No, špekulira se da je ubijen jer se hvalio kako strancima za pet milijuna dolara može izručiti jednog od najtraženijih ratnih zločinaca na svijetu, Radovana Karadžića.

Index.hr/Hina/Pincom/Glas javnosti

DRAGANU VASILJKOVIĆU australski su federalni agenti dopustili da napusti zemlju svega par dana nakon što je Vlada zatražila od Federalne policije da istraži tvrdnje prema kojima je počinio ratne zločine u Hrvatskoj, javlja list The Australian.

List koji je "otkrio" Kapetana Dragana u Australiji piše kako je Vasiljković prošle godine u korespodenciji s obavještajnim agentom policije zaprijetio brutalnom torturom nekadašnjeg zamjenika haškog tužitelja, Grahama Blewitta.

Vasiljković se sada nalazi u zatvoru u Sydneyu, nakon što ga je australska federalna policija u siječnju uhapsila zbog hrvatskog zahtjeva za izručenjem.

U e-mailovima koji su slani između 15. rujna i 1. oktobara 2005 Vasiljković je, potpisan imenom Daniel Snedden, agentu otkrio namjeru putovanja u Srbiju.

"Želim biti siguran kako se to neće protumačiti kao bijeg iz zemlje. Imaš pet dana do mog polaska.", napisao je Vasiljković, a agent je uzvratio kako "policija neće spriječiti putovanje", navodi The Australian.

Glasnogovornica federalne policije potvrdila je kako je prepisku inicirao Kapetan Dragan, te da se provodila preko službene e-mail adrese.

Vasiljkovića je The Australian otkrio kao instruktora golfa u Perthu, a u e-mailovima je "spomenuo" i bivšeg zamjenika haškog tužitelja ICTY Grahama Blewitta, koji je danas sudac u New South Walesu.

"Izvući ću golf palicu iz svoje torbe i zagrijati jedan dio dok se ne zažari. Zatim ću nagurati hladan dio u njegovu debelu guzicu tako da mu se opeče ruka kada ju pokuša izvaditi." - stajalo je u e-mailu.

Ovo nije prvi puta da je Vaslijković preko e-maila prostački vrijeđao i prijetio. Komunicirao je i s Vesnom Škare-Ožbolt, tadašnjom ministricom pravosuđa koja je potpisala nalog za njegovo izručenje, te ju je prostački izvrijeđao nazvavši je "promiskuitetnom kujom".

S.H.

FILM "Grbavica" bosansko-hercegovačke redateljice Jasmine Žbanić, koji je na prestižnom filmskom festivalu održanom nedavno u Berlinu osvojio glavnu nagradu, onu za najbolji film, u ponedjeljak je premijerno prikazan u Srbiji, točnije u beogradskom "Sava Centru".

Projekciju filma u sklopu programa "FEST na bis" obilježio je niz manjih incidenata.

Film "Grbavica" bavi se mučnom temom silovanja muslimanki u ratu u BiH, konkretno pričom o muslimanki koji je za vrijeme rata silovao Srbin, te je bila prisiljena roditi njegovo dijete u logoru.

Kako javlja agencija Beta, neposredno prije same projekcije na pozornicu se popela Svetlana Petrušić, autorica dokumentarca "Pobij, pokrsti, proteraj", koji se bavi stradanjem Srba u bosansko-hercegovačkim logorima za vrijeme rata. Pokušala se obratiti publici, ali djelatnici osiguranja su ju spriječili u toj namjeri.

Prije projekcije "Grbavice" u beogradskom "Sava Centru" uočeno je nekoliko osoba koje su nosile majice s likovima srpskih ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karaždića, a neposredno prije početka projekcije u dvorani su se čuli zvižduci i povici "Srbija! Srbija!".

Redateljica filma Jasmina Žbanić se nakon projekcije poklonila publici, pa dodala kako se nada da će njezin film "zatvoriti krug, jer se scenarij za njega počeo pisati još u Beogradu".

N.B./Beta

HRVATSKI državljanin odgovoran je za pomorsku nesreću u kojoj je teretni bord Zim Asia krajem rujna prošle godine udario u japanski brod te usmrtio sedmoricu mornara, javljaju izraelski mediji.

Izraelski Jerusalem Post objavio je, pozivajući se na rezultate istrage Ministarstva prometa, kako je drugi oficir broda Zim, hrvatski državljanin, odgovoran za nesreću u kojoj je život izgubilo sedam mornara na ribarskom brodu Shinseimaru.

