Foto: AFP, Miroslav Ambruš-Kiš

REKOH, putovao sam sâm i opasnijim zemljama. U međuvremenu sam mnogo toga naučio i o Venezueli.

Moje iskustvo, potpomognuto argumentom "bio sam tamo i vidio", često se protivi predodžbama stvorenima iz gelera medijskog bombardiranja. Tako znam da u Iranu ne žive vjerski fanatici, nego možda najugodniji i najslobodarskiji ljudi koje sam ikad sreo, a Kurdskim brdima na jugoistoku Turske ne haraju krvoločne babaroge, nego možda najgostoljubiviji ljudi kod kojih sam ikad odsjeo.
 
Za Venezuelu je, zapravo, jako karakteristično što nigdje nisam mogao kupiti makar i školsku zemljopisnu kartu. Da znanje nije na cijeni uvjerio sam se mnogo puta. Ali, u Venezueli je najjeftiniji benzin na svijetu. Otrcano je reći da je jeftiniji od vode, jer se postavlja pitanje: koje vode? Odgovor je: one, iz vodovoda.

Mnogima će se otvoriti apetit na to svjetsko čudo s cijenom benzina. Kako je uopće moguća? Venezuela je bogata zalihama nafte, a ima i razvijenu naftnu industriju. Država porezima još dopunski hrani naftnu industriju, pa je cijena goriva subvencionirana do nezamislivosti. Izvori uz Karipsko more i rafinerija zapadno od Higuerotea, gdje sam duže boravio, gorivom hrane upravo 6-milijunski Caracas.
 
Ljudi u naftnoj industriji državni su službenici i žive odlično, u luksuznim kolektivnim rezidencijama opkoljenih visokim zidovima s bodljikavom živom ili pod naponom, s osiguranjem na ulazu u stambeni krug, a i unutra je više krugova rešetkastih kaveza.

Gringo za volanom je lovina
 
Bizarna cijena goriva je navodno socijalna kategorija: svatko vozi auto i njime, kao, može nešto početi u životu. Cestama voze automobili bez blatobrana, haube, registarske pločice. Iako policije ima puno i posvuda, čini se da im baš i nije stalo da putujuće olupine dovedu red.
 
Uz tu sam cijenu goriva fantazirao o rentanju automobila, ili motorkotača. Ništa od toga. Iako se motor od 125-150 kubika, kakvim se vozi 99 posto motorista, može kupiti već za 700 dolara, nitko mi ga neće iznajmiti. Olav ima jednoga takvoga koji ga čeka svaki put kad dođe u Higuerote, a njime je upravo prevrnuo brojač kilometara na 20.000, ali mu ga tamo nema tko pošteno popraviti pa je opasno po život uzjahati ga.

 
Ni od rent-a-cara ništa. Najmanji auto, kao što je npr. spark, može se unajmiti samo na aerodromu, a i na to zaboravite. Tjedan dana rentanja stoji gotovo 1.000 dolara, a lavovski dio u cijeni je osiguranje. Unatoč tome, dogodi li se nešto automobilu, nagrabusili ste zapleteni u komplikacijama koje će vam zagorčati život. Nije važno je li samo ogreban, ili je auto ukraden. Ali ako se i ništa ne dogodi u iskorištavanju rentanog automobila, gringo za volanom je lovina - policajcima.

Policajaca je, rekoh, mnogo, ali su slabo plaćeni. S domaćim vozačima policajci uopće ne ulaze u konfliktne epizode, čak i kad se voze vozilom za koje se i iz aviona vidi da su zreli za direktan odvoz na groblje automobila. Ne bacaju ih van, uostalom, jer je takvih vozila previše. Stranac je, međutim, čim ga policajci zaustave - kriv. Prijete mu nezamislive komplikacije ne pokaže li volju da sve u takvoj policijskoj zasjedi potplati. Uz plaćice reda veličine 2.000 kuna, takve su im žrtve redoviti izvori prihoda. Bogati se zato voze u blindiranim SUV-ovima sa zatamnjenim staklima, a policajci ih ignoriraju jednako kao i sirotinju.

