ARHIVA

Pešorda apelirao na Slovence da "srpskohrvatski" odlože na tavan

subota, 6.12.2003 11:31

PJESNIK Mile Pešorda apelirao je na slovensku kulturnu javnost, u razgovoru za mariborski "Večer" od subote, da u "ropotarnicu povijesti" odloži izraz "srpskohrvatski jezik" kojim vrijeđa i Hrvate i Srbe, iako ga slovenska politička klasa i 12 godina nakon raspada Jugoslavije neumjesno koristi kako bi istakla "kulturnu različitost" od "Zapadnog Balkana". "Kao prijatelj slovenskog naroda i kulture, ali u prvom redu kao hrvatski pjesnik, bio bih vrlo sretan kad bi se i u Sloveniji konačno priznala činjenica da je hrvatski jezik samostalan", rekao je Pešorda za "Večer". "Tako bi i Slovenci u ropotarnicu povijesti poslali izraz srpskohrvatski, kao i projekte koji vode do brisanja bilo kojega naroda ili jezika", rekao je Pešorda u razgovoru za slovenski list u povodu prijevoda njegove zbirke "Stablo s dušom ptice" na slovenski jezik. Pešorda je rekao da je jezik duhovna domovina, te da se izrazom "srpskohrvatski" još uvijek prikrivaju "projekti nostalgije za prošlim i puka želja da na toj pustopoljini nešto iznikne". Da će, barem u Sloveniji, i Pešordin apel najvjerojatnije ostati samo "puka želja", dokaz je i to što je slovenski list u naslovu pjesnika rođenog u Grudama nazvao "bosanskohercegovačkim pjesnikom".

Vojno krilo islamskog džihada najavljuje osvetu

subota, 6.12.2003 04:21

VOJNO krilo radikalnog pokreta Islamski džihad objavilo je u noći s petka na subotu da će osvetiti nedavne izraelske operacije kojima je cilj rušenje militantnih skupina u Ramalahu i Dženinu na Zapadnoj obali, dodavši da će udariti u samo središte izraelskog teritorija. "Odgovarat ćemo malo po malo, s vremenom sve jače, udarajući u središte cionističke države. Dat ćemo snažan odgovor na cionističke zločine počinjene u Ramalahu, Dženinu i Rafahu kao i na trenutačne deportacije naših mudžahedina", ističu Brigade Al Kods u svom priopćenju. Islamski džihad se osvrnuo na posljednje izraelske operacije na Zapadnoj obali i na pojasu Gaze kao i na potjerivanje 12 Palestinaca s tog

ČELNIK HAMASA: NEKA SE IZRAELCI PRESELE U EUROPU

Duhovni vođa palestinske militantne skupine Hamas, šejk Ahmed Yassin rekao je kako se protivi židovskoj državi na palestinskoj zemlji, te da se Izraelci mogu preseliti u Europu. L "Cilj našeg otpora je omogućiti svim Palestincima da žive u svojoj zemlji i svim vjerama da budu žajedno - muslimanima, kršćanima i židovima", rekao je Yassin u interviewu njemačkom tjedniku Der Spiegel. Na upit znači li to da nema mjesta za židovsku državu, Yassin je odgovorio: "Mogu osnovati državu u Europi. Temelji Izraela su neodrživi". "Oni su izbacili milijune Palestinaca iz njihovih domova. Izraelci ne žele ovdje živjeti u jednakosti s drugima. Da to žele mogli su otvoriti zemlju kako bismo mogli živjeti zajedno", rekao je čelnik Hamasa. Yassin je odbacio neslužbeni mirovni sporazum koji su prije nekoliko dana u Ženevi potpisali umjereni Palestinci i Izraelci. On je posebno osudio što se u tom neslužbenom sporazumu napušta pravo na povratak palestinskih izbjeblica u današnji Izrael, ističući kako "nitko nema pravo odreći se tog prava". (Hina) rb

