ARHIVA

Bagdad: Rakete ispaljene na američki zrakoplov promašile cilj

NEPOZNATI napadači ispalili su nekoliko raketa na američki transportni zrakoplov koji je uzlijetao iz zračne luke u blizini Bagdada, ali su promašili, izvijestila je u nedjelju glasnogovornica američke vojske. "Na zrakoplov je ispaljeno nekoliko raketa no one su ga promašile", rekla je. Incident, treći takav od 1. svibnja kada je Washington objavio završetak velikih borbi u Iraku nakon svrgavanja s vlasti Sadama Huseina, dogodio se u subotu ujutro. Napad nije prouzročio štetu niti je bilo ozlijeđenih. U dva prethodna napada na zrakoplove ciljevi su također promašeni, podsjetila je glasnogovornica. Bagdadska zračna luka zatvorena je za civilni promet od početka rata zbog sigurnosnih razloga, no, UN i ostale humanitarne organizacije povremeno organiziraju charter-letove zbog vlastitih potreba. (Hina) mh rb

Britanci žele ostavku Blaira

OKO 43 POSTO Britanaca smatra da bi britanski premijer Tony Blair trebao podnijeti ostavku zbog svoje uloge u aferi oko samoubojstva britanskog stručnjaka za oružje Davida Kellyja, dok ih 42 posto misli da treba zadržati svoju dužnost, pokazala je anketa koju je u nedjelju objavio list Mail on Sunday. To je prvi put da se veći broj anketiranih Britanaca izjasnio za odlazak Blaira nego za njegov ostanak na premijerskoj dužnosti. To je još jedan udarac nekada nepobjedivom vođi laburista, čija je popularnost pala jer se zauzimao za napad na Irak i koji se u posljednje vrijeme suočava sa sve većim kritikama zbog politike u obrazovanju, zdravstvu i borbi protiv kriminala. Ista je anketa pokazala da je 62 posto Britanaca za odlazak ministra obrane Geoffa Hoona, dok je za njegov ostanak samo 14 posto. Kelly se ubio nekoliko dana nakon što je podvrgnut ponižavajućem ispitivanju pred parlamentarnim odborom koji je tražio izvor na koji se oslonio BBC kad je izvijestio da je vlada pretjerala u svojim tvrdnjama o prijetnji iračkog oružja masovnog uništenja.

Afganistanske snage odbile talibanski napad

nedjelja, 7.9.2003 10:29

AFGANISTANSKA vlada objavila je u nedjelju da je u blizini pakistanske granice odbila talibanski napad, nekoliko sati uoči dolaska američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda u posjet toj zemlji. Rumsfeld bi se trebao sastati s afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem i obići američke vojnike. Njegov posjet poklopio se sa sve učestalijim napadima talibana, koji su s vlasti srušeni krajem 2001. godine. Prije samo nekoliko dana odigrao se jedan od najvećih sukoba u posljednjih 18 mjeseci u kojemu je poginulo više od 80 talibanskih pobunjenika. Posljednji sukob dogodio se tijekom noći sa subote na nedjelju. Talibani su granatama napali administrativno sjedište u okrugu Zeelook, u jugozapadnoj pokrajini Paktiki, objavila je policija. Razmjena vatre potrajala je 20-ak minuta. Vladine snage napadače su rastjerale. Podataka o mogućim žrtvama još nema. Osim toga, mjesni mediji javljaju i o novoj razmjeni vatre na pakistansko-afganistanskoj granici. Nepoznati napadači ispalili su iz Afganistana nekoliko granata na pakistanski granični prijelaz Speena Barak, u regiji Mohmand. Pakistanska vojska napad smatra rutinskim.