Osim jeftinog benzina i puno nezainteresiranih policajaca ima još "dobrih stvari" u Venezueli
 
Padobranci koji dolaze sa svih strana svijeta, s aerodroma na obali u 130 kilometara udaljeni Higuerote voze se organiziranim prijevozom, uglavnom neprijavljenim taksijima koje voze vozači od povjerenja. I uz skoro besplatni benzin, takva vožnja u jednom smjeru stoji obično 600 bolivara, otprilike 400 kuna.

Vozač koji vas preuzme u zračnoj luci i vozi izravno u hotel u Higueroteu nervozan je jer želi izbjeći gužvu u vožnji kroz Caracas. Nije to zato jer su živčani zbog spore vožnje zagušenim širokim avenijama Caracasa, nego su to motoristi. Ne pjene se naši vozači što tamošnjim motoristi uglavnom divljaju vozeći se brzo između natiskanih automobila, nego zaziru od zastoja. Pritom ustraju da prozori budu zatvoreni, a vrata iznutra zabravljena.

Nije rijetkost, kažu mi vozači, da vam u zastoju netko na motoru zaprijeti pištoljem, uzme vam sve što imate i odjuri! A i oni koji se voze na dva kotača, ma koliko izazivali u prometu, prijetnja su policajcima koji radije okrenu glavu kad oni učine nekakve psine.

 
Navodno su motoristi u Caracasu posebna i vrlo solidarna kasta, a učini li policajac nekom motoristu nešto nažao, pozornika će zapamtiti i ne piše mu se dobro. Prije ili kasnije slijedi mu osveta. U malim mjestima malo je drukčije i motorkotače uglavnom kupuju oni koji ne mogu kupiti ni auto star pola stoljeća. U Caracasu jedino ne morate zazirati od cijelih obitelji koji se voze na motoru. Oni i onako za svoj račun nose glavu u torbi.
 
Osim jeftinog benzina i puno nezainteresiranih policajaca ima još "dobrih stvari" u Venezueli.
Generički lijekovi u privatnim su ljekarnama smiješno jeftini. Dvije table aspirina, dvije kune. Dvije table ibuprofena, dvije kune.

Najsiromašniji imaju najbolji vidik
 
Vlast ne dopušta divlja naselja doseljenika. Doseljenik u Caracas treba se prijaviti gradskim vlastima, a one mu ponude mjesto gdje će se organizirano naseliti. Na brdu. Tako umjesto naselja od drva i lima koje u drugim južnoameričkim metropolama nastaju i nestaju preko noći (ponekad zbog policijske akcije protiv sirotinje, a ponekad jer ih s lica zemlje zbriše kakva gadna nesreća), na brdima oko Caracasa nazivaju "cerros". Najsiromašniji imaju najbolji vidik.

Kada doseljenik odredi gdje će se smjestiti država mu dodijeli cement. Obično se na ukopanim stupovima od armiranoga betona dignu dvije-tri deke, između zgrada se proplete stubište - i onda se tu živi. Stanovnici dobiju i struju, besplatno. Samo neka je ima za televizore.

Do naselja okolnom strmom cestom neki sretnik, koji skuckao novac da kupi neku olupinu od autobusa, vozi na gotovo besplatnoj privatnoj autobusnoj liniji (dva bolivara), a sretnik s koncesijom na tu liniju pritom doživotno ima posao. Ako je prestrmo za cestu, vlast na pogodno mjesto dovuče besplatnu žičaru. Nitko ne računa da će ljudi koji tu žive imati auto. Ali se voze motorima.
 
Strme padine načičkane su tim betonskim strukturama neusporedivo solidnijima od brazilskih favela, a koloristički naglasci u njima su cijan-modri spremnici za vodu od dva-tri kubika. Nigdje ih nisam vidio u slobodnoj prodaji pa pretpostavljam da i njega fasuje svaki takav novi objekt.
Čudi li se itko što Hugo Chavez premoćno pobjeđuje na izborima i može izvesti kakve god želi ustavne promjene, makar istovremeno nitko kao da nije čuo za kanalizaciju, odvojenu od one bujične?

