SMRT agenta FBI-a koji je ustrijeljen u četvrtak kada je tim njegovih kolega izvodio akciju hvatanja trojice naoružanih razbojnika, možda je rezultat slučajnosti u kojoj ga je ustrijelio njegov kolega.

Savezni istražni ured (FBI) saopštio je kako je 52-godišnji Barry Lee Bush smrtno stradao prilikom konfrontacije FBI-jevih agenata s trojicom muškaraca za koje se opravdano sumnjalo da su odgovorni za seriju oružanih pljački banaka.

U akciji u kojoj je Bush stradao dvojica sumnjivaca su uhapšena, dok je treći pobjegao u šumu.

Prema prvim podacima, Barry Lee Bush je smrtno stradao zbog slučajnog opaljenja vatrenog oružja drugog FBI-jeva agenta u dinamičnom trenutku hvatanja sumnjivca, doznaje se iz službenog priopćenja FBI-a.

Iz Bushevog matičnog ureda u Newarku doznaje se kako osumnjičenici prilikom uhapšenja nisu pucali iz svojih oružja, dviju jurišnih pušaka i pištolja. Isti izvor odbio je govoriti o količini ispaljenih metaka, te o okolnostima koje su dovele do pucnja fatalnog za njihovog kolegu.

Agenti su u akciju stupili nakon pomnog praćenja skupine muškaraca osumnjičenih za najmanje četiri oružane pljačke banke. U dva su slučaja razbojnici pucali iz vatrenog oružja za vrijeme dok su se nalazili u bankama.

I.K.
Foto: AFP

PORUČNIK Felix Carman, inače pripadnik britanske kraljevske mornarice, na tiskovnoj konferenciji u petak izjavio je kako je 15 britanskih vojnika, koji su dva tjedna bili zatočeni od strane iranskih snaga jer su navodno ušli u njihove teritorijalne vode, bilo zlostavljano od strane svojih okupatora.

Zatočenici su u Iranu tokom protekla dva tjedna bili izloženi "psihološkom pritisku" te su bili izolirani u samicama, očiju prekrivenih maramama, pri čemu im se prijetilo dugogodišnjim zatočeništvom.

Oprečno ranijim izjavama i isprikama iranskoj vladi što su se našli u njihovim teritorijalnim vodama, marinci sada tvrde kako su se, u trenutku kada su zatočeni, nalazili gotovo dvije nautičke milje unutar iračkih voda.

Mornari i marinci koji su zatočeni 23. ožujka, u Veliku Britaniju vratili su se u četvrtak nakon 13 dana provedenih u zatočeništvu.

Članovima grupe tokom njihova zatočeništva ponuđene su, kako je rečeno na konferenciji, dvije opcije: priznanje da su stupili u iranske teritorijalne vode ili sedam godina zatvora u Iranu. Marinci su se, kako tvrde, morali suočiti s najgorim strahovima, a Iranci su se s njihovim psihičkim stanjem, kako je također rečeno na konferenciji, ozbiljno poigravali. Tako su ih jednom prilikom poslagali ispred zida, zavezanih očiju, nakon čega su marinci čuli pucnjeve.

Nekoliko je zatočenih britanskih marinaca tokom zatočeništva bilo prikazano na iranskoj televiziji, gdje ih se moglo čuti kako se ispričavaju zbog ulaska u iranske teritorijalne vode, a također su snimljeni i kako prije odlaska u Veliku Britaniju od iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada primaju darove.

Na jednoj od video snimki vidi se i kako se Ahmadinedžad smiješi i rukuje s vojnicima, a s jednim se i našalio upitavši ga jesu li u Iran možda došli na "prinudni odmor".

Podsjećamo, iranski je predsjednik na novinskoj konferenciji u srijedu najavio kako će njegova zemlja osloboditi 15 zarobljenih britanskih mornara, a njihovo je oslobađanje nazvao "poklonom Velikoj Britaniji". Na istoj je konferenciji Ahmadinedžad zapovjednicima koji su organizirali zarobljavanje petnaestero mornara podijelio odličja.

