ARHIVA

"Prijatelji suda": Rat u Hrvatskoj nije bio međunarodni

"PRIJATELJI suda" na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću, zatražili su od Haškog suda da odbaci četiri i preispita još šest od 32 točke Miloševićeve optužnice za ratne zločine u Hrvatskoj, osporavajući da je oružani sukob u RH imao "međunarodni" karakter od upostave neovisnosti 8. oktobara 1991., što tvrdi optužba, već da je takvim postao nakon međunarodnog priznanja zemlje 15. siječnja 1992. "Kod optužbi za teško kršenje Ženevskih konvencija tužiteljstvo mora dokazati da je oružani sukob bio međunarodni. Tvrdnje da je sukob bio međunarodni od 8. oktobara 91. optužba nije dokazala", navodi se u podnesku kojim "prijatelji suda" (amici curiae), Steven Kay i Branislav Tapušković, traže odbacivanje onih točaka optužbe za koje smatraju da ih optužba nije dokazala. U podnesku, objavljenom u subotu na web stranici ICTY-a, "amicusi" iznose stajalište da je sukob u Hrvatskoj "postao međunarodni u jednom trenutku između 15. siječnja i 22. svibnja 1992". Prvi je datum priznanja Hrvatske od EZ a drugi primanja u UN. U zahtjevu koji su podnijeli u ime obrane, jer je Milošević zbog svojeg nepriznavanja suda to odbio učiniti, "amicusi" traže od raspravnog vijeća da utvrdi od kada se sukob u Hrvatskoj smatra "međunarodnim", ocjenujući kako je to od vitalnog interesa za suđenje i može voditi do odbacivanja nekih točaka optužnice. U dokumentu, od čijih je 95 stranica 27 posvećeno hrvatskom dijelu optužnice, "amicusi" osporavaju da je Hrvatska stekla status države samim proglašenjem neovisnosti i tvrde da je do toga došlo tek nekoliko mjeseci kasnije međunarodnim priznanjem, pozivajući se na "Konvenciju iz Montevidea o pravima i statusu država". U slučaju da raspravno vijeće prihvati datum državnosti RH koji predlažu "amicusi", oni traže da se Miloševića oslobodi od četiri točke optužnice (17.,22.,25.,28.) za teško kršenje Ženevskih konvencija počinjeno prije nego što je Hrvatska postala država a sukob međunarodni. Također traže brisanje iz optužnice paragrafa s činjeničnom osnovom tih optužbi. U tim je točkama Milošević je optužen za "ubojstva, namjerno izazivanje velikih patnji, razaranje neopravdano vojnim potrebama i pljačku privatne imovine" počinjeno od augusta do prosinca 1991. u Vukovaru i selima istočne Slavonije, u Voćinu i drugim mjestima zapadne Slavonije te u Saborskom, Škabrnji, Nadinu i Bruški. Pored toga zatražili su da vijeće utvrdi "postoji li dovoljno dokaza za zadržavanje u optužnici" još šest točaka koje se odnose na kršenje Ženevskih konvencija dijelom počinjeno nakon što je sukob po "amicusima" postao međunarodni. To su točke 5.,9.,10.,11.,14.,i 16. optužnice u kojima se Miloševića tereti za "ubojstva, nezakonito zatvaranje, mučenje, izazivanje teških patnji, deportacije i transfere" na cijelom okupiranom području Hrvatske od 1. augusta 91. do svibnja 1992. U podnesku se također iznosi analiza izvođenja dokaza optužbe na temelju koje se traži uklanjanje iz optužnice onih paragrafa s činjeničnom osnovom, za koje se smatra da su nedovoljno dokazani. Pritom se obično ukazuje da optužba nije izvela očevice zločina već svjedoke koji su čuli za zločin, da nije ponudila materijalne dokaze, ili da neke optužbe uopće nije dokazivala. Ukupno se traži uklanjanje 16 paragrafa s činjeničnom osnovom povezanih s isto toliko točaka optužnice. Tužitelji imaju 14 dana da odgovore na iznesene zahtjeve, a raspravno vijeće odluku treba donijeti prije početka drugog dijela suđenja - dokaznog postupka obrane - 8. lipnja. Bivši jugoslavsnki predsjednik optužen je u 66 točaka za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje ratnog prava i običaja, i teško kršenje Ženevskih konvencija, koje su srpske snage počinile u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu tokom 90-ih godina.