Nitko ne uči strane jezike, nitko pojma nema o računalima...
 
Školska su djeca odjevena u jednake, ali ukusne školske uniforme. Njegovana su, gotovo ljubomorno i prekrasna su. Pitam se, međutim, nauče li ondje išta? Nigdje nisam vidio udžbenike (možda ih dobiju?), a jako mi je indikativno što se nigdje ne može kupiti nikakva karta Venezuele. Čini mi se da to za izravnu posljedicu ima da ljudi masovno nemaju predodžbu o tome gdje je što izvan najužeg zavičaja.
 
Sav promet, osim lokalnoga, vodi u Caracas. Htio sam iz Higuerotea lokalnom, regionalnom cestom izravno u zračnu luku Maiquiteia prateći obalu, umjesto najprije autocestom u Caracas. Nema autobusa koji bi tim pravcem vodio dalje od prvog mjesta na cesti. Nitko i ne zna da ta cesta ide skroz. Nema ni autobusnog prometa koji bi onuda vodio. Valjda ga ima samo lokalno, ali o tome ništa ne znaju ni vozači autobusa na stajalištu odakle kreću. Ima samo izravni autobus za Caracas i druga veća mjesta - autocestama. Cijena prijevoza za tih 130 kilometara je smiješna - 15 bolivara u pravcu.
 
Nitko ne uči strane jezike, nitko pojma nema o računalima, uključujući i one koji žive od takvih obrta, internetski kafići, kopiraonice… Tko ima računalo po cijele dane bulji u Facebook. U slobodno vrijeme u telefon. Kome je sve to, za računalom, prekomplicirano - slaže pasijans. Za šankom hotelske terase ne jednom sam morao obzirno pričekati da se posloži kombinacija karata da bi mi poslužili kavu i pecivo.

Prirodne nesreće kao da su stalno stanje stvari u toj 25-milijunskoj državi
 
Sirotinji se u Venezueli često dogode teške nesreće. Za kišnoga razdoblja bujice odnesu po cijele dionice autoceste, a popravljena dionica, teoretski ravna, na čudan je način valovita i njome se ne može voziti brzo, ma koliko traka imala. Ali gore je što se brdo često odvali u dolinu s cijelim naseljem.

Najveća je takva nesreća posljednjih desetljeća pogodila priobalni grad Naiquetiu. S padine masiva višeg od 2500 metara baš negdje o Božiću 1999. sručio se odron mulja i kamenja. Službeni izvori govore o 10hiljada poginulih, ali neke evidencije govore i o 50hiljada nestalih kojima se nikada nije ušlo u trag, jer se o otprilike toliko ljudi ni danas ništa ne zna. Prirodne nesreće kao da su stalno stanje stvari u toj 25-milijunskoj državi. Ali, dok muškarci ponovno ne sazidaju svoje stupove i deke na strmim padinama, država se skrbi o ženama i djeci. U jednom je krilu našega hotela Barlovento, inače gotovo praznoga kad se radi o uobičajenim komercijalnim gostima, od zimus boravi pedesetak djece pučkoškolskog uzrasta i njihovih majki.
 
Možda stotinjak takvih obitelji vidio sam da žive u krugu nekoć reprezentativnog javnog kupališta u karipskom mjestu Catia la Mar. Jedino, kupalište nije bilo javno.

Ušao sam pored biljeternice, malo se prošetao pod kolonadama duge dvokatne zgrade koja ide usporedno s pješčanom plažom, osvrnuo se prema prodavačima sokova, nekim ljudima koji su u stogove slagali suncobrane i ležaljke, kuharima koji su na otvorenom pripremali neku kotlovinu i mnoštvu žena i djece koja su se praćakala u pjeskovitom plićaku s golemim trgovačkim brodom kao kulisom na ne baš tako dalekoj pučini... I tamo su me upozorili da je plaža zatvorena - jer oni su tu.
 
