Velazquez-Nava je nakon nesreće uhapšen i optužen za ubojstvo iz nehata. Branit će se sa slobode uz kauciju od 100.000 dolara.

D.A.

ERWIN ARNADA, izdavač indonezijskog izdanja Playboya, oslobođen je u Jakarti optužbi za objavljivanje nemoralnih materijala, prenose svjetski mediji.

Sudac distrikta Južne Jakarte Efran Basyuning odlučio je kako objavljene fotografije ne mogu biti okarakterizirane kao pornografija, koja je zakonom zabranjena u Indoneziji.

Iako ga je tužiteljstvo optuživalo da je nadgledao fotografiranje modela za časopis, te da je iste fotografije objavio u Playboyu, Arnada je uzvratio kako u časopisu uopće nema golotinje te kako se radi o izdanju koje je pristojnije od ostalih zapadnjačkih izdanja Playboya.

Prvi broj indonezijskog Playboya našao se u prodaji u travnju prošle godine, a između ostalih sadržavao je nekoliko fotografija razgolićenih modela, ali bez eksplicitnih scena golotinje.

Nakon izlaska na tržište diljem Indonezije održavani su burni protesti nezadovoljnog stanovništva koje je zahtijevalo kažnjavanje izdavača i obustavu tiskanja i prodaje Playboya, unatoč tome što je pornografija lako dostupna u cijeloj zemlji.

Najžešće kritike izražavale su muslimanske vjerske skupine koje su negodovanje zbog izdavanja časopisa temeljile na stavu kako će isti loše utjecati na moral indonezijskog stanovništva.

Prvostupanjska presuda potakla je novi val protesta, a najžešći protivnici indonezijskog Playboya najavili su daljnju borbu protiv časopisa u slučaju da Arnada i pravomoćno bude oslobođen.

Zbog današnje nepravomoćne presude na ulice su izašli pripadnici policije opremljeni vodenim topovima kojima će nastojati suzbiti eventualne nerede tokom demonstracija protiv Playboya i oslobađajuće presude za Arnadu.

I.K.
Foto: AFP

PUTNIČKI brod na kojemu je bilo oko 1200 putnika i oko 400 članova posade nasukao se u blizini otoka Santorini u Egejskom moru. Grčki je brod imena "Sea Diamond" najvjerojatnije udario u stijene, a do sada je, kako kažu iz grčkog ministarstva vanjskih poslova, evakuirano oko 650 ljudi.

Više od deset manjih brodova sudjeluju u akciji spašavanja, šest mornaričkih helikoptera, dva vojna transportna zrakoplova i četiri ratna broda također su poslani na područje gdje se brod nasukao, a na mjestu događaja našle su se i medicinske ekipe.

Kako javlja CNN, na stotine ljudi izašlo je na palubu broda i čekaju da budu spašeni. Među putnicima uglavnom se nalaze njemački i britanski turisti koji su u ponedjeljak iz luke Pirej krenuli na petodnevno krstarenje Sredozemnim i Egejskim morem.

Do nesreće je došlo nakon što se brod pokušao usidriti u blizini Santorinija, no kako je more bilo preplitko, došlo je do nasukavanja. Brod se već napunio većom količinom vode, no evakuacija, kako kažu članovi spasilačkih ekipa, teče po planu, iz razloga što su i vremenski uvjeti za spašavanje dobri.

Foto:AFP