U Španjolskoj umro najstariji čovjek na svijetu

subota, 6.3.2004 10:18

ŠPANJOLAC Joan Ruidaveta Moll (114), čovjek koji je prema Guinnessovoj knjizi rekorda smatran najstarijim na svijetu, preminuo je u noći na subotu u svome domu na otoku Menorca, na Balearima, objavila je njegova obitelj. Moll je rođen u prosincu 1889. godine, a nakon smrti Japanca Yukichija Chuganjija u rujnu prošle godine, smatrao se najstarijim čovjekom na svijetu.

SAD: VELIKA POROTA ZATRAŽILA SNIMKE RAZGOVORA IZ PREDSJEDNIČKOG ZRAKOPLOVA

Bijela kuća potvrdila je u petak da je primila subpoenu, kojom velika porota traži snimke razgovora s telefona iz predsjedničkog zrakoplova Air Force One u sklopu istrage o tome je li neki od dužnosnika administracije otkrio identitet tajne agentice CIAe. Glasnogovornik predsjednika Georgea Busha, Scott McClellan rekao je da je Bijela kuća u siječnju primila tu i druge subpoene. Opravdavajući se tajnošću postupaka velike porote, odbio je reći što se traži u drugim obvezujućim nalozima. Identitet agentice CIA-e Valerie Plame otkrio je Robert Novak u svojoj kolumni 14. siječnja, navodeći pritom kao izvore dvojicu visokih američkih dužnosnika. Plame je udana za bivšeg diplomata Josepha Wilsona, koji je 2002. godine poslan u Niger, kako bi provjerio tvrdnje da je Irak od te zemlje pokušao kupiti uran za izradu nuklearnog oružja. Po povratku u SAD, Wilson je izvijestio da su te tvrdnje netočne i prošle godine napisao mišljenje u kojemu kritizira razloge američke vlade za ulazak u rat s Irakom. Wilson vjeruje kako je ime njegove žene objavljeno u znak osvete za te kritike. List "Newsday" piše da se subpoena odnosi na razgovore iz Air Force One tokom Bushove turneje po afričkim zemljama. Također navodi da se drugi obvezujući nalozi tiču zapisnika sa sjednica tzv. iračke skupine u Bijeloj kući, strategijske grupe osnovane u augustu 2002. godine, kojoj je zadatak bio javno objavljivanje prijetnji koje dolaze od bivšeg iračkog predsjednika Sadama Huseina. (Hina) xbcav ysv