Što svi ti ljudi rade?
Ništa.
Što svi ti ljudi znaju.
Gotovo ništa. Ili barem nešto što saznaju s televizije.
Kako onda žive?
Teško.
Gotovo besplatni benzin nimalo im ne pomaže da se ne pomaknu s dna.

Sirotinjskim četvrtima u provinciji upravljaju lokalni kumovi
 
Oni koji ne rade u policiji, sezonskim poslovima na cestama ili u poljoprivredi, gomili izmišljenih poslova u državnim službama, ili su teška sirotinja ostavljena sebi, ili su povlašteni da rade u telekomunikacijama, energetici, bankarstvu, gradnji infrastrukture poput cesta, mostova, nebodera… Takvi su u manjini i Chaveza uglavnom ne podnose.
 
Sirotinjskim četvrtima u provinciji upravljaju lokalni kumovi. Sve nadziru, imaju svoje osiguranje, služe se voki-tokijima. Policajcima dopunjuju plaću redovitim "donacijama", a policija im se ne miješa u održavanje reda. Mogu zamisliti da u prenapučenom Caracasu to ne funkcionira gotovo idilično, onako kako smo vidjeli da su među njima podijeljene četvrti u Higueroteu. U glavnome gradu, onako besposleni i u neimaštini, mogu zamisliti da mlađi i snažniji ubrzo otkriju trgovanje drogom, oružje i klasični kriminal.
 
S time računaju oni u manjini, koji se na neki način mogu osjećati povlaštenima. Zato žive u svojim obzidanim, utvrđenim, ponekad i vrlo luksuznim kavezima. Zemlja koja se javno hvali socijalizmom podijeljena je kao u najgorim kolonijalnim društvima!

Jedini stalež koji se doima opuštenije i razumno jest vojska
 
Između najbogatijih i onih koji imaju sreću da nešto rade nema velikih formalnih veza. Svi ostali, koji se na neki način u životu snalaze, izdvojen su svijet koji živi kao da je na drugom planetu.
Najmalobrojniji, oni koji djecu mogu slati na školovanje po svijetu, na masovnu stvarnost frkću nosom. Kao da su ti prizori nešto što stranac treba u toj prelijepoj zemlji što prije zaboraviti!

Međutim, strah od nekog incidenta, kontakta, mnogo je življi nego što se meni čini da je stvaran. Kao da je to neka paranoja prenošena s koljena na koljeno. Baviti se npr. padobranstvom u Venezueli znači da imate riješene i ostale egzistencijalne probleme i daleko ste od stvarnoga života najmnogobrojnijih zemljaka.
 
Čini mi se da bogate ni najmanje ne zanima humanitarni rad. Izvan svake je primisli - o čemu sam započinjao razgovore, ali bez odjeka - da bi bogati počeli neki biznis u kojemu bi zaposlili mnogo nezaposlenih. Još su manje skloni nekakvoj humanitarnoj inicijativi, npr. da se izgradi privatna škola u kojoj bi mnogo djece naučilo nešto od čega bi mogli živjeti. Bogataši zasigurno neće pokrenuti tu zemlju, a ne čini mi se ni država. Njoj kao da je jedino stalo da održi sebe takvu kakva jest. Crkva u svom prosvjetnom poslanju djeluje kao da ima vrlo skromne ambicije.
 
Jedini stalež koji se, među ljudima, na cesti, doima opuštenije i razumno jest vojska. Svi ih cijene, nikome nisu suprotstavljena strana. Vojnike poštuju iako neskriveno po gradu nose duge cijevi. To kao da nikome ne smeta. Ja bih rekao, oni su jedini motivirani da nikome ne budu lovina, ali nisu ni lovci.

Miroslav Ambruš-Kiš
(preneseno u cijelosti uz dozvolu autora)

Hugo Chavez je mrtav

«»

//

Foto: AFP, Montaža: Index

PREMINUO je venecuelanski predsjednik Hugo Chavez. Objavio je to potpredsjednik Venezuele.  "Ovo je trenutak velike boli", objavio je Maduro na nacionalnoj televiziji, jecajući, dok su oko njega stajali ministri.

