TELEVIZIJA ORF prva je napravila intervju s otetom Nataschom Kampusch, u kojem je 18-godišnja Austrijanka prvi puta javno progovorila o paranoji svog otmičara Prikopilu, svojoj vjeri i planovima za budućnost.

U razgovoru s Cristophom Feursteinom, Natasha je puna emocija govorila o osmogodišnjoj traumi kroz koju je prošla. Tijekom razgovora je često držala zatvorene oči jer još nije naviknula na jako svjetlo.

Njezin otmičar Wolfgang Prilopil ju je kao 10-godišnjakinju oteo na putu od škole, a Natasha tvrdi kako se osjećala mnogo jača.

"Osjećala sam kako postajem jača od njega. Iako sam bila udaljena od roditelja i obitelji, nisam se osjećala usamljeno. Što sam više rasla, bila sam sve jača te odlučnija kako ću pobjeći." - kazala je Natascha dodavši kako je s već s 12 godina odlučila na bijeg.

Dodala je kako je Prikopil imao "lošu savjest" zbog otmice, što je kasnije prereslo u paranoju.

Svaki časopis koji joj je dao, a počeo ih joj je donositi dvije godine nakon otmice, pregledavao je tražeći njezine skrivene poruke.

"Postojalo je mnogo osoba kojima sam pokušala dati neki znak. Nije bilo dovoljno vremena za veća objašanjenja. Kada sam i uspjela napraviti nešto, on me je spriječio.

Natascha je u intervjuu kazala kako je često bila gladna te bi stoga željela u budućnosti baviti humanitarnim radom i pomoći gladnima.

Željela bi maturirati i upisati studij, no još ne zna koji. Ima još jedan san, postati glumica.

S.H.
Foto: ORF

"THE PATH to 9/11" ili "Staza do 11. rujna", petosatna mini-serija koju američka TV-kuća ABC namjerava emitirati na petogodišnjicu terorističkih napada na New York i Washington, izazvala je bijes vodećih političara američke Demokratske stranke.

Serija, temeljena na podacima objavljenim od strane istražnog povjerenstva koje je istraživalo sve okolnosti napada, u obliku dokumentarne drame će pokazati kako je "Al Qaeda" godinama planirala i pripremala najveću i najspektakularniju terorističku akciju u povijesti, odnosno kako je najmoćnija država u svjetskoj povijesti sebi dozvolila sramotan fijasko svojih službi sigurnosti.

U mini-seriji se nalaze mnogi detalji koji odgovornost za taj fijasko svaljuju na tadašnjeg i sadašnjeg republikanskog predsjednika Busha, ali isto tako i oni koji ozbiljno upiru prstom na njegovog demokratskog prethodnika Billa Clintona.

Najviše pogođenim se našao Sandy Berger, bivši Clintonov savjetnik za nacionalnu sigurnost, čijoj se nesposobnosti pripisuje debakl CIA-inog plana da se likvidira Osama Bin Laden u Afganistanu 1998. godine. Berger je tvrdio da su scene mini-serije koje sugeriraju tako nešto "najobičnija izmišljotina".

Louise Slaughter, demokratska kongresnica iz New Yorka je, pak, službeno zatražila od ABC-a da sporne dijelove izbaci, odnosno da prije svake epizode emitira upozorenje da je riječ o fikciji, a ne stvarnim događajima.

Bijes Demokratske stranke je razumljiv u svjetlu jesenskih izbora za Kongres, na kojima ona očekuje dobre rezultate i preuzimanje jednog ili dva doma od republikanaca, koje većina Amerikanaca smatra previše bahatima i korumpiranima nakon 12 godina vlasti. Jedina oblast politike u kojoj, po mišljenju većine birača, republikanci bolje rade posao od demokrata jest nacionalna sigurnost, a prikaz Clintonove administracije kako ignorira Bin Ladenovu prijetnju će samo potvrditi takvu percepciju.

U međuvremenu je ABC izjavila kako iz mini-serije neće biti izbačeni nikakvi sporni dijelovi.

D.A.

GLASNOGOVORNIK CNN-a je za online-izdanje časopisa "Radar" potvrdio senzacionalnu vijest vezanu uz Andersona Coopera, jednog od najpopularnijih voditelja te ugledne TV-kuće.

39-godišnji Cooper, koji vodi popularnu emisiju "Anderson Cooper 360", odrastao je u njujorškoj aristokratskoj obitelji, a majka mu potječe od Corneliusa Vanderbilta, legendarnog željezničkog magnata iz 19. stoljeća. S takvim podrijetlom nije mu bio problem studirati na Yaleu, gdje je godine 1989. diplomirao političke znanosti, a potom radio kao reporter i voditelj za ugledne američke TV-kuće.

