STEVEN SPIELBERG i Jerry Katzenberg su poznati ne samo kao jedni od najvećih holivudskih moćnika, nego i kao najgorljiviji pristaše Demokratske stranke kojoj su izdašno punili izborne fondove.

Međutim, to neće biti slučaj s jesenskom izbornom utrkom u Kaliforniji gdje Arnold Schwarzenegger, kao kandidat Republikanske stranke, brani svoj guvernerski položaj kojeg je bio osvojio na izvanrednim izborima 2003. godine.

Spielberg i Katzenberg su se javno izjasnili kako će novčanim donacijama i na drugi način podržati Schwarzeneggera, a ne Phila Angelidesa, njegovog izazivača iz Demokratske stranke.

Spielbergu i Katzenbergu se pridružio i medijski mogul Haim Saban, poznat po dugogodišnjoj podršci demokratima. Osim njega Schwarzennegera su javno podržali i drugi poznati holivudski demokrati, poput Jerryja Zuckera, tvorca kultne komedije "Ima li pilota u avionu", producenta Jonathana Sheinberga i uglednog TV-redatelja Buda Yorkina.

S druge strane, reputaciju Hollywooda kao uporišta liberalnih demokrata brane poznati glumci i pjevači koji su javno podržali Angelidesovu kampanju. Među njima se nalaze glumci i pjevači kao što su Barbara Streisand, Jeremy Piven, Will Ferrell, Matt Dillon, Laura Dern i Diane Keaton.

Međutim, većina promatrača drži kako će, usprkos takve podrške, Angelides imati problema da pobijedi Schwarzeneggera. Politički analitičari smatraju kako je previše lijevo i radikalno orijentiran, za razliku od austrijkog glumca koji se svojim liberalnim stavovima o pobačaju, homoseksualnim brakovima i globalnom zatopljenju približio umjerenim biračima.

Tako se čak i nekoliko demokratskih kongresnika izjasnilo za Schwarzeneggera, a guverner trenutno lobira da sličnu podršku dobije i od Antonija Villaraigose, utjecajnog gradonačelnika Los Angelesa.

Ankete trenutno govore da samo dvije trećine pristaša Demokratske stranke podržavaju Angelidesa, a polovica drži da nema šanse biti izabran.

D.A.

IZRAELSKE snage sigurnosti upale su u nedjelju u Ramallah i ondje uhapsile predsjednika palestinskog parlamenta Aziza Dweika, čelnika vladajućeg pokreta Hamas, potvrdili su palestinski i izraelski izvori.

Prema riječima Dweikove supruge izraelski vojnici upali su noću na nedjelju te zatražili supruga "da pođe s njima". Pri uhapšenju su uzeli dva računala i dokumente Palestinskog zakonodavnog vijeća (parlament), kazala je.

Izraelski glasnogovornik potvrdio je hapšenje kazavši da je Dweik "predsjednik Hamasova zakonodavnog tijela, a kako je Hamas teroristička organizacija, on je cilj za hapšenje".

Izraelske snage uhapsile su osam članova palestinske vlade i 23 zastupnika palestinskog parlamenta u lipnju nakon što su militanti pokreta Hamas te još dviju drugih skupina upali u Izrael i oteli izraelskog vojnika, koji je još zatočen.

Trojica ministara naknadno su oslobođena.

Priopćenjem je palestinski premijer Ismail Hanija (Hamas) nazvao hapšenje "još jednim piratskim zločinom (izraelske) okupacije protiv izabranih predstavnika našeg naroda", prenijela je agencija Associated press.

Hanija je "pozvao na pokretanje međunarodne parlamentarne akcije radi oslobađanja Dweika i drugih uhapšenih dužnosnika".

SRBIJANSKI ministar unutarnjih poslova Dragan Jočić izrazio je u nedjelju očekivanje da će biti uhapšeni počinitelji ubojstva srpskih izbjeglica koji su 7. i 8. augusta napuštali Hrvatsku nakon Oluje, a koji se vide na video snimci što su je u petak objavile televizije B92 i bijeljinska TVBN.

"Kada je objavljena snimka zločinima Škorpiona, izdao sam zapovijed i policija je, u najkraćem roku, sve lišila slobode. Sada sam gledao snimku kako ubijaju Srbe prognanike i s punim pravom očekujem da se u najkraćem roku ovi zločinci uhapse. Ukoliko izostane odlučna akcija uhapšenja, onda će biti jasno da je reč je o suučesništvu", rekao je Jočić, a prenosi B92.