PROF. JOSIPOVIĆ O (NE)DOKAZIVANJU GENOCIDA MILOŠEVIĆU - INTERVJU

"Prijatelji suda" (amici curiae) na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću zatražili su u petak od Haškog suda (ICTY) da zbog nedostatka dokaza oslobodi Miloševića od dviju najtežih optuži, za genocid i pomaganje u genocidu nad Bošnjacima, počinjenim tokom rata u BiH 1992-95.L "Amicusi" Steven Kay i Branislav Tapušković u podnesku navode kako "nema dokaza da je optuženi imao nužnu 'posebnu namjeru' da počini zločin genocida", odnosno "da u cijelosti ili djelomice uništi određenu etničku skupinu". Također ističu kako optužba Miloševiću nije dokazala ni "suučesništvo u genocidu" jer nisu dokazali da je "svjesno pomagao ili omogućavao drugima da počine genocid". O posljedicama koje moguće Miloševićevo oslobađanje od tih optužbi može imati na buduću međunarodnu praksu procesuiranja i prevencije genocida, razgovarali smo s istaknutim hrvatskim stručnjakom za međunarodno kazneno pravo, prof. dr. Ivom Josipovićem s Pravnog fakulteta u Zagrebu. HINA: Kakve posljedice može Miloševićevo oslobađanje od optužbe za genocid imati na buduća suđenja za taj najteži zločin međunarodnog humanitarnog prava, primjerice na moguće suđenje Sadamu Huseinu za genocid nad iračkim Kurdima ? JOSIPOVIĆ: Kao prvo, još je prerano govoriti o eventualnom Miloševićevom oslobođenju od optužbe za genocid. Naime, iako njegovi odvjetnici, formalno angažirani kao 'amici curiae' traže oslobođenje, ne znači da će tako i biti. Posebno, svima nama koji proces pratimo sa strane, teško je procijeniti kakvo je stvarno stanje predmeta. Naime, javnost je bila isključena u većem broju svjedočenja a i određeni dokumenti javnosti nisu poznati. Zato je teško cijeniti kakvi su izgledi za osudu ili oslobođenje za genocid. Sigurno je kako je kod zločina kakav je genocid teško očekivati direktni dokaz i da se sud mora osloniti na indicije. Međutim, utvrđivanje činjenica, pa i krivnje, indicijima ne mora biti loše kvalitete. I u "običnim" procesima se to vrlo često čini. Drugo, ako i ne bude dokaza za genocid, Milošević je optužen i za brojna druga vrlo teška kaznena djela i vjerojatno je da će, ako i za jedno bude oglašen krivim, dobiti tešku, možda i najtežu, doživotnu kaznu zatvora. Na buduća suđenja za genocid, pa i ono Sadamu Huseinu suđenje Miloševiću utjecat će pozitivno ako bude do kraja provedeno 'lege artis' i pravično, čak i ako presuda u dijelu koji se odnosi na genocid bude oslobađajuća. HINA: Kako oslobađanje od te optužbe može utjecati na napore međunarodne zajednice za sprečavanje genocida u budućnosti, kako to objasniti žrtvama u BiH i hoće li to pomoći onima koji će ubuduće negirati da se genocid dogodio, što je to danas slučaj s genocidom nad Armenima iz 1915.? JOSIPOVIĆ: Sigurno je da bi, barem prema onome kako javnost dominantno doživljava događaje od 90-ih naovamo, stroga kazna za Miloševića, uključivši i onu za genocid, bila pravična. Ali, pravo i pravda se ne moraju poklapati. Ako sud ne nađe dovoljno dokaza za genocid mora osloboditi Miloševića, kao i svakog drugog. Još jednom ističem da je korektan i pravičan postupak važniji od osude pod svaku cijenu. Milošević, kao i svaki drugi optuženik u demokratskoj zajednici ima pravo na obranu i presumpciju nevinosti, a na tužitelju je da mu dokaže krivnju. Nitko, pa ni Milošević ne može biti osuđen unaprijed, a da to nije utemeljeno na dokazima. Sigurno je da će javnost, a posebno žrtve biti razočarane eventualnim oslobođenjem