POJEDINOSTI tragedije koja je proteklog tjedna pogodila američku državu Pennsylvaniju svakim danom izlaze na vidjelo. Svjetske agencije javljaju, prema tvrdnjama obiteljskih prijatelja, kako je jedna amiška djevojčica, pokušavajući spasiti mlađe djevojčice, rekla otmičaru neka nju ubije prvu.

13-godišnja Marian Fisher, tvrdi Rita Rhoads medicinska sestra, molila je Robersta da nju ubije prvu nadajući se kako će to omogućiti mlađim djevojčica da prežive. Ne zna se je li Roberts zaista nju prvu ubio, no osim nje upucao je devet djevojčica u dobi od šest do 13 godina, od kojih je pet umrlo a četiri su se borile za život u lokalnoj bolnici.

Prema nekim informacijama i Marianina mlađa sestra, 11-godišnja Barbie tražila je od otmičara da i nju ubije. Barbie je jedna od preživjelih djevojčica.

"Barbie nam je kazala kako je Marian rekla Robertsu: Mene ubij prvu. Čini se kako je pokušala svojom žrtvom spasiti ostale djevojčice" - rekla je Rhoads za CNN.

Roberts je proteklog tjedna upao u amišku školu u Pennsylvaniji, te kao taoce zadržao djecu i odrsale osobe. Nakon nekog vremena pustio je dječake i odrasle osobe, a djevojčice zadržao. Nakon što je policija stigla na mjesto događaja Roberts je upucao 10 djevojčica, a zatim ubio i sebe.

A.H.

NIČIJOM zemljom između Sjeverne i Južne Koreje odjekuju pucnjevi tokom dana, što je dosad najveći incident koji se dogodio na vrhuncu napetosti između dvije zemlje zbog  najave Sjeverne Koreje da će testirati svoju prvu atomsku bombu.

Južnokorejski vojnici su preko miniranog i žicom načičkanog prostora koji ih dijeli od sjevernokorejskih trupa ispalili rafale nakon što je nekoliko vojnika sa druge strane prešli granicu  u demilitariziranoj zoni koja dijeli dvije vojske, izjavili su južnokorejski vojni dužnosnici.

Sjevernokorejski vojnici su se povukili nakon što je na njih pucano, a navodno nitko nije ranjen. Ovaj incident je posebno ozbiljan, jer su takve čarke, čak i na napetoj granici između dvije Koreje, jako rijetki.

"Prvo što svima u ovom trenutku pada na pamet je da je Anna ubijena zbog svojih profesonalnih aktivnosti. Ne vidimo drugi motiv za ovaj stravičan zločin." - rekao je Vitaly Yaroshevsky, zamjenik urednika lista za koji je Politkovskaya radila.

"Čečenija je oduvijek bila njena glavna tema. Sve što je pisala bilo je na rubu." - dodao je.

Njeno beživotno tijelo u dizalu je pronašao susjed u 17,10 po lokalnom vremenu (15,10 po našem). Policijski službenici na mjestu zločina pronašli su pištolj i četiri čahure.

Ratno izvještavnje Anne Politkovskaye najčešće je bilo pod budnim okom i pritiskom Kremlja i sigurnosnih službi. Zbog svojih aktivnosti bila je uhićivana i izložena neprestanim prijetnjama.

Novinarska društva i udruge za ljudske prava smjesta su osudili zločin.

"Bila je neustrašiva i hrabra reporterka koja je svaki put iznova riskirala svoj život kako bi izvijestila javnost o događajima iz zaraćenih regija. Ovo je tragedija za rusko novinarstvo." - rekla je glasnogovornica Odbora za zaštitu novinara Abi Wright u New Yorku.

V.Š.
Foto: Reuters

JUČER je u pariškoj Aveniji Montaingne, u blizini Elizejskih polja, pozlilo Yvesu Saintu Laurentu, 70-godišnjem modnom kreatoru poznatom po tome što je 1960-ih stvorio modnu kuću "YSL".

Laurent je izašao iz svog crnog "Mercedesa" i srušio se na asfalt, te su njegovi pomoćnici morali nazvati kola hitne pomoći. Ubrzo nakon toga Laurent je poslan u bolnicu.

Laurent je cijeli život imao ozbiljne zdravstvene probleme koji datiraju iz doba alžirskog rata za nezavisnost, kada je kao mladi ročnik francuske vojske doživio slom živaca i bio liječen elektrošokovima. Posljednjih godina probleme sa zdravljem mu pripisuju životnom stilu vezanom uz alkohol, droge i lijekove protiv depresije.

Usprkos toga, i usprkos toga što je zbog svađe sa svojim nasljednikom Tomom Fordom formalno zatvorio svoju uglednu modnu kuću, Yves Saint Laurent dan-danas uživa veliki ugled u modnim krugovima.

Samo nekoliko sati prije jučerašnjeg kolapsa, Yves Saint Laurent je doživio još jedan trijumf kada su " YSL"-ove kreacije (koje sada proizvodi "Gucci") dočekane pljeskom na modnoj reviji koju su svojom nazočnošću uveličali Victoria Beckham i Katie Holmes.

D.A.

Grafički dizajner Chad Hurley i tehnološki geek Steve Chen, koji su prije godinu i pol u garaži u Kaliforniji pokrenuli ovaj sajt za razmjenu i postavljanje video snimaka, mogli bi, ukoliko prihvate ponudu, ući u krug svjetskih superbogataša.

Nakon informacija o pregovorima, dionice Googlea porasle su za 2 posto, nakon što je Wall Street Journal objavio da su pregovori u "osjetljivoj fazi".

