ARHIVA

Mesić: Ako se Gotovina preda, branit će se sa slobode

HRVATSKI predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u ponedjeljak da je Hrvatska učinila sve za rješenje slučaja "Gotovina" i da je sada na potezu odbjegli general. "Suradnja s Haagom ide dobro i vlada tu nema što mijenjati. Na potezu je general Gotovina", rekao je Mesić u emisiji Hrvatskog radija "S Predsjednikom na kavi" nakon sastanka s glavnom haškom tužiteljicom Carlom del Ponte. Po njegovim riječima, zadnji je trenutak da general odluči o svojoj poziciji i odgovori na pitanja koja zanimaju Haaški sud. "Ako pristane na odgovore pred sudom poboljšat će svoju i poziciju Hrvatske, nego u slučaju da ga naša ili bilo koja druga policija privede", ustvrdio je Mesić. "Gotovinina predaja može pomoći i njemu i Hrvatskoj. Ako se pojavi pred sudom, on bi se svojevoljno pojavio i branio sa slobode. Drugačija bi mu pozicija bila ako ga uhapsi bilo koja policija na svijetu", pojasnio je Predsjednik. On vjeruje da će general Gotovina "kao patriot iskoristiti priliku i odgovoriti na pitanja suda, na koja nije mogao odgovoriti kada je bio osumnjičen, jer mu tadašnja vlast to nije dopustila". Predsjednik je ponovno ustvrdio da se, po informacijama hrvatskih obavještajnih službi, Gotovina ne nalazi u Hrvatskoj. "Neke su informacije novijeg datuma, neke daljeg, tako da je teško utvrditi što je sada zadnja istina", rekao je Mesić. Odbacio je tvrdnju da vlast zna gdje je Gotovina, ali ga prije izbora ne želi uhapsiti. Rekao je da ni od Carle Del Ponte nije saznao boravište ili adresu generala Gotovine u Hrvatskoj. "Radi se o informacijama koje su starijeg datuma, pa gdje je sada Gotovina to nitko ne zna", rekao je Mesić. Za opetovane tvrdnje Del Ponte da je Gotovina u Hrvatskoj, Mesić je rekao da ona to ne zna, nego može samo naslućivati. "Kada bi Gotovina bio u Hrvatskoj to bi se saznalo na ovaj ili onaj način. On nije nepoznat čovjek i ne može biti u nekoj zatvorenoj prostoriji da ne ugleda svjetlo dana. Netko bi se ili pohvalio ili ga denuncirao, a taj bi podatak došao do obavještajnih službi", rekao je Mesić. Prema njegovim riječima, na temelju današnjeg razgovora s Carlom del Ponte može se zaključiti da će ona, uz iznimku slučaja "Gotovina", pohvaliti Hrvatsku za dosadašnju suradnju u izvještaju pred Vijećem Sigurnosti UN-a. Veće pritiske Tužiteljstva hrvatski predsjednik očekuje u pravcu prekidanja kanala financiranja bijega generala Gotovine. "U tom će se smislu vjerojatno tražiti veća suradnja naših službi, no smatram da nećemo doživjeti neku veću kritiku", rekao je Mesić. Po njegovim riječima, Del Ponte nije navela imena ljudi koji pomažu bijeg generala Gotovine, nego je rekla da ima određene informacije i da će o tome naknadno izvijestiti hrvatsku vlast. "Čini mi se da se radi o indicijama koje nisu dovoljne, a ona želi da službe koje su za to plaćene dođu do pravih podataka", rekao je Mesić. Predsjednik drži da u slučaju "Gotovina" nisu zakazale sadašnje, nego nekadašnje obavještajne službe. "Službe su zakazale u vrijeme kada je došao poziv za saslušanje Gotovine. Tada je trebalo uspostaviti nadzor tako da Gotovina ne može biti nedostupan", rekao je Mesić. On očekuje da će zbog nerješavanja slučaja "Gotovina" na jedno vrijeme zastati ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanje Hrvatske i Europske unije. Predsjednik je dodao da s tužiteljicom nije razgovarao o eventualnim novim optužnicama, a prema njegovoj ocjeni, navođenje imena generala Gotovine uz haške optuženike Ratka Mladića i Radovana Karadžića u dokumentima Haškog suda u hrvatskoj javnosti nije dobro interpretirano. "Oni su zajedno nabrojani, ali njihova krivnja nije izjednačena. Sud je samo nabrojao koje su osobe nedostupne Tribunalu, ali svako odgovara za svoja djela", rekao je Mesić.