Neimenovanom hrvatskom državljaninu sudit će se u Izraelu jer je brod Zim plovio pod izraelskom zastavom, piše list.

"Ministarstvo je priopćilo kako su otkriveni propusti u procedurama upravljanja brodom." - kazao je u utorak Arieh Rona, šef izraelskih lučkih vlasti.

Nesreća se dogodila 28. rujna prošle godine, a prema pisanju Guardiana početkom oktobara, brod je nakon udara u japansku ribaricu promijenio smjer i pobjegao. Sudar se dogodio u međunarodnim vodama, 40 kilometara od rta Nosappu na otoku Hokkaido, na sjeveru Japana.

Shinseimaru NO 3.

Kapetan broda Zim Asia, Moshe Ben David, je nakon što je pristao u Južnoj Koreji kazao je kako nije primjetio sudar. Ipak, radar obalne straže zabilježio je da je njegov teretni brod promijenio smjer nakon sudara.

Obalna straža Južne Koreje za vrijeme pregleda broda u luci Busan pronašla je tragove boje koji pripadaju drugom brodu. Glasnogovornik obalne straže Takatoshi Nagasaki tada je potvrdio kako uzorci boje odgovaraju japanskom brodu.

U hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija informaciju izralelskih medija nisu mogli potvrditi, ali ni demantirati.

"Informaciju ne možemo niti potvrditi niti demantirati. U kontaktu smo s našim veleposlanikom u Izraelu, a informaciju moramo provjeriti diplomatskim putem jer se radi o osjetljivom pitanju." - izjavila je za Index u utorak navečer glasnogovornica MVPEI-a Ivana Crnić.

Nalazi izraelskog ministarstva bit će uključeni u postupak koji će se voditi protiv oficira broda Zim.

S.H.

MILAN BABIĆ bio je ključna figura u borbi hrvatskih Srba ranih 90-ih da stvore vlastitu državu u dijelovima Hrvatske naseljenim Srbima, objavio je BBC profil ratnog zločinca koji je u nedjelju kasno popodne u svojoj ćeliji izvršio samoubojstvo.

Inače po struci stomatolog, Babić je 1990., uoči prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, postao članom Srpske demokratske stranke. Bio je predsjednik Odbora SDS-a za Knin i šef Izbornog stožera stranke na tim izborima. SDS je ostvario pobjedu u općinama s većinskim srpskim stanovništvom, a Babić je izabran za predsjednika općine Knin.

Njegov izbor za predsjednika općine Knin podudarao se s rastućom moći hrvatskog nacionalnog vođe Franje Tuđmana, te njegove stranke, Hrvatske demokratske zajednice.

Poslije dolaska na vlast Franje Tuđmana i njegovog HDZ-a, došlo je do pobune krajinskih Srba u Hrvatskoj. Babić i njegovi suradnici osnovali su područja u kojima je hrvatskim sigurnosnim snagama bio zabranjen pristup.

Taj je sukob eskalirao tokom 1991., nakon što je Hrvatska proglasila svoju nezavisnost. Slijedom tog događaja, Srpski su separatisti - naoružani i uz potporu jugoslavenske vojske, a u kojoj su dominirali vojnici srpske nacionalne pripadnosti, preuzeli kontrolu nad gotovo 30% hrvatskog teritorija. SAO je proglašena za Republiku Srpsku Krajinu pošto je Europska zajednica u prosincu 1991. najavila međunarodno priznanje Hrvatske. Babić je ponovo izabran za predsjednika i premijera samoprozvane Republike Srpske Krajine .

Na predsjedničkim izborima RSK održanima 12. prosinca 1993., pobijedio je jednoga od Miloševićevih sljedbenika, Milana Martića. No, zahvaljujući Miloševićevu utjecaju, pod njegovim su pritiskom rezultati poništeni, te su novi izbori pobjedu donijeli Martiću.

No, kako se položaj krajinskih Srba s vremenom počeo pogoršavati te su se morali udružiti, Babić je ponovno "isplivao" na mjesto premijera.

Babić je 1995. godine prihvatio prijedlog da se regijama naseljenim Srbima osigura određena autonomija, no bilo je prekasno - hrvatske su snage ponovno osvojile Krajinu u akciji "Oluja" u augustu iste godine, a tokom koje je iz Hrvatske prognano više od 200.000 Srba.