Samo nekoliko sati ranije, Nicolas Maduro izjavio je kako Chavez proživljava svoje najteže sate. Nije se uspio izboriti za život u 58. godini života.

Chavez je posljednjih mjeseci proveo po bolnicama u borbi za život zbog teške bolesti. U javnosti nije viđen nakon operacije izvedene 11. prosinca. Radilo se o četvrtoj operaciji u 18 mjeseci, nakon što mu je sredinom 2011. dijagnosticiran tumor. Ta je operacija bila, kako su izvijestili venecuelanski mediji, najteža i najkompliciranija dosad, a uslijedio je dugi oporavak. Osim na operacijama, Chavez je išao i na kemoterapije te zračenje, što je ozbiljno narušilo njegovo zdravlje. Prije otprilike dva tjedna Chavez je s liječenja na Kubi prebačen u Venezuelu.

Tjednima već mediji i oporba objavljuju, a vlasti demantiraju da je Chavez mrtav. Neki su tvrdili kako je već dva mjeseca klinički mrtav, a drugi su dodavali kako je samo pitanje sata kada će i službeno objaviti vijest o smrti.

No, posljednje službene izjave izazvale su zabrinutost. Naime, Chavez se osim s tumorom morao boriti i protiv teške i ozbiljne infekcije dišnih puteva. Ministar za informiranje javnosti Ernesto Villegas izjavio je kako je zdravstveno stanje Chaveza i dalje vrlo "krhko". Govoreći iz vojne bolnice u Caracasu, u kojoj se Chavez liječi, Villegas je izjavio kako se predsjedniku dodatno pogoršalo zdravstveno stanje te da sve teže diše.

Socijalistički predsjednik kojeg Amerika nije uspjela srušiti

Hugo Rafael Chávez Frías rođen je 28. srpnja 1954. godine u radničkoj obitelji u venecuelanskom gradu Sabaneta. Vojnu karijeru prekinuo je zbog nezadovoljstva političkim sustavom u svojoj domovini. Ranih osamdesetih osnovao je Revolucionarni bolivarski pokret, s kojim je pokušao srušiti vladu Carlosa Andresa Pereza, zbog čega je 1992. završio u zatvoru u kojem je proveo dvije godine.

Po izlasku iz zatvora osnovao je socijalističku partiju, s kojom je 1999. postao predsjednik Venezuele. Na toj poziciji ostao je sve do svoje smrti. Chavezovu predsjedničku karijeru obilježile su ideje "Bolivarske revolucije" i "Socijalizma za 21. stoljeće". "Bolivarska revolucija" dobila je ime prema Simonu Bolivaru, južnoameričkom revolucionaru iz 19. stoljeća. Njene osnovne ideje su ekonomska neovisnost latinoameričkih zemalja prema kapitalističkom zapadu, distribucija dobara i obračun s političkom korupcijom.

Zbog svog "Socijalizma za 21. stoljeće" Chavez je stekao brojne neprijatelje, kako kod kuće tako i u inozemstvu. Razlog tome je prvenstveno nacionalizacija velikog dijela naftne industrije, koja je obilježila Chavezovu vladavinu. Prije nego što je Chavez došao na vlast, Venezuela je provodila politiku privatizacije nacionalnih resursa, te je velik dio naftne industrije prepušten u ruke Amerikanaca. Chavez je također nacionalizirao venecuelanske rudnike zlata, te prehrambenu industriju.

Takva politika dovela je do pokušaja nasilnog uklanjanja Chaveza s vlasti. 2002. godine Chavezovi protivnici organizirali su čak dva puča ne bi li ga smijenili, ali nije im to pošlo za rukom. Pokazalo se da je Chavez, kojeg su zapadni mediji često pokušavali prikazati kao diktatora, iza sebe imao podršku naroda, prvenstveno najsiromašnijeg sloja stanovništva i radničke klase. Potvrđeno je to na referendumu 2004. godine, kada je 59 posto birača u Venezueli glasalo da Chavez ostane predsjednik.