Jedini ženski član mornara koji su zatočeni, Faye Turney, bila je odvojena od ostalih kolega i korištena je "u propagandne svrhe", rečeno je na konferenciji. Iranska je vlada tokom protekla dva tjedna poslala nekoliko pisama u kojima Turney navodno priznaje da su se ona i 14 ostalih zarobljenika našli u iranskim teritorijalnim vodama. Turney je tokom zatočeništva odvojena od ostalih, pri čemu joj je govoreno kako su njezini ostali kolege oslobođeni te kako je ona jedina ostala u Iranu.

Vojnici su, kako tvrde, "priznali" da su se našli u iranskim vodama samo kako bi učinili sve da ne izazovu širi međunarodni sukob i da se što prije vrate kući. Britanska je mornarica do daljnjeg prekinula sve akcije u Perzijskom zaljevu.

Foto:AFP

Premijer Srbije Vojislav Koštunica je, kako javljaju tamošnji mediji, izjavio kako UN Srbiji nikada neće oduzeti Kosovo.

"Nije ovdje riječ samo o Kosovu i Srbiji. Lanac bi se pokrenuo, kraja ne bi bilo. Nemoguće je da se to dogodi. Postoje države koje imaju snagu da ne dozvole da se napravi kaos i sruši međunarodni poredak", izjavio je Koštunica za srpske Večernje novosti, dodavši kako je "postalo jasno koliko su jaki argumenti Srbije i mnogih drugih zemalja, među kojima prednjače Rusija i Kina, da se ne može jednoj članici UN-a otimati teritorij".

Srpski ministar pravde Zoran Stojković izjavio je povodom istog pitanja za niške Narodne novine kako bi Srbija u slučaju bilateralnog priznanja Kosova mogla zatražiti pravnu zaštitu pred međunarodnim sudom u Haagu, "jer bi takav akt bio suprotan osnovnim načelima suvereniteta i integriteta države, kao i Helsinške deklaracije".

"Ako vam obećaju ulazak u EU i ako date dio teritorija, vi više ne znate s čim ulazite. Hoćete li ući u Europu pod jednom šljivom ili dvije šljive, jer će se otvoriti pitanje Sandžaka, a već imamo i zahtjeve triju općina s juga Srbije za autonomijom", kazao je Stojković.

Srbija će pak rješenje po pitanju Kosova, prema mišljenju savjetnika predsjednika Srbije, Vuka Jeremića, tražiti u novoj rezoluciji koja će biti kompromis za obje strane, te će se rješenje tražiti i "pojačanim bilateralnim i multilateralnim komunikcijama".

S druge strane, kosovski premijer Agim Čeku, kako također javljaju tamošnji mediji, smatra kako nakon nedavne sjednice Vijeća sigurnosti UN-a nema mjesta ni strahu ni razočaranju:

"Sjednica UN-ova Vijeća sigurnosti dokaz je da proces rješavanja statusa Kosova ide predviđenom dinamikom. Prvi put u povijesti u Vijeću se govorilo o nezavisnosti Kosova. To je veliko postignuće za nas", rekao je Čeku za Dnevni Avaz.

Foto:AFP

BOB CLARK, 67-godišnji američki glumac, scenarist i režiser, poznat kao autor popularne tinejdžerske komedije "Porky's" , jučer je poginuo zajedno sa svojim 22-godišnjim sinom Arielom u prometnoj nesreći koja se zbila u Los Angelesu.

Nesreća se dogodila u Pacific Palisadesu gdje je terensko vozilo, za čijim je upravljačem bio 24-godišnji Hector Velazquez-Nava pod utjecajem opojnih tvari, udarilo u "Infiniti" s Clarkovima.

Bob Clark se rodio Benjamin Clark na Floridi 5. augusta 1939. godine. Kao nadareni igrač footballa dobio je stipendiju za Sveučilište Miamija, ali je odbacio sportsku karijeru, zavoljevši umjesto toga kazalište.

Njegova karijera je počela 1970-ih u Kanadi, gdje je, koristeći niske poreze i druge pogodnosti, snimao niskobudžetne horore, od kojih će neki, poput "Black Christmasa", postati preteče nešto kasnije popularnih "slasher" filmova o pomahnitalim ubojicama.

Od svih tih filmova je ipak najpoznatija njegova visokobudžetna produkcija "Ubojstvo po naredbi" iz 1979. godine, u kojoj je koristeći fiktivni lik Sherlocka Holmesa ekranizirao tada prilično popularne teorije zavjere vezane uz slučaj Jacka Trbosjeka.