Nakon toga, Babić je s obitelji, suprugom Dušankom te sinom Stefanom i kćeri Jelenom, pobjegao u Beograd, gdje je u Batajnici, inače predgrađu Beograda, uzgajao gljive na posjedu koji je bio u vlasništvu njegove rodbine.

O njemu se ponovno moglo čuti 2002. godine, kada se pojavio kao svjedok na suđenju Slobodanu Miloševiću u Haagu.

Bio je ključni svjedok u suđenju Miloševiću, i to na strani tužilaštva koje je tražilo nekoga čije će svjedočenje poslužiti kao dokaz da je Milošević kao predsjednik Srbije, iako nije imao nikakve službene kontrole nad događajima u Hrvatskoj, u praksi ipak imao autoritet i utjecaj na kreiranje politike hrvatskih Srba.

Svoje je svjedočenje najprije započeo kao zaštićeni svjedok, pod šifrom C-036, no kada se njegov identitet u njegovim svjedočenjima počeo s vremenom očitovati, Babić je odlučio "izaći u javnost" kao svjedok.

Kako je u Miloševićevoj optužnici imenovan jednim od sudionika u operaciji etničkog čišćenja u Hrvatskoj, Babić se ubrzo i sam našao na haškoj optuženičkoj klupi.

Haški tribunal je 18. studenog 2003. objelodanio optužnicu protiv Babića, u kojoj mu se na teret stavljaju zločini nad hrvatskim civilnim stanovništvom, uključujući ubojstvo stotine Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva u više sela u Krajini od 1. augusta 1991. do 15. veljače 1992.

Početkom suđenja, Babić se nije želio očitovati ni kao kriv niti kao nevin. No, nakon nagodbe sa tužilaštvom koje je u zamjenu za njegovo priznanje krivice odbacila četiri druge točke optužnice koje ga terete za kršenje zakona i običaja rata, Babić je 27. siječnja 2004. priznao krivicu za zločine protiv čovječnosti.

U jednoj od svojih izjava pred haškim sudom, Babić je izjavio kako osjeća sram i krivnju zbog svojih postupaka, postavši tako jedan od rijetkih optuženika za ratne zločine u Haagu kojima je to pošlo za rukom.

Haški tribunal je 28. lipnja 2004. osudio Babića na 13 godina zatvora.

U trenutku kada je počinio samoubojstvo, Milan Babić, koji je svoju zatvorsku kaznu služio na neobjavljenoj lokaciji, upravo se bio vratio u Haag kako bi svjedočio protiv svog bivšeg političkog rivala, Milana Martića.

B.S.

DANA REEVE, 44-godišnja udovica pokojnog američkog glumca Christophera Reevea, umrla je jučer u Memorijalnom Sloan-Kettering medicinskom centru u New Yorku od posljedica raka pluća.

Dana je umrla nepunih 17 mjeseci nakon što je u oktobaru 2004. godine, u 52. godini života, od posljedica srčanog udara umro njen suprug koji se u filmskom svijetu najviše proslavio ulogom "Supermana" u istoimenom filmskom serijalu nastalom u razdoblju od 1978. do 1987. godine.

Dana Reeve nakon suprugove smrti vodila je zakladu koja je nosila njegovo ime, a čiji je cilj bio skupljanje sredstva za financiranje kvalitetnijeg tretmana i pronalaženja metoda za izlječenje paraliziranih pacijenata, kakav je bio i pokojni Christopher.

"Superman" je paraliziran 1996. godine, a trajno nepokretan je postao nakon zamalo fatalnog pada s konja 1996. godine. Nakon nesreće Reeve je bio simbol odvažne borbe za život unatoč činjenici da je paraliziran (teška ozljeda kralježnice), a veliku podršku u tome mu je pružala i njegova supruga Dana.

U augustu 2004. godine Dana je objavila kako boluje od raka pluća (rekla je da nikada nije pušila), a svega dva mjeseca kasnije Christopher je preminuo nakon pada u komu koja je uslijedila po srčanom udaru koji je doživio u svom domu na ranču pokraj Bedford Villagea u državi  New York.

Iza Christophera i Dane Reeve ostao je 14 godišnji sin Will.

Christopher Reeve je iz prvog braka s Gaeom Exton imao sina Matthewa Exton Reevea rođenog 1979. godine i kćerku Alexandru Exton Reeve rođenu 1983. godine.

I.K.