U ponedjeljak počinje rasprava u predmetu "Blaškić"

subota, 6.12.2003 10:01

PRED Žalbenim vijećem Haškog suda u ponedjeljak započinje rasprava o nova 73 dokaza obrane bivšeg zapovjednika Operativne zone Središnja Bosna Tihomira Blaškića, koji su odlukom sudaca uvedeni u postupak jer udovoljavaju kriteriju olakotnih ili oslobađajućih dokaza. Tužiteljstvo će tim dokazima suprostaviti svojih 30-ak dokaza. Blaškićev branitelj Anto Nobilo nije želio procjenjivati mogući ishod rasprave, koja započinje 8. prosinca, a na kojoj bi se tokom prvog tjedna trebali izvesti novi svjedoci obrane i dokazi obje strane, a potom, tjedan kasnije, i završne riječi. Na kraju rasprave Žalbenom bi se vijeću trebao obratiti i sam Blaškić. Nobilo je kazao kako će kao svjedoke obrane, uglavnom zaštićena identiteta, izvesti pripadnike međunarodnih snaga te zaraćenih strana u BiH. Žalbeno vijeće dozvolilo je obrani izvođenje novih 73 dokaza i šest svjedoka, dok će tužiteljstvo moći izvesti 30-ak protudokaza. Dokaze, koji su bili nedostupni tokom suđenja, obrana je podnijela Žalbenom vijeću u tri navrata u 2001. i 2002. zatraživši njihovo uvođenje temeljem kriterija olakotnih ili oslobađajućih dokaza. Žalbeno vijeće, izdvajajući prošle godine 73 dokaza obrane kao prihvatljiva u žalbenom dijelu postupka, ocijenilo je da su "relevantni, vjerodostojni i takvi da bi mogli pokazati da je presuda bila neutemeljena". Novi dokazi obrane potječu iz tri izvora - arhiva HVO-a koji su ležali nedostupni obrani u HIS-u do smjene vlasti, zatim iz ureda predsjednika RH, te iz haškog tužiteljstva koje ih je pronašlo u arhivu Armije BiH. Obrana Blaškića je u žalbi zatražila njegovo oslobađanje od svih optužba jer drži da novootkriveni dokazi, koje su zatajili kako bivša hrvatska vlast, tako i haško tužiteljstvo, nedvojbeno pokazuju njegovu nevinost. Među tim dokumentima su i brojna obavještajna izvještavanja koja je šef HIS-a Miroslav Tuđman izradio za svog oca o događajima u Srednjoj Bosni a koji, kako piše u žalbi, pokazuju da su Dario Kordić, Ignac Koštroman, Ante Slišković, Paško Ljubičić i Vlado Ćosić odgovorni za zločin u Ahmićima koji je izvela 4. bojna vojne policije. Na raspravi pred Žalbenim vijećem koncem prošle godine, posvećenoj pitanju novih dokaza obrane, branitelji generala Blaškića i tužiteljstvo suprostavili su mišljenja o tome opravdavaju li novi dokazi obrane pokretanje novog suđenja za neke ili sve točke optužnice. Ti dokazi, argumentirala je u studenome prošle godine pred Žalbenim vijećem Haškog suda obrana, utvrđuju drugačije činjenično stanje, a njihova nedostupnost kako obrani tako i sudskom vijeću u vrijeme prvostupanjskog postupka, zbog nesuradnje Hrvatske i BiH koje ih nisu stavile na raspolaganje, dovela je u pitanje i pravičnost samog suđenja na kojem je Blaškiću izrečena kazna od 45 godina zatvora. Citirajući prvostupanjsku presudu u kojoj je dovedeno u pitanje postojanje ključnog dokaza na koji se pozivala obrana, a nije ga uvela u postupak - izvještavanje SIS-a o istrazi zločina u Ahmićima, Blaškićev branitelj Rusell Haymann je poručio: "Sada imamo izvještavanje... Zamislite kako bi suđenje drugačije izgledalo da smo ga mogli dobiti". Haymann je kazao kako čvrsto vjeruje da je Blaškić od 45 godina njih 40 dobio - za Ahmiće. Haško je tužiteljstvo na sjednici poručilo da novo suđenje u predmetu "Blaškić" nije opravdano u ovoj fazi postupka jer po njima novi dokazi obrane ne mijenjaju temeljne postavke presude, procijenivši da bi Žalbenom vijeću trebalo do četiri tjedna da sasluša 10-ak svjedoka obje strane i razmotri nove dokaze, od čega obrane 50, a tužiteljskih oko stotinu, na temelju kojih bi donijelo odluku o Blaškićevoj žalbi. Žalbeno vijeće na kraju je prihvatilo šest svjedoka obrane i 73 dokaza, te oko 30 dokaza tužitelja. Prvostupanjsko vijeće Haškog suda 3. ožujka 2000. proglasilo je Blaškića krivim i osudilo na 45 godina zatvora za ratne zločine počinjene u Lašvanskoj dolini od polovice 1992. do 1994., od kojih je najteži pokolj muslimana sela Ahmići u travnju 1993. godine. Blaškić je u pritvoru od 1. travnja 1996. godine bez pravomoćne presude.