Đukanović odbio svjedočiti u haagu protiv Miloševića

nedjelja, 7.9.2003 01:19

CRNOGORSKI premijer Milo Đukanović rekao je u subotu kako je odbio svjedočiti u Haagu na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću. "Haški tribunal je tražio od mene da svjedočim protiv Slobodana Miloševića, ali sam odbio", kazao je Đukanović za televizijsku postaju TV Pink. On je objasnio kako ne pripada onim Crnogorcima koju su trčkarali izvan Crne Gore kako bi nudili kakav dokaz protiv Miloševića. "Ja sam svoje bitke s Miloševićem završio, na moju sreću uspješno, a on sada ima mogućnost da pred Haškim tribunalom dokaže to što misli da treba dokazati, ali bez mog sudjelovanja", rekao je Đukanović.

FRANCUSKA: PARIZ OTVARA KRIZU S BRUXELLESOM OKO PAKTA O STABILNOSTI

nedjelja, 7.9.2003 08:19

PARIZ, 7. rujna (Hina) - Raspet između izbornih obećanja predsjednika Jacquesa Chiraca o smanjenju poreza i obveza koje proistječu iz europskoga Pakta o stabilnosti, francuski se premijer Jean-Pierre Raffarin odlučio za smanjenje poreza na prihod od tri posto.L Najavljeno smanjenje poreza u cilju pokretanja posustale privredne aktivnosti prijeti međutim dodatno povećati proračunski deficit koji je već prekoračio tri posto BNP, koliko dopušta Ugovor iz Amsterdama (1997.), i dostići rekordnih četiri posto - ne računajući 10 milijardi eura deficita kase socijalnog osiguranja -sve to u trenutku kad se ukupni javni dug zemlje približava astronomskom iznosu od 1.000 milijardi eura. Objavljujući da Pariz neće poštovati kriterije Pakta o stabilnosti, premijer je Raffarin otvorio besprimjernu krizu u odnosima s Europskom unijom pa je europski povjerenik za trgovinu, Pascal Lamy, upozorio da će Europska komisija "oštro podsjetiti Francusku na njene obveze". Na ovo je premijer Raffarin reagirao tako što je podsjetio samog europovjerenika da se "drži svog mandata", a to su "pregovori s WTO". Odluka o nastavku politike smanjenja poreza naišla je na proturječne ocjene u stručnoj javnosti, udahnula borbenost u redove malaksale lijeve opozicije, ali i podijelila predsjedničku većinu, iz koje su se čuli prijedlozi da se ova mjera privremeno suspendira do "neke bolje prilike". Nakon što je 3. lipnja ove godine upozorena na "pretjerani deficit", Francuskoj su bila dodijeljena četiri mjeseca za polaganje popravnog ispita iz državnih financija, no najnovija premijerova izjava pokazuje ne samo da je Francuska ostala "slab đak u euro zoni" već i da se ne želi popraviti. Europsko će vijeće početkom idućeg mjeseca razmatrati "francuski slučaj" i odlučiti hoće li se i na Francusku primijeniti sankcije zbog "proračunske nediscipline". U tom slučaju Francuska bi na račun Europske unije trebala uplatiti iznos koji odgovara 0,28 posto BNP - oko 4,4 milijarde eura - i koji bi bio blokiran u razdoblju od naviše dvije godine. Ako se za to vrijeme ukloni proračunski deficit, ili smanji ispod tri posto BNP, onda se blokirana suma u cijelosti vraća, u protivnom, ona se dijeli zemljama koje poštuju kriterije Pakta stabilnosti. Suočeni sa sličnim ekonomskim i socijalnim problemima, Pariz i Berlin su u četvrtak predložili zajedničku inicijativu - koju su već neki nazvali "Pakt o nestabilnosti" - koja predviđa pokretanje europskog rasta putem velikih javnih radova. Loša strana cijele zamisli jest u tome što ni Njemačka ni Francuska nemaju financijskih sredstava za njeno ostvarenje - a radi se o sumi od oko 100 milijardi eura - pa se, osim na privatne fondove, računa i na pomoć Europske investicijske banke, osnovne poluge financijske politike Europske unije, drugim riječima, na dobru volju euro-partnera. No, zemlje koje su se strogo pridržavale Pakta o stabilnosti, posebno Španjolska i Nizozemska, traže od Bruxellesa da "trenira strogoću", budući da je to jedini način da se spasi Pakt koji je od uvođenja eura bio i ostao glavno sredstvo koordinacije nacionalnih ekonomskih prilika. "Raffarin preuzima rizik sukoba s Europom", "Pariz izaziva Bruxelles" naslovljuju tako svoja izvještavanja listovi Le Monde i Parisien, dok vladi bliski Le Figaro gađa iz "mrtvog ugla": "Raffarin Europljanin ne popušta pred Bruxellesom". Već idućeg tjedna (12. i 13. rujna), na sastanku ministara gospodarstva i financija EU u Stresi, moći će se vidjeti koliko je ozbiljno uzeto upozorenje koje je njemački kancelar Gerhard Schroeder iznio u četvrtak nakon susreta s Jacquesom Chiracom: "Naši europski partneri ne bi trebali zaboraviti da je u njihovu vlastitom interesu da velika gospodarstva ne posustanu." Nakon iračke krize ovoga proljeća, ovo je još jedna zvonka demonstracija europske nesloge, koja teško može ohrabriti oklijevajuće Šveđane da se na referendumu iduće nedjelje odluče za ulazak u euro-zonu.