Miloševića od odgovornosti za genocid. Neki će, dakako, negirati ne samo genocid, već i svaki drugi zločin. Ali, ponavljam, presuda se mora temeljiti na dokazima za koje je odgovoran tužitelj. S druge strane, Miloševića se tereti i za druge teške zločine, pa i bez genocida može dobiti vrlo tešku kaznu. HINA: Da li izuzetno visoki standard dokazivanja genocida postavljen u Konvenciji UN-a o genocidu u praksi otežava njegovo procesuiranje i kako to može utjecati na praksu Međunarodnog kaznenog suda (ICC). Mogu li se očekivati promjene na tom planu? JOSIPOVIĆ: Sigurno je da strogi kriteriji u definiranju genocida otežavaju dokazivanje. Međutim, genocid i jest najteži zločin upravo zato što je izuzetan po težini posljedica, namjeri počinitelja i drugim karakteristikama. U literaturi se, istina polako, probija i liberalnije shvaćanje genocida koje, npr. tim zločinom smatra i istrebljenje dijela neke skupine na manjem (ograničenom) području, ili koje ne traži da je zaista došlo do uništenja skupine, već da je ono postojalo kao prijetnja koja je dovela do etničkog čišćenja. Neki i samo etničko čišćenje nazivaju malim genocidom. Ali, Konvencija o genocidu, odredbe statuta međunarodnih kaznenih sudova, pa i njihova sudska praksa, do sada su preferirali prilično striktno shvaćanje genocida kao zločina kojim se namjerava u cijelosti ili djelomice uništiti nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina djelima kao što su ubijanje pripadnika skupine, nanošenje teških tjelesnih ili duševnih boli, podvrgavanje skupine teškim životnim uvjetima, sprječavanje rađanja u skupini ili prisilno premještanje djece iz skupine. Uz neposredno počinjenje neke od tih radnji, kažnjivo je i udruživanje radi genocida, poticanje na genocid, pokušaj genocida i sudioništvo u različitim oblicima. Osobno, ne očekujem da će skoro doći do radikalne promjene u shvaćanju genocida, barem ne u praksi ICTY-a. Međutim, u praksi ICTR (sud za Ruandu) već je došlo do određenog 'labavljenja' u definiranju genocida, pa će biti zanimljivo pratiti daljnji razvoj događaja. HINA: Kako Miloševićevo oslobađanje od optužbe za genocid može utjecati na tužbu BIH protiv SRJ za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), a kako na tužbu Hrvatske protiv SRJ pred istim sudom? JOSPOVIĆ: U svakom slučaju, eventualna osuda Miloševića za genocid jako bi olakšala položaj Hrvatske i BiH pred Međunarodnim sudom pravde. Ali, i bez toga, moguć je uspjeh u sporu. Naime, Međunarodni sud pravde ne samo da ne donosi odluku vezan tek slučajem pojedinca, makar to bio i Milošević. On ima znatno širi pristup te predmet razmatra ne samo u odnosu na okrivljenika-pojedinca, već raspravlja cijeli kompleks događaja koji treba rezultirati zaključkom o odgovornosti države, a ne pojedinca. Bez želje da prejudiciram rezultat tih sporova, rekao bih da su i BiH i Hrvatska za svoje tužbe pripremile vrlo ozbiljni dokazni materijal. HINA: Međunarodni sud za Ruandu (ICTR) do sada je izrekao desetak presuda za genocid, ICTY do sada samo jednu generalu VRS Radoslavu Krstiću za Srebrenicu a i njoj još treba odlučiti žalbeno vijeće. Dakle, ICTY tek treba utvrditi da se u BiH uopće dogodio genocid. Očekujete li da će do toga doći? JOSIPOVIĆ: Srebrenički pokolj vjerojatno je najdramatičniji događaj iz proteklog rata. Ako ima zločina koji ima obilježje genocida, to je svakako i prije svega Srebrenica. Zato vjerujem da će takvo stanje stvari naći odgovarajuću refleksiju u presudama ICTY-a. (Hina) xdh ysv

