NEDAVNA borba na život i smrt četiri metra dugog Burmanskog pitona i upola kraćeg aligatora u američkom Nacionalnom parku Everglades završila je prizorom iz filmova strave, zmija je pokušala progutati živog gmaza i pritom jednostavno eksplodirala.

Taj je događaj ojačao strahove biologa da bi te neautohtone zmije mogle ugroziti opstanak cijelog niza životinjskih vrsta u Evergladesu, poput drugih reptila, čaplji, vjeverica ili vrabaca.

Mučne dokaze sraza pitona i aligatora prošlog su tjedna otkrili i snimili jedan biolog istraživač i pilot helikoptera.

Iz rasprsnute zmije je virio stražnji dio aligatora, a profesor bologije sa Sveučilišta Florida Frank Mazzotti smatra kako je gmaz možda zabio kandže u pitonov trbuh dok ga je on pokušavao probaviti.

To je već četvrti sukob te dvije vrste u posljednje tri godine, a u dosadašnjima se snažnijim pokazao aligator ili nije bilo pobjednika.

"Postojala je nada da aligatori mogu kontrolirati Burmanske pitone, ali ovo pokazuje da će borba biti neizvjesna. Jednom će pobijediti aligator, drugi put piton. To istodobno znači da više ništa u parku Evergladesu neće biti sigurno pred pitonom", kazao je Mazzotti.

Ne zna se koliko je točno pitona u tom parku, ali mnoge ostavljaju bivši vlasnici koji su ih držali kao kućne ljubimce, a u posljednje dvije godine uhvaćeno ih je najmanje 150.

PREDSJEDNIK Srbije Boris Tadić smatra kako nije u redu da se na slučajeve Ante Gotovine i Ratka Mladića primjenjuju "dvostruka mjerila". On upozorava kako je opasno da Hrvatima Gotovina nije preduvjet za ulazaku u EU, a Srbima Mladić jest.

U razgovoru za srpski B92, na novinarsko pitanje kako komentira situaciju u kojoj je Europska unija odustala od zahtjeva da Ante Gotovina bude uvjet za početak pregovora Hrvatske sa EU, Tadić je odgovorio kako Srbija ima izuzetno težak međunarodni položaj zbog katastrofalne politike 90-tih.

"To je bila politika koju su kreirali uglavnom Milošević, a s vremena na vrijeme i SRS, a posljedica toga je da mi nemamo jednak status kao i druge zemlje. Izgubili smo legitimitet, odnosno izgubili smo mogućnost braniti naše interese kao što te interese brane druge zemlje. " - kazao je Tadić.

"U slučaju duplih principa Gotovina - Mladić, ne postoji političar s kojim o tome nisam razgovarao i sada u New Yorku pred sastanak kontaktne skupine, jer sam osjećao da do toga može doći." - dodao je Tadić.

"Vrlo opasna situacija je ukoliko Gotovina nije preduvjet za Hrvatsku za europske integracije i euro-atlantske integracije, a Ratko Mladić je za Srbiju. Ja smatram da to nije fer, i to sam rekao svim svojim međunarodnim sugovornicima." - kazao je srpski predsjednik i dodao: "Istovremeno, moram se kretati u određenoj realnosti, ne mogu se povući iz političke borbe za interese ove zemlje, i postoji mogućnost da tako i bude, da za Hrvatsku to ne bude preduvjet, a da za Srbiju bude preduvjet."

Predsjednik Srbije istaknuo je da se ipak raduje odluci o početku pregovora s Hrvatskom, te da želi da Hrvatska što prije postane članica EU, što bi po njegovim riječima bilo bolje i za Srbiju i Crnu Goru.

"Što više zemalja iz okruženja uđe u EU, brže ćemo i mi ući u EU. Ali, vrlo je opasno i na ovom mjestu sa ovim Haškim tribunalom, kao i u slučaju Kosova, kao i u slučaju BiH-a, ustavno-pravnog statusa, imati politiku duplih standarda i protiv toga se borim. " - zaključio je Tadić.

53-GODIŠNJI Ivan Kaposta iz Sremčice u Srbiji pokušao se ubiti nakon što se vratio s posla na kojem ga je, kako je Blicu rekla Ivanova supruga Dragica, poslodavac neprestano maltretirao i tukao.