UN: Za 30 godina dvije milijarde ljudi bit će gradska sirotinja

ponedjeljak, 6.10.2003 10:08

NE PODUZMU li se hitno drastične mjere, svjetska gradska sirotinja udvostručit će se na dvije milijarde u idućih trideset godina i to je velika prijetnja globalnoj stabilnosti, objavili su Ujedinjeni narodi. Od indonezijskih kampunga, preko afričkih townshipova do brazilskih favela, jedna trećina od tri milijarde svjetske gradske populacije već živi u sirotinjskim četvrtima slumovima, a taj će se broj udvostručiti jer se slijevanje ljudi sa sela u gradove pretvara u bojicu. Izvještajem nazvanim "Izazov slumova", UN-ov program UN-HABITAT koji se bavi uvjetima u kojima ljudi žive poziva vlasti diljem svijeta da shvate težinu krize koja prijeti. "To je tempirana bomba", kaže Naison Mutizwa-Mungiza, šef UN-HABITAT-ova odjela za analizu. U predgovoru tom izvještaju objavljenom u ponedjeljak UN-ov glavni tajnik Kofi Annan kaže da će se bez udruženoga napora diljem svijeta broj stanovnika sirotinjskih četvrti povećati u većini zemalja u razvoju. "Ne poduzme li se nešto ozbiljno, ocjenjujemo da će se broj stanovnika slumova diljem svijeta u idućih trideset godina povećati na dvije milijarde", kaže Annan. Anna Tibaijuka, izvršna direktorica UN-HABITAT-a tvrdi da je dotok ljudi sa sela u gradove nezaustavljiv i ireverzibilan proces te da je polovina od šest milijardi stanovnika Zemlje već u gradovima. U Aziji je već 550 milijardi ljudi u slumovima, što je 60 posto svih stanovnika urbanih sirotinjskih četvrti, u Africi ih je 187 milijuna ili 20 posto, a Latinska Amerika ima ih 128 milijuna ili 14 posto ukupnoga broja. Čak je i u razvijenome svijetu 54 milijuna stanovnika slumova, što je preostalih šest posto.

Ubio se novinar Sky Newsa koji je lažirao izvještaj iz iračkog rata

BIVŠI reporter britanske televizijske postaje Sky News, James Forlong, koji je podnio ostavku nakon što je priznao da je lažirao jedno svoje izvještavanje iz rata u Iraku, pronađen je u subotu mrtav u svojem domu u Hoveu, u jugoistočnoj Engleskoj, objavila je u ponedjeljak policija. Policija je objavila da nije pronašla tragove nasilja i da je vjerojatno riječ o samoubojstvu. Njegova supruga Elaine kazala je da je bio jako potresen zbog gubitka posla. Forlong (44), koji je za Sky News izvještavao 10 godina, ostavku je podnio u srpnju nakon što je suspendiran zbog lažiranog izvještavanja iz iračkog rata. U izvještaju je tvrdio da se javlja uživo s podmornice HMS Splendid upravo u trenutku ispaljivanja krstarećeg projektila na Irak. BBC-ova ekipa koja je snimala u isto vrijeme kao i on razotkrila je da je sve bilo namješteno za njegovu kameru i da projektil tada nije ni bio ispaljen. Forlnog je novinarsku karijeru započeo u mjesnim novinama u južnoj Engleskoj, nakon čega se okušao kao radijski izvjestitelj za BBC. Godine 1988. prešao je na televiziju i kao dopisnik ITN-a javljao se iz Somalije, Sirije, Libanona i BiH. Na Sky je prešao 1993. godine kao dopisnik iz Afrike. Osobito se istaknuo izvještajima o ratu i genocidu u Ruandi, za što je nagrađen dvjema nagradama Newyorškog televizijskog festivala.

Potočnik: Proglašenje pojasa donijelo bi više štete nego koristi

SLOVENSKI ministar za europske poslove Janez Potočnik reagirao je u ponedjeljak navčer na izjave da bi Slovenija kao protumjeru na proširenje hrvatske jurisdikcije u Jadranu trebala odmah pomorskim zakonikom proglasiti svoj epikontinentalni, ali i gospodarski pojas u Jadranu, i naglasio da bi takav potez donio više štete nego koristi. Te su prijedloge u ponedjeljak javno iznijeli Miha Pogačnik, pravni savjetnik ministra vanjskih poslova i Janez Janša, predsjednik slovenskih demokrata (SDS), najjače oporbene stranke u parlamentu. "Osobno mislim da nam se s tim promjenama ne žuri i da bi nam takav potez više štetio nego koristio", rekao je Potočnik na konferenciji za novinare. "Na prenagljeni i nekonstruktivni potez Hrvatske moramo odgovoriti promišljeno, a ne zrcalno preslikavati hrvatske poteze", rekao je Potočnik, dodajući da Slovenija na rješenju tog pitanja mora surađivati s Italijom i Europskom unijom, te pričekati rezultate Venecijanske konferencije o zaštiti Sredozemlja. Savjetnik slovenskog ministra vanjskih poslova, inače profesor na Pravnom fakultetu u Ljubljani, dr. Miha Pogačnik u ponedjeljak je navečer u opširnijim razgovorima za nacionalnu televiziju i komercijalnu televizijsku postaju POP-TV pojašnjavao svoje izjave da Slovenija izmjenama pomorskog zakonika mora ispraviti "grešku" što u ranijem tekstu tog zakona nije definirala svoj epikontinentalni pojas s mogućnosšću proglašenja isključive ekonomske zone, na što Slovenija, po njegovim riječima, ima pravo. Pogačnik je rekao da bi Slovenija takav potez na osnovi novog pomorskog zakonika mogla izvesti u dogovoru "sa svim zainteresiranim državama u Jadranu" i "u suradnji s Europskom unijom. Janša je pak za slovenske elektronske medije izjavio da se zalaže za hitne izmjene pomorskog zakonika kojim bi Slovenija kao dio svog epikontinentalnog pojasa navela "cijeli Piranski zaljev". Tako bi, pojasnio je čelnik slovenske parlamentarne oporbe, Slovenija učvrstila svoje pregovaračke pozicije u slučaju međunarodne arbitraže o granici "koja je sada izglednija nego ikada", pojasnio je Janša.