ARGENTINA TRAŽI OBJAŠNJENJE LONDONA

Argentina je u subotu izrazila zabrinutost i zatražila objašnjenje Londona nakon što je glasnogovornik britanskog ministarstva obrane priznao kako se na brodovima koji su sudjelovali u borbama s Argentinom za Falklandsko otočje 1982., nalazilo nuklearno oružje. L Argentinska vlada od Britanija zahtjeva "precizne i potpune" informacije o tome, priopćilo je argentinsko ministarstvo vanjskih poslova. Argentinska je vlada od Britanije zatražila "da je uvjeri, na način kojemu se može vjerovati, kako nema nuklearnog oružja bilo gdje u južnom Atlantiku, uključujući u potonulim brodovima, na dnu mora". "Potvrđujemo da je tokom pohoda na Falklande upućeno nešto nuklearnog oružja, koje se iz sigurnosnih razloga i zbog poštovanja međunarodnih obveza stalno premještalo", izjavio je u petak navečer glasnogovornik britanskog ministarstva obrane. Šef kabineta argentinske vlade Alberto Fernandez izrazio je u subotu veliku zabrinutost povodom britanskog priznanja. "Jako smo zabrinuti jer je nuklearno oružje u to doba prebačeno u ratno okružje. Zabrinuti smo zbog posljedica koje je to moglo imati i želimo utvrditi je li ostalo nuklearnog materijala u Argentinskom moru (južni Atlantik)", rekao je.

AMERIČKI VOJNIK PRONAĐEN MRTAV U BAZI KOD GNJILANA NA KOSOVU

Američki vojnik, pripadnik američkog kontingenta KFORa, pronađen je mrtav u američkoj bazi Monteith, kod Gnjilana, priopčio je KFOR u subotu navečer. L Narednik Daryl Brooks (43) pronađen je u četvrtak ujutru u betonskom bunkeru u bazi Monteith, kod Gnjilana, u istočnom dijelu Kosova, kaže se u priopćenju KFOR-a. On je, prema priopćenju, umro od rane od vatrenog oružja. Druge pojedinosti nisu objavljene. Gotovo 2.500 američkih vojnika sudjeluje u mirovnim snagama na Kosovu koje predvodi NATO, a koje imaju ukupno oko 20.000 pripadnika. Američki vojnici nadziru istočni sektor Kosova koji graniči s Makedonijom i Srbijom. (Hina) bb rb

Čović: Mostar može jamčiti sigurnost svim državnicima, pa i Bushu

PREDSJEDAVAJUĆI Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović, voditelj Organizacijskog odbora za završetak radova i otvaranje Staroga mosta u Mostaru izjavio je u subotu da će na svečano otvorenje obnovljenog mosta biti pozvani predsjednici svih zemalja članica UN-a i da Mostar može jamčiti sigurnost svim državnicima pa i američkom predsjedniku. Dogovorili smo pripremu poziva "za sve šefove država Ujedinjenih naroda, sve međunarodne organizacije koje su priključene UN-u te naravno, sve organizacije koje su bile vezane za Stari most i stari grad", rekao je Čović nakon subotnjeg sastanka Organizacijskog odbora u Mostaru. Čović je izrazio uvjerenje da je Mostar siguran grad. Grad "može sa sigurnosnog aspekta apsolutno jamčiti dolazak svakog državnika iz svijeta, pa tako i predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (Georgea Busha)", rekao je. On očekuje da će se svečanosti otvaranja Staroga mosta, zakazanoj za 23. srpnja 2004. odazvati veliki broj državnika. Predsjedavajući državnog Predsjedništva istaknuo je kako do tada treba napraviti velike infrastrukturne zahvate u Mostaru, primjerice osposobiti Zračnu luku u Mostaru za slijetanje većeg broja zrakoplova i sagraditi nekoliko prometnica gradu. On je istaknuo da se s tim pripremama kasni zbog čega je najavio jače angažiranje pododbora za infrastrukturu. Kad je o financijskim sredstvima riječ kazao je kako će pripreme i sama ceremonija biti financijski zahtjevni zbog čega će se financirati iz državnog, entitetskih i proračuna grada Mostara. Uz Čovića sastanku je nazočio i bošnjački član Predsjedništva Sulejman Tihić te dopredsjednik Vijeća ministara i ministar sigurnosti BiH Bariša Čolak. Članovi Organizacijskog odbora tokom dana obišli su mjesto na kojemu se gradi, u hrvatsko-bošnjačkome ratu, srušeni Stari most.