---

Katastrofalan poraz nasljednika Jorgea Haidera: Korupcijske afere napokon im došle glave

Foto:  AFP (Arhiva)

"OVO JE politički potres!", s tim naslovom austrijski su mediji popratili katastrofalan poraz nasljednika austrijskog desničara Joerga Haidera na lokalnim izborima u Koruškoj! Naime, nakon izbora sve su glasniji oni koji tvrde da se Haider politički sustav u Koruškoj potpuno raspao. 

 

Naime, Haiderova Slobodarska stranka imala je još 2008. godine više od 45 posto, da bi ovog vikenda na izborima dobili svega 17 posto glasova. Iako desničari kao glavni razlog političkog poraza vide nedostatak lidera nakon Haiderove smrti no prava je istina da je niz korupcijskih afera u kojima su glavni likovi bili Haiderovi pobočnici napokon stiglo na naplatu. 

 

Nakon "Haiderovaca" vlast u Koruškoj obnašat će socijaldemokrati na čelu s Peterom Kaiserom. Nakon trijumfa najavili su reviziju blagajne, odnosno utvrđivanje pravog stanja stvari s pokrajinskoj blagajni.

 

Joerg Haider bio je od svoje smrti u oktobaru 2008. godine, jedan od najkontroverznijih političara centralne Europe s kraja 20.stoljeća. Rođen je u obitelji uvjerenih nacista 26. siječnja 1950. godine u Bad Goisernu. Samo dvadeset godina mu je trebalo da se uključi u politiku kada postaje vođom mladeži Slobodarske stranke, a šesnaest godina kasnije staje na čelo stranke. Kao 29-godišnji mladić je postao najmlađi član Austrijskog parlamenta, a 1989. godine je po prvi put postao guvernerom Koruške.

 

Zgražanje je izazvao 1991. godine kada je hvalio radnu politiku Trećeg Reicha, a javnost je jednako bila zapanjena njegovom posjetom iračkom predsjedniku Saddamu Husseinu u Iraku uoči američke invazije 2003. godine.    

---

Preuzeto sa portala INDEX.HR

---

20.02.2026

Bivši princ Andrew pušten iz pritvora nakon 12 sati

Trump pozvao Bjelorusiju na sastanak Odbora za mir, ali delegacija nije dobila vize

Meloni prozvala ljevicu zbog smrti aktivista. Macron joj uzvratio

Spolno zlostavljala dječake u Americi, dobila je preko 50 godina zatvora

EU će potrošiti 5 milijuna eura više na privatne zrakoplove nego 2021.

JPMorgan odgovara na Trumpovu tužbu od 5 milijardi dolara

Kako je Hrvatska zadala žestok udarac Putinovim korisnim budalama
19.02.2026

Bijela kuća: Toplo preporučujemo Iranu da se dogovori s Trumpom

Eksplozija u uredu za novačenje u Ukrajini

Majka i kći u Mađarskoj pokušale otrovati zeta. U kavu mu stavile ricin

Troje mrtvih u lavinama u Austriji. Među poginulima i njemački skijaš

Hitno slijetanje aviona u SAD-u. Putnik pokušao ući u pilotsku kabinu

Život na Kubi je stao. Ovako danas izgleda Havana
18.02.2026

Kubanci mjesecima čekaju na termin za točenje goriva

Zelenski: Naložio sam timu da u Ženevi pokrene pitanje mog sastanka s Putinom

"Ako staneš, mrtav si". Kraj jedne od najtežih i najvažnijih bitaka rata u Ukrajini

Bivši ukrajinski ministar ukradenim novcem plaćao svojoj djeci školovanje u Švicarskoj

Zelenski: U Ukrajinu vraćeno dvije tisuće djece s okupiranih područja

Peru smijenio predsjednika jer se tajno sastao s kineskim biznismenom

Trump traži prava na svoje ime za zračne luke
17.02.2026

Djevojka (21) koja je pobjegla iz Ukrajine zbog rata ubijena u SAD-u

Njemačka kritizirala Francusku: "Pozivamo ih da učine ono što mi radimo"