Tri godine kasnije došao je "Porky's", vrhunac Clarkove karijere. Ta poluautobiografska komedija o odrastanju na Floridi 1950-ih se smatra komercijalno najuspješnijim kanadskim filmom svih vremena, a korištenjem eksplicitnih seksualnih sadržaja i vulgranog humora je postala jedan od najutjecajnijih naslova u žanru tinejdžerskog filma 1980-ih.

Nakon što je snimio "Porky's" i "Porky's II" Clarkova karijera je bila u silasku, o čemu svjedoče i dvije "Zlatne maline" - za "Rhinestone" iz 1984. godine i "Superbabies: Baby Geniuses" iz 2004. godine.

Pet godina prije smrti Clark je poznatom radio-voditelju Howardu Sternu prodao autorska prava na "Porky's" koji bi uskoro trebao dobiti remake.

Hector Velazquez-Nava je nakon nesreće uhapšen i optužen za ubojstvo iz nehata. Branit će se sa slobode uz kauciju od 100.000 dolara.

D.A.

LUKSUZNI ciparski putnički cruiser "Sea Diamond" koji je plovio pod grčkom zastavom, potonuo je rano jutros u zaljevu otoka Santorini kamo je jučer bio odvučen tegljačima nakon što se nasukao u blizini tog otoka u Egejskom moru.

Brod je potonuo oko 6 sati ujutro po lokalnom vremenu, a prema raspoloživim informacijama dvije osobe vode se nestalima.

Brod deplasmana 22.000 tona nasukao se u četvrtak na stijenu obalnog pojasa Santorinija, a incident se dogodio dok se na brodu nalazilo oko 1.600 putnika i članova posade. Odmah po odvlačenju cruisera počela je trosatna akcija spašavanja putnika, koji su brod napustili pomoću gumenih čamaca.

Akcija spašavanja putnika prošla je mirno zahvaljujući između ostalog i lijepom vremenu. Međutim, brod je 15 sati kasnije potonuo.

Grčke vlasti koje su vodile akciju spašavanja putnika priopćile su kako su s broda nestale dvije osobe za kojima se i dalje traga. Radi se o francuskim turistima, 45-godišnjem muškarcu i njegovoj 16-godišnjoj kćeri.

U akciji izvlačenja putnika s broda sudjelovali su helikopteri grčkog ratnog zrakoplovstva i mornarice, dva druga cruisera, jedan trajekt te jedan brod iz Santorinija.

Grčke vlasti naložile su nakon incidenta evakuaciju putnika sa cruisera koji se nalazi u vlasništvu ciparske kompanije Louis Plc.

I.K.
Foto: AFP

BIRAČI u Okrugu Doña Ana u južnom dijelu američke federalne države Novi Meksiko su odobrili uvođenje novog poreza kojim bi se financirala izgradnja Svemirske luke America, projekta za kojeg je zainteresiran britanski tajkun Sir Richard Branson.

Buduće postrojenje s kojeg bi se u budućnosti lansirale svemirske letjelice će biti smješteno na oko 70 kvadratnih kilometara pustinje, u blizini daleko poznatijeg raketnog poligona White Sands kojeg koriste američke oružane snage.

Međutim, birači Okruga daleko da su bili jednodušni po pitanju hoće li u svom susjedstvu imati svemirsku luku, iako je iza projekta stajala i državna vlada na čelu s guvernerom i demokratskim predsjedničkim kandidatom Billom Richardsonom.

Tako je jučer na referendemu palo 17.000 glasova, ali su pobornici svemirske luke pobijedili s većinom od tek 265 glasova, uz 108 nevažećih listića.

Guverner Richardson je oduševljen, jer je tako osigurano 49 milijuna dolara za projekt koji će ukupno koštati 198 milijuna dolara. Da je referendum propao, investitori i državna administracija bi bili prisiljeni odustati od projekta.

Kamen-temeljac za buduću svemirsku luku bi trebao biti postavljen nakon što mu FAA, federalna agencija za zračni promet, izda dozvolu za rad, što se očekuje do kraja ove godine.

D.A.Foto: AFP