Chirac osudio napade na džamije

FRANCUSKI predsjednik Jacques Chirac osudio je u subotu podmetanje vatre na dvije džamije u Francuskoj. U odvojenim napadima u južnom gradiću Annecy u petak su teško oštećeni džamija i muslimanski vjerski centar. "Predsjednik je šokiran napadima na džamiju i vjerski centar...i oštro osuđuje te grozne postupke", stoji u priopćenju Chiracova ureda. Francuska televizija prikazala je skupinu od oko 300 protestanata, koji su se okupili kod džamije u subotu, neki od njih strahujući da su napadi motivirani protumuslimanskim osjećajima.

Bush prijeti odgovorom na bombaške napade u Iraku

subota, 6.3.2004 09:28

AMERIČKI predsjednik George W. Bush izjavio je u subotu da ga ovotjedni smrtonosni napadi na iračke šijite ispunjavaju "tugom i bijesom" i obećao da će koalicijske snage odgovoriti počiniteljima napada, dok ga je istodobno njegov budući protukandidat na predsjedničkim izborima John Kerry optužio da američke vojnike u Irak šalje slabo opremljene. Bush je poimence izdvojio odbjeglog militanta Abua Musaba al-Zarqawija, glavnog osumnjičenika za napade. "Laura i ja i američki narod osjećamo tugu i bijes zbog tih strašnih ubojstava", rekao je Bush u prvom službenom komentaru na bombaške napade u Bagdadu i Kerbali u kojima je u utorak poginulo više od 270 ljudi, a više od 400 je ozlijeđeno. Američki je predsjednik naglasio da zbog napada neće odustati od namjere da do 30. lipnja Iračanima vrati suverenitet. "Porazit ćemo teroriste koji žele da Irakom zavlada kaos i nasilje i ostat ćemo uz irački narod koliko god bude potrebno da se izgradi stabilna, mirna i uspješna demokracija", rekao je Bush. Američki dužnosnici smatraju Zarqawija glavnim krivcem za terorističke napade u Iraku i sumnjaju da je povezan s al-Qaidom. "Jedan od terorističkih vođa, ubojica pod imenom Zarqawi, nedavno je pisao jednom višem teroristu al-Qaide o svojem planu da razori Irak etničkim nasiljem, potkopa iračke snage sigurnosti, demoralizira našu koaliciju i spriječi uspostavu suverene, demokratske vlade. Ubojičina strategija neće uspjeti", poručio je Bush. Washington je nedavno udvostručio nagradu raspisanu za Zarqawijem na 10 milijuna američkih dolara. Bush je ponovno podržao planove koji pozivaju na izbor prijelazne iračke skupštine do 31. svibnja 2005. godine. Kasnije te godine, nastavio je, skupština će sastaviti novi ustav koji će ratificirati irački narod. Do kraja iduće godine, irački će narod izabrati parlament i upostaviti vladu koja će biti "u potpunosti predstavnička i uistinu slobodna", rekao je. U međuvremenu, predsjednički kandidat Demokratske stranke John Kerry optužio je u subotu Bushovu administraciju da američke snage nije dovoljno pripremila i opremila za rat u Iraku. Kerry je ocijenio da Bush u Iraku ima pogrešne prioritete, jer troši milijarde dolara na ugovore s američkom tvrtkom Halliburton Co. dok američke postrojbe nemaju dovoljno zaštitnih prsluka i slične opreme. Senator Kerry upozorio je da se američke helikoptere šalje u opasne misije bez naprednih sustava obrane od projektila, pripadnici Nacionalne garde vozila štite čelikom koji im doniraju mjesne tvrtke, a američke obitelji same kupuju zaštitne prsluke za svoje sinove i kćeri. "Obitelji bi u Irak trebale slati fotografije i pakete s hranom, a ministarstvo obrane zaštitnu opremu", rekao je Kerry, obećajući da će se zauzeti da se američkim obiteljima nadoknade ti troškovi.

SCG: SMIJENJENI DIREKTOR I ZAMJENIK SIGURNOSNO-INFORMATIVNE AGENCIJE

Vlada Srbije razriješila je u subotu direktora sigurnosno informativne agencije (BIA) Mišu Miličevića i njegovog zamjenika Gorana Živaljevića, i za novog šefa BIAe postavila Radu Bulatovića, saopštio je u subotu novoosnovani Ured za suradnju s medijima srbijanske vlade. Novi direktor BIA-e Bulatović bio je savjetnik za nacionalnu sigurnost posljednjeg predsjednika SR Jugoslavije, sadašnjeg srbijanskog premijera Vojislava Koštunice, od oktobara 2000. do veljače 2003. godine. Za vrijeme trajanja izvanrednog stanja, nakon ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića 12. ožujka prošle godine, Bulatović je bio uhapšen, a protiv njega je pokrenuta istraga za sudjelovanje u uroti protiv premijera. Vlada Srbije je svojom subotnjom odlukom razriješila dužnosti i direktoricu Porezne uprave Mariju Drcu Ugren i direktora Zavoda za zdravstveno osiguranje Mijata Savića. (Hina) xttag ydv