SUKOBI NA SJEVERU MAKEDONIJE

Trojica pripadnika pobunjeničke albanske skupine ubijena su u nedjelju u sjevernom dijelu Makedonije, gdje su, nakon dvije godine, obnovljeni sukobi pobunjenika s makedonskim snagama sigurnosti, javila je Albanska satelitska televizija ALSAT. L Prema istom izvoru, pripadnici tzv. Nacionalne oslobodilačke vojske poginuli su u nedjelju prijepodne u sukobima kod Brezne, blizu makedonske granice s Kosovom, a još četvorica su ranjena. ALSAT dodaje kako se albansko stanovništvo zbog sukoba povlači iz sela Goshinci, Lukare i Malina. O izbijanju sukoba na sjeveru Makedonije između oružanih skupina Albanaca i makedonskih snaga sigurnosti javio je i Radio Kosovo. Dopisnik tog radija javio je da sela Malini, Goshinci i Brezna nadlijeću makedonski vojni helikopteri, te da stanovnici tih sela napuštaju svoje domove. (Hina) bb rb

RAČAN ZA "MLADINU": RASPRAVA O GOSPODARSKOM POJASU NIJE PREDIZBORNI POTEZ

Hrvatski premijer Ivica Račan ocijenio je u razgovoru za ljubljanski tjednik "Mladina" da se osobno zalaže za dijalog o pitanju gospodarskog pojasa u Jadranu iako taj pojas Hrvatska može proglasiti i jednostrano, te naglasio da nije riječ o predizbornom potezu nego pitanju zaštite nacionalnih resursa. l "Naša vlada nije tajila da se bavi pitanjem zaštite svojih ekonomskih i ribolovnih interesa, te zaštite okoliša. Očekujem da će Slovenija shvatiti našu legitimnu želju da sačuvamo ono što je vrijedno, ne samo za nas nego i za buduće Hrvate i Europljane", izjavio je Račan za ljubljansku "Mladinu" (od ponedjeljka). Račan je dodao da je aktualno pitanje oko pojasa u Jadranu nije neposredno u vezi s graničnom problematikom, te naglasio da njegova vlada neće zaoštravati odnose sa Slovenijom. Hrvatski je premijer rekao da u razgovoru istaknuo da je iskreno uvjeren kako se otvorena pitanja između Hrvatske i Slovenije mogu riješiti, no - kako je dodao - njihovo dugo nerješavanje otvara prostor za politička zaošaprila i kvari klimu u odnosima među ljudima. "Ako probleme ne možemo riješiti sada, pričekajmo da obje zemlje postanu članice EU-a, a ako to ne možemo čekati, onda zatražimo arbitražu jer sporovi truju", rekao je premijer Račan. (Hina) fl sd