ARHIVA

9/11 1989. i 11/9 2001., datumi koji su promijenili svijet

SVIJET se činio kao da se ponovo rađa 9. studenoga 1989., rušenjem Berlinskog zida kao simbola komunističke diktature istočne Europe, no obećanja iznikla iz tadašnje euforije progutao je prah njujorških blizanaca srušenih akcijom islamskih terorista na jednako prijelomni 11. rujna 2001. Dok se Europa i Sjedinjene Države pripremaju proslaviti 15. obljetnicu završetka Hladnog rata, njihovi političari uočavaju pukotine u današnjem svijetu kojim dominira jedna supersila umjesto nekadašnje polarizacije između zapadnog i istočnog bloka. "Iskustvo 11. rujna dovelo je do stvaranja nove vizije svijeta, ponajprije u SAD-u, a zatim u Europi. Novu percepciju svijeta u Sjedinjenim Državama kakva je zavladala nakon 11. rujna mnogi su Europljani potcijenili", upozorio je jesenas koordinator njemačke vlade za transatlantske odnose Karsten Voigt. Ti političari uočavaju da danas postoje nova područja u kojima se dobro razumiju dojučerašnji neprijatelji s jedne strane dok je s druge jednostrana američka intervencija u Iraku otvorila nove podjele među dotadašnjim saveznicima. Padom Željezne zavjese promijenila se priroda rata a tu su promjenu ubrzali teroristički napadi na New York i Washington, ocijenio je šef njemačke diplomacije Joschka Fischer. "Sukobi su danas često vezani uz eroziju autoriteta države", izjavio je Fischer prošloga tjedna na konferenciji pod naslovom "Nakon hladnog rata". Države u raspadanju razorno su djelovale na njihova stanovništva i "dovoljno je primjera koji to mogu potvrditi", rekao je navodeći bivšu Jugoslaviju i Afganistan. Njemački veleposlanik u Londonu Thomas Matussek izrazio je žaljenje što je na Zapadu mnogima trebalo puno vremena da shvate kako će svijet poslije Zida biti sve drugo samo ne siguran. U jednome govoru istaknuo je da su se odjednom, pod prijetnjom terorizma, stvorili savezi mimo regionalnih i ideoloških podjela. "Ako se usporedi osjećaj globalnog jedinstva (kakav je zavladao) nakon 11. rujna i podjele međunarodne zajednice tokom Hladnog rata, suprotnost je zapanjujuća. Stari pojmovi Zapada i Istoka praktički su izgubili važnost koju su imali desetljećima", rekao je. Istodobno su američki čelnici posegnuli za simbolikom Hladnog rata kako bi opisali stanje u dijelu muslimanskog svijeta pa su tako tvrdili da je njihova invazija na Irak, radi svrgavanja diktatora Sadama Huseina, širenje prostora slobode u svijetu, na način na koji je to činio pokret liberalizma kad je 1989. zapljusnuo istočnu Europu. Pad Berlinskog zida i njujorških tornjeva WTC (Svjetski trgovinski centar) bili su prolog i epilog "dugog tranzicijskog razdoblja", ustvrdila je američka savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleeza Rice u rujnu 2002., obrazlažući pojam "preventivnog rata", šest mjeseci prije invazije na Irak. U govoru prije godinu dana američki demokratski senator Joe Lieberman usporedio je represiju kakvu provode diktature u muslimanskom svijetu sa sovjetskom prijetnjom te ustvrdio da Zapad ima