Šest EU zemalja sastalo se iza zatvorenih vrata. Irska se pobunila

Ukrajinci u četiri dana ostvarili najveći teritorijalni napredak u 2,5 godine

Majka Navalnog položila cvijeće na sinovljev grob: "On je ubijen"

Šef UN-a: Zabrinut sam zbog krize na Kubi

Njemački ministar: Zemlje EU se ne smiju skrivati iza nacionalnih interesa
16.02.2026

Iran poslao poruku Americi. "Spremni smo na kompromis"

HDZ-u visi većina zbog Dabrine snimke? Hrebak prijeti odlaskom, oporba traži izbore

Europi je dosta "stalnog pljuvanja" od strane Amerike

Europski obavještajci tvrde da je Navalni otrovan žabljim otrovom. Javila se Rusija

Merz: Kulturni rat MAGA pokreta nije naš rat. Meloni: Ne slažem se

Krhko primirje u Gazi. U novim izraelskim napadima ubijeno 11 ljudi

Sve jača aneksija Izraela na Zapadnoj obali. Odobrili kupovinu ilegalnih zemljišta
15.02.2026

Amerikanci umirili Europu. Dvije zemlje ipak poslale oštru poruku Washingtonu

Guverner Kalifornije: Trebat će vremena, ali transatlantsko partnerstvo nije mrtvo

Šuica ide na prvi sastanak Trumpova Odbora za mir

Bivši šef SOA-e: Tri su ključna izazova za Europu

Analitičar Akrap: Nadam se da je kancelar Merz prelomio

Pet europskih zemalja optužilo Rusiju za smrt Navalnog. Stigla reakcija Rusa

Uskoro se prvi puta sastaje Trumpov Odbor za mir. Na njemu će biti i Izrael
14.02.2026

Ukrajinski šef diplomacije: Bez Trumpa je nerealno završiti rat s Rusijom

Macron i Merz spominju nuklearno oružje. "Suzdržavamo se od Drugog rata, više nećemo"

Trump pozvao Zelenskog da ubrza pregovore s Rusijom

Zelenski: Putin nije više mladić, nema još puno vremena. Daj Bože da nema

Planirali ubiti stotine Židova u Manchesteru, osuđeni su. Danas objavljene kazne

U Sydneyju zabranili ulazak u autobuse u bikiniju. Izbila velika rasprava
13.02.2026

SAD se povlači iz strateške baze u Siriji

Šestero republikanaca prkosilo Trumpu, glasali protiv uvođenja carina Kanadi

Serija skandala, nepotizam i međusobni sukobi. Što se događa u AfD-u?

Što se događa u Ukrajini? Objavljene karte, moćna grupacija juriša na važnu utvrdu

Psi u Britaniji nasmrt izgrizli susjeda. Vlasnik osuđen na pet godina zatvora

Ruski vojnici i vojni blogeri bijesni na Kremlj

Bivša partnerica Orbanova suparnika o snimci iz spavaće sobe: I ja sam tu žrtva
12.02.2026

Novi detalji o misterioznom sajtu sa spavaćom sobom. Orbanov suparnik: Ja sam meta

Ovo je popis najgorih masovnih pucnjava u Kanadi

Epsteinova žrtva prozvala Buckinghamsku palaču: "Istražite spise oko Andrewa"

Talijanska vlada odobrila zakon koji će dozvoliti pomorske blokade protiv migranata

Policija otkrila identitet ubojice iz Kanade. "Rođena je kao muškarac"

Analitičar: Moguć je sukob Amerike i Irana
11.02.2026

U školi u Londonu izbodena dva dječaka, uhićen 13-godišnjak

Čelnici Slovačke, Češke i Austrije za veću konkurentnost i niže cijene energije u EU