Britanski veleposlanik Jarrold o razgovoru s Pukanićem

BRITANSKI veleposlanik u Zagrebu Nicholas Jarrold, zatražen da komentira izvještavanje tjednika Nacional, potvrdio je u ponedjeljak da je s novinarom tjednika Ivom Pukanićem razgovarao o slučaju generala Ante Gotovine, ali se u izjavi nije očitovao na tvrdnje tjednika da se ponudio kao posrednik između glavne haške tužiteljice Carle del Ponte i umirovljenog hrvatskog generala. Pukanić je u Nacionalu u ponedjeljak objavio da je krajem srpnja u dva navrata razgovarao s veleposlanikom Jarroldom o Gotovini, kojeg je Haški sud (ICTY) optužio za zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom i nakon operacije Oluja. Prema pisanju Nacionala, Jarrold je Pukaniću na prvom sastanku rekao da bi "bilo dobro kad bi se general i tužiteljica pokušali dogovoriti", te da će "kontaktirati s Haagom". Na sastanku sljedećeg dana, piše Nacional, Jarrold je Pukaniću dao "prijedloge tužiteljice za Gotovinu", te dogovorio sastanak Pukanića s predstavnikom Haaškog suda u Zagrebu Thomasom Osoriom. U Jarroldovoj pisanoj izjavi za Hinu, koju je prenijela glasnogovornica veleposlanstva Tessa Fras, navodi se da je do sastanka došlo na Pukanićev zahtjev, te da je Jarrold Pukanića primio kao predsjednika uprave Nacionala. Jarrold se u izjavi međutim nije očitovao na novinarove tvrdnje o svojoj posredničkoj ulozi. "(Pukanić) je želio razgovarati o britanskoj politici u slučaju umirovljenog generala Gotovine. Objasnio sam da naše stajalište i dalje ostaje da se Gotovina kao optuženik treba odmah predati Haškom sudu", stoji u izjavi. "Naš sastanak prekinut je dolaskom jednog gosta na ručak i dogovoreno je da nastavimo sastanak sljedećeg dana. Na drugom sastanku, ponovno sam pozvao Pukanića da ohrabri Gotovinu da se preda Sudu, te sam ga uputio na lokalni ured ICTY-ja", navodi se u izjavi britanskog veleposlanika. Na kraju izjave veleposlanik Jarrold navodi da je o tom susretu "odmah izvijestio hrvatske vlasti".

BUSH NAREDIO REORGANIZACIJU MISIJE U IRAKU

Izložen sve većem pritisku da stabilizira Irak, američki predsjednik George W. Bush objavio je u ponedjeljak da je naložio reorganizaciju američke misije u toj zemlji, zaduživši za to svoju savjetnicu za nacionalnu sigurnost Condoleezzu Rice. L Rice će na čelu "Iračke stabilizacijske skupine", osnovane unutar Vijeća za nacionalnu sigurnost, imati izravniji nadzor nad situacijom u Iraku, no Bushovi pomoćnici ističu da ovlasti američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda time neće biti umanjene. "Pentagon ostaje i dalje vodeća agencija. Ta će skupina pomagati naporima ministarstva obrane i koalicije", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan. Skupina će koordinirati američke napore na četiri područja u Iraku: borbi protiv terorizma, gospodarstvu, izgradnji političkih institucija i razvoju komunikacija. Isti će se model primjeniti u Afganistanu. Novi pristup osmišljen je u očekivanju odluke Kongresa o dodjeli 20 milijardi američkih dolara za obnovu Iraka, u sklopu ukupnog iznosa od 87 milijardi dolara zatraženog za američku misiju u toj zemlji.

Filori: Granični spor sa Slovenijom nije prepreka za ulazak u EU

HRVATSKO proglašenje zaštićene ekološko-ribolovne zone u Jadranu i još uvijek neriješeno pitanje granice sa Slovenijom nije prepreka za ulazak Hrvatske u EU, izjavio je glasnogovornik europskog povjerenika za proširenje Jean-hristophe Filori za izdanje Vjesnika od utorka. "Ni nepostojanje konačnog sporazuma o granicama niti proglašenje ekološko-ribolovne zone ne dovode u pitanje ulazak Slovenije, a potom i Hrvatske u EU", kazao je Filori za Vjesnik. U suprotnom, dodao je Filori, prva bi pri ulasku u EU probleme imala Slovenija. I u samoj Uniji imamo nekoliko neriješenih graničnih pitanja, poput Gibraltara, obrazložio je Filori. I Nizozemska i Belgija svoj su posljednji granični spor riješile tek prije nekoliko godina, dodao je.