Na beogradskoj TV B92 i na bijeljinskoj TVBN u petak navečer istodobno objavljeni amaterski video-snimci na kojima je, prema tvrdnjama tih televizija, zabilježeno kako pripadnici postrojbe Armije BiH "Hamze" i hrvatske formacije "Crne mambe" ubijaju zarobljene srpske civile i vojnike.

B92 je objavio da je snimka u posjedu Haškog tužiteljstva, ali ono to još nije potvrdilo niti isključilo tu mogućnost.

Tužiteljstvo posebnog srbijanskog suda za ratne zločine, objavljuje također B92, navelo je da će povodom te snimke kontaktirati tužiteljstvo u Hrvatskoj i tužiteljstvo u Den Haagu i da će se već u ponedjeljak zamjenik tužitelja Dragoljub Stanković u Haagu sastati s glavnom haškom tužiteljicom Carlom del Ponte i predati joj tu amatersku video snimku.

SIRIJA je u subotu navečer pismima glavnome tajniku Ujedinjenih naroda i predsjedniku Vijeća sigurnosti UN-a optužila Izrael da je "namjerno" bombardirao libanonsko selo Qaa, blizu granice sa Sirijom u kojem je poginulo 28 osoba, većinom Sirijaca, javila je službena agencija Sana.

"Izrael je nastavio niz krvavih pokolja i svoju invaziju na Libanon gdje je njegovo zrakoplovstvo namjerno ubilo 33 sirijska i libanonska civila, a 12 drugih ranilo", piše sirijsko ministarstvo vanjskih poslova.

U bombardiranju selu Qaa poginulo je 28 osoba, gotovo sve sirijski radnici, objavila je libanonska civilna zaštita.

Damask je zatražio "izraelsku odštetu za obitelji sirijskih civila koje je ubio Izrael" te podupire Libanon u njegovu zahtjevu za odštetom zbog izraelskih pokolja u selima Qana i Qaa, kao i za uništenu libanonsku infrastrukturu.

Izraelska avijacija ubila je 30. srpnja u selu Qana na jugu Libanona 28 osoba, od čega 16 djece. Prije deset godina isto je selo bilo bombardirano a tada je izraelska avijacija usmrtila stotinu civila.

GLAVNI iranski pregovarač za nuklearna pitanja Ali Larijani odbacio je u nedjelju rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a kojom se pod prijetnjom sankcija od iranske vlade traži da do 31. augusta obustavi rad na svom nuklearnom programu, upozoravajući da bi Iran tada i protiv svoje volje bio primoran reducirati izvoz nafte.

"Rezolucija nema pravne osnove, a Iran neće prihvatiti rezoluciju koja bi ga lišila legitimnog prava proisteklog iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja, niti će podleći prijetnjama i ultimatumima", istaknuo je Larijani ocijenivši da rezolucija ne pridonosi diplomatskom rješenju spora.

Osvrćući se na prijetnju sankcijama, Larijani je sa svoje strane zaprijetio smanjivanjem izvoza nafte.

"Mi ne želimo koristiti naftu kao oružje, oni su ti koji nam to nameću. Iranu mora biti dozvoljeno da brani svoja prava na način koji je proporcionalan prijetnji pravima Irana", rekao je glavni pregovarač Larijani na konferenciji za novinare u Teheranu.

Iran je četvrti najveći izvoznik nafte na svijetu.

Larijani je naglasio da bi reakcija Irana na eventualno nametanje sankcija bila bolna.

"Ako oni (Vijeće sigurnosti) to učine, mi ćemo reagirati na način koji će biti bolan za njih", rekao je Larijani ističući da će se svaka zemlja koja nametne sankcije Teheranu suočiti s brzim i "bolnim" odgovorom. "Ne mogu očekivati da nas mogu ozlijeđivati a da mi mirno stojimo i ne reagiramo", pojasnio je Larijani.

"Proširit ćemo nuklearnu tehnologiju u bilo kojoj fazi kada to bude bilo potrebno i sva iranska nuklearna tehnologija, uključujući kaskadne centrifuge bit će i dalje razvijana", najavio je Larijani i rekao da će inspektori Međunarodne agencije za nuklearnu energiju nadgledati proširenje iranskog nuklearnog programa, dodajući međutim da bi i to moglo doći u pitanje ako se Iran bude osjećao ugroženim.

"Ne želimo prekidati nadzor te agencije, ali međunarodna zajednica ne bi smjela učiniti ništa što bi Iran moglo natjerati da to ipak učini", upozorio je Larijani.

Larijani se na kraju osvrnuo i na prijedlog zapadnih zemalja da se Iranu, ako odustane od svog nuklearnog programa, daju gospodarski poticaji i sigurnosne garancije, kazavši da Teheran još razmatra prijedlog i potvrdio da će odgovor dati 22. augusta.