U Turskoj viličarom provalio u zlatarnicu, ukrao zlato i pobjegao na magarcu

SAD i Azerbajdžan potpisali strateško partnerstvo

Nadbiskup Kutleša: Dvije su Hrvatske. Jedna je tiha, a druga poput Barabe

Poljska traži europski uhidbeni nalog za bivšeg ministra kojem je Orban dao azil

Objavljena dosad nepoznata imena počinitelja iz Epsteinovih spisa
10.02.2026

Gradonačelnik Karlovca: Oštećenja u Zvijezdi prelaze milijun eura. Svinjarija

Meta i Google optuženi da su namjerno izazvali ovisnost mladih korisnika

Novi detalji filmskog napada u Italiji: Pljačkaši glumili policiju, uslijedio rat

Što se to događa na Kubi? Komunistički režim je na izmaku snaga

SAD će prepustiti dvije zapovjedne dužnosti u NATO-u Europljanima

ICE uhitio Irca s radnom dozvolom, u zatvoru je već 5 mjeseci. "Živim kao u logoru"

Elon Musk: Amerika će 1000% bankrotirati. Mogu je spasiti samo AI i roboti
09.02.2026

Zelenski: Rusija svakodnevno napada našu željezničku infrastrukturu

Socijalist Seguro pobijedio krajnju desnicu na izborima u Portugalu

Rusija ima strašne gubitke. Putin bi mogao biti prisiljen na riskantan potez

Prije 7 dana u Bugarskoj nađene tri mrtve osobe. Danas u kamperu nađene još tri

Amerika planira pooštriti uvjete za ulazak turista

Norveška diplomatkinja dala ostavku zbog veza s Epsteinom
08.02.2026

Obitelj u SAD-u tuži Teslu. Mladić izgorio nakon nesreće, nije mogao otvoriti vrata

Paradoks bitcoina: Zašto cijena pada unatoč potražnji ulagača

Bivšeg francuskog ministra krenuli istraživati zbog veza s Epsteinom. Dao je ostavku

Danski ministar: Situacija s SAD-om u vezi Grenlanda se jako poboljšala

Netanyahu se sastaje s Trumpom u srijedu u Washingtonu, razgovarat će o Iranu

Žestoki prosvjedi protiv ZOI u Milanu. Ljevičari se tukli s policijom

Trump ide u sukob s Europom. Iza svega stoji tajnoviti arhitekt nove politike SAD-a
07.02.2026

Moldavska predsjednica odbila nominaciju za Nobelovu nagradu

ISIL preuzeo odgovornost za bombaški napad u Pakistanu

Lavina u Slovačkoj usmrtila dvojicu mađarskih planinara

Netanyahu: Epstein nije radio za Izrael. Dokaz je njegov blizak odnos s Barakom

Europa pojačava pritisak. U Moskvi raste zabrinutost

Tinejdžer optužen za ubojstvo studenta u Britaniji
06.02.2026

U strahu da će Rusi zauzeti grad, udovica premjestila grob ukrajinskog vojnika

Američki ministar: Iransko vodstvo je kao ludo prebacivalo novac u inozemstvo

Turska ide u privatizaciju dva ključna mosta u Istanbulu

Vance o Grenlandu: Dobili smo puno više nego što smo imali na početku

Argentina i SAD sklopile sveobuhvatni trgovinski sporazum

Bitcoin se ponaša čudno

FBI istražuje otmicu majke američke voditeljice. Situaciju prati i Trump
05.02.2026

Tisuće i dalje bez struje u smrznutoj Ukrajini. "Ovo nije normalan život"

Zelenski: Rusija bi morala izgubiti još 800.000 vojnika da osvoji istok Ukrajine

FBI-jev doušnik je tvrdio da je Epstein bio izraelski špijun

Apel UNICEF-a državama: Kriminalizirajte AI sadržaj koji skida odjeću s djece

Rusija: Kad istekne Novi START, slobodni smo raditi što hoćemo

Macronov savjetnik bio u Moskvi. Sastao se s Putinovim čovjekom

Libanonski premijer: Sveopći rat na Bliskom istoku se mora izbjeći
04.02.2026

Bizarna prepiska Epsteina i biznismena iz Emirata. Od Kurana do "svježih" Ruskinja

Trump: Putin je održao obećanje o prekidu napada, ali volio bih da okonča rat

Policija istražuje britanskog moćnika zbog veza s Epsteinom

Pao je ChatGPT