Cooperova službena biografija, koja između ostalog uključuje i "Emmy" za izvještavanje s pogreba princeze Diane, međutim sve dosada nisu spominjale to da je nedugo po stjecanju diplome na Yaleu - obrazovnoj instituciji poznatoj po tome što služi kao neslužbeni regrutni centar CIA-e - ušao u program obuke za agente te obavještajne službe, a potom nekoliko mjeseci služio kao vježbenik u njenim uredima.

Međutim, tvrdi se da je Cooper u tom razdoblju shvatio da posao špijuna ipak nije za njega te se odlučio posvetiti isključivo novinarskoj karijeri.

Nesklonost CNN-a i samog Coopera da taj biografski detalj podijeli s javnosti je razumljiv u svjetlu okolnosti u današnjem svijetu, u čijim mnogim dijelovima američki novinari znaju postati žrtvom otmica, mučenja i ubojstva, najčešće pod izgovorom da su prikriveni agenti CIA-e.

Cooper je prošle godine časopis "People" proglasio jednim od "najseksipilnijih" muškaraca na svijetu, a činjenica da ga rijetko viđaju u ženskom društvu već godinama služi kao podloga brojnih glasina o njegovoj seksualnoj orijentaciji.

D.A.

AMERIČKI predsjednik George Bush u srijedu je konačno javno priznao da CIA posjeduje tajne zatvore u inozemstvu. Bush je također priznao da su teroristički vođe pod "strogim istragama" bili prisiljavani otkriti detalje o terorističkim urotama i napadima na SAD i njegove saveznike.

Bush je kazao kako će 14 osumnjičenih za napad na njujorški trgovački centar 11. rujna, kao i odgovorne za napade na brod američke mornarice USS Cole, te Američko veleposlanstvo u Kenyji i Tanzaniji 1998. godine, biti premješteni u američki zatvor Guantanamo na Kubi.

Američki predsjednik kazao je kako je CIA-in program pomogao u "sklanjanju potencijalnih masovnih ubojica s ulica, prije nego su isti imali prilike ubiti nekoga".

Hvatanje jednog terorista mjesecima nakon napada na njujorški trgovački centar 11. rujna vodio je uhapšenjima mnogih drugih, kazao je Bush. Osumnjičeni su nakon uhapšenja agentima otkrili detalje planiranja napada zrakoplovima, autobombama i antraksom.

Bush nije htio otkriti lokaciju na kojoj se pritvorenici trenutno nalaze, kao ni metode koje su na pritvorenicima primjenjivanje kako bi se od njih saznale informacije.

"Ne mogu dati točan opis metoda ispitivanja, mislim da je razumljivo zašto. Kada bih otkrio te metode, pomogao bih teroristima da se nauče na pružanje otpora istima. No, ono što mogu reći jeste da su ispitivanja stroga, ali sigurna, legalna i neophodna." - kazao je Bush.

Američki je predsjednik također inzistirao na tomu da pritvorenici nisu mučeni.

"Želim u potpunosti biti jasan pred narodom i pred svijetom: SAD ne muče ljude. To je protivno zakonu, kao i našim vrijednostima. Nikada to nisam odobrio, niti ikada hoću." - zaključio je Bush.

Nakon Busheva otkrića o tomu da CIA posjeduje tajne zatvore u inozemstvu, a za koje se nagađa da se upravo u jednomu od njih nalazi 14 terorističkih osumnjičenika, zakonodavci iz Europskog parlamenta od SAD-a su zatražili da otkriju tajne lokacije CIA-inih zatvora.

"Lokacija tih zatvora mora biti poznata javnosti. Moramo znati je li u tim zatvorima bilo ikakvog ilegalnog djelovanja od strane zemalja članica Europske unije, kao i onih koje to namjeravaju postati." - kazao je socijaldemokratski zastupnik u Europskom parlamentuWolfgang Kreissl-Doerfler.

Iako Bush nije otkrio gdje se zatvori nalaze, istraga koju provodi Europski parlament usredotočila se na navode da se nekoliko takvih zatvora nalazi u istočnoj Europi.

Dosadašnja istraga Europskog parlamenta već je rezultirala privremenim izvještavanjem o tomu da su CIA ili ostale američke agencije izravno odgovorne za otmicu i pritvaranje terorističkih osumnjičenika u Europi te njihovo izručenje američkim vlastima nakon napada na New York 11. rujna 2001.

Iz Međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW) ranije su potekle sumnje o tomu da su Poljska i Rumunjska, koje bi se EU trebale pridružiti iduće godine, lokacije na kojima bi se tajni zatvori mogli nalaziti, no obje države takve su navode odlučno odbacile.

B.S.