"Došao je jučer i plakao da ga gazda maltretira. Rekao je da ga je gazda i tukao, ali mi ni u jednom trenutku nije djelovao kao da će učiniti nešto ovakvo. Zvao me da dođem s posla, ali nisam mogla izađi." - rekla je u suzama Dragica Kaposta.

Njen suprug, koji je radio u lokalnoj kemijskoj čistionici, je nakon što je aktivirao eksplozivnu napravu u dvorištu svoje kuće u Sremčici, ostao bez šake i teže je ranio desnu potkoljenicu, a u eksploziji je lakše ranjena i 30-godišnja Sevdija Grdelaj koju je komad eksplozivne naprave pogodio u leđa.

"Nekoliko nas žena stajale smo ovdje i pržile papriku. On se pojavio preko puta i vikao: Sklonite dijete, sklonite dijete! Stigla sam samo upitati tko je ovaj čovjek i vidjela sam da nešto odvija. Nije to bila bomba, jer bomba je okrugla. Ovo što je on aktivirao, bilo je malo i izduženo. Odjednom se čula detonacija i više ga nisam vidjela." - ispričala je Nada Dimitrijević koja se u trenutku eksplozije našla u susjednom dvorištu.

"Sevdija, koja je stajala ovdje pored mene, odmah je pala i počela zapomagati. U prvi mah nismo znali što joj se dogodilo, ali smo poslije vidjeli da ju je geler pogodio u rebra, u predjelu bubrega." -kaže Nada Dimitrijević.

Ranjeni 53- godišnji Kaposta i 30-godišnja Grdelaj su ubrzo prebačeni u beogradski Urgentni centar, a cijeli slučaj još je u kriminalističkoj obradi.

AMERIČKI senat izglasao je sa čak 90 glasova za i svega 9 glasova protiv donošenje zakonskog amandmana koji će osigurati da se iz 440 milijardi teškog proračunu za vojsku izdvoje sredstva za izradu i distribuciju pravilnika o tretmanu prema ratnim zarobljenicima.

Donošenje amandmana svojevrsna je pljuska  Pentagonu i Bijeloj kući, osobito zbog činjenice da je predsjednik George W. Bush po prvi put otkako je postao američkim predsjednikom zaprijetio ulaganjem veta na donošenje proračuna ukoliko Senat odobri izradu pravilnika.

Amandman bi trebao osigurati da stručne institucije izrade priručnik o pravilnom tretiranju ratnih zarobljenika, te bi trebao osigurati sprječavanje "okrutnog, neljudskog i ponižavajućeg tretmana i kažnjavanja zarobljenika".

Izglasane mjere, predložene od strane senatora Johna McCaina iz Arizone, prisiljavat će vojnike na terenu da slijede humanu i standardnu proceduru ispitivanja zarobljenika, a koja bi se u budućnosti trebala nalaziti u vojničkom terenskom priručniku, obveznom štivu svakog američkog vojnika.

No, zanimljivo da je nekoliko sati prije sinoćnjeg glasovanja o amandmanu iz Bijele kuće došlo do svojevrsnog političkog suprotstavljanja izglasavanju akta, a zbog toga je predsjednik Bush ostavio otvorenom mogućnost ulaganja veta na donošenje ukupnog vojnog proračuna ukoliko senatori budu raspravljali i o spomenutom amandmanu.

Bijela kuća svoj je stav pravdala tvrdnjom da je amandman o izradi pravilnika "nepotreban" tj. da "se ponavlja". Glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan rekao je sinoć kako će Bushu vjerojatno biti predloženo da uloži veto na donošenje vojnog proračuna, te je ustvrdio da postojeći zakon već zabranjuje nedozvoljen tretman prema zatvorenicima.

McClellan kaže da će amandman "ograničiti predsjednikovu mogućnost da se kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga učinkovito bori u ratu protiv terorizma".

Ukoliko Bush uloži veto na amandman bit će to prvi put da je iskoristio to pravo otkako je prije pet godina postao predsjednik SAD-a.

Zakonski amandman izglasan je u sjeni prošlotjedne presude američkoj vojnikinji Lynndie England koja je u Teksasu osuđena na trogodišnju kaznu zatvora zbog zlostavljanja iračkih zatvorenika.

England je osuđena nakon sudskog procesa koji je pokrenut po objavljivanju fotografija zatvorenika smještenih u iračkom zatvoru Abu Ghraib, na kojima se vidi kako ona zlostavlja uhapšene Iračane.

(Foto: Arhiva)