Google je odnedavno na burzi, tako da si može priuštiti kupovinu, ali računa se da će imati veliku konkurenciju u Disneyu, AOL Time Warneru, Microsoftu, Yahoou, koji su također potencijalni kupci.

Tako moćne komapnije iznimno su zainteresirane za kupnju stranice koja je do neslućenih razmjera popularizirala razmjenu i skidanje video snimaka, kako bi putem njih reklamirale i prodavale svoje proizvode.
 
"Kompanije koje razmišljaju o kupnji shvatile su da je to pozicija u kojoj moraju biti jer znaju da će im biti teško izgraditi nove stranice. Vjerojatno je lakše kupiti nego krenuti ispočetka" - rekao je američki analitičar Mark May.

Međutim, vrednovanje YouTubea neke podsjeća na slične slučajeve preplaćenih stranica i servisa u prošlosti. Potencijalni novi vlasnik morat će se suočiti s medijskim rivalima zbog velikog broja neautoriziranih televizijskih, glazbenih i filmskih isječaka koji se pojavljuju na stranici. Tu je i pitanje kako zaraditi. YouTube zarađuje na reklamama, ali se tek treba pokazati može li popularnost prerasti u profit.

Z.A./V.Š.

"Mi u Bruxellesu mislimo kako bi Hrvatska mogla biti spremna za članstvo do kraja ovog desetljeća", kazao je Priebe na međunarodnom skupu o gospodarskoj suradnji i investiranju u jugoistočnoj Europi održanom u organizaciji neovisnog washingtonskog think-tanka Centar za strateške i međunarodne studije.

"U vezi s drugima, koji su iza Hrvatske, nadamo se da će Srbija uspjeti nadoknaditi izgubljeno vrijeme i da će se blokade njezinom članstvu ukloniti", rekao je on.

Priebe je istaknuo kako EU "neće tolerirati stvaranje nikakvih prečica" za ubrzano primanje u članstvo, niti iz političkih razloga sniziti kriterije.

Odbacujući prigovor kako su u Bruxellesu za Balkan izmišljeni dodatni kriteriji, on je ustvrdio kako su kriteriji isti za sve zemlje, ali da na Balkanu postoje specifičnosti, kao što su povratak izbjeglica ili problem ratnih zločina i suradnje s Den Haagom.

Visoki dužnosnik EK je konstatirao kako je Unija u prethodnom krugu proširenja počinila greške koje be želi ponoviti, iznoseći za primjer neprovođenje zakona koji su usklađeni s europskom pravnom stečevinom.

"Znali su nas impresionirati sami tekstovi zakona, no kasnije bi shvatili da se taj zakon uopće ne primjenjuje, da on u stvarnosti ne znači ništa. Zato sada, u slučaju država na Balkanu, toliko inzistiramo na sposobnosti da se zakoni i kvalitetno primjene", rekao je Priebe.

Proces pridruživanja i primanja u članstvo EU, po njegovim je riječima, za sve zemlje trajao od 10 do 15 godina, što je slučaj i sada na Balkanu, "koji ima i vlastite, dodatne, probleme".

"Nakon Rumunjske i Bugarske, EU će morati provesti unutarnje reforme, kako bi bolje funkcionirala. Međutim, zbog tih reformi niti jedna zemlja iz jugoistočne Europe neće biti zaustavljena na svom putu prema članstvu", ustvrdio je Priebe.

Zamjenik koordinatora Pakta o stabilnosti za jugositočnu Europu Michael Mozur je ocijenio kako je 2006. "politički važna godina za regiju" u kojoj su riješena važna državna pitanja, poput nezavisnosti Crne Gore, održani izbori u Makedoniji i BiH, a do kraja godine treba riješiti i status Kosova.

Govoreći o važnosti jasne europske perspektive za zapadni Balkan, Mozur je naglasio kako sadašnja rasprava o zamoru od proširenja EU i tome što dalje činiti ne pridonosi stabilnosti i interesima regije, te dodao kako same zemlje regije mogu "umiriti tu raspravu demonstriranjem jasne i uvjerljive EU-vizije i EU-vokacije".

Mozur je ocjenio kako predstojeći Sporazum o slobodnoj trgovini predstavlja prekretnicu u liberalizaciji i otvaranju regionalnog tržišta jer će objediniti postojeća 32 bilateralna sporazuma među državama.

"Iako trebamo riješiti još neke ozbiljne probleme, uvjereni smo da će još ove godine biti potpisan jedan ambiciozan, inkluzivan i moderan regionalni trgovinski sporazum", istaknuo je.

Direktor Ureda za srednju i južnu Europu američkog State Departmenta Christopher Hoh, također je naglasio kako su rješavanje statusa Kosova i sporazum o slobodnoj trgovini, politički i gospodarski imperativi za regiju.

"Ukoliko želite tržište učiniti privlačnim, morate shvatiti da će ulagači na vas gledati kao na jedno područje. Regionalni sporazum o slobodnoj trgovini ne znači da želimo uspostaviti neku novu Jugoslaviju", rekao je.

Predstavnik organizatora skupa Janusz Bugajski, drži kako je sazrelo vrijeme da se jugoistok Europe okrene ekonomiji i budućnosti, jer ima "značajne potencijale za gospodarski razvoj, regionalnu suradnju, strane investicije i na kraju za integraciju u EU".

Iseljenici iz zemalja jugoistočne Europe na Zapadu su poduzetni, vrijedni i uspješni ljudi što samo govori da u tim zemljama nedostaju uvjeti i struktura koja će omogućiti pojedinicima da stvaraju a gospodarstvu da raste, istaknuo je, među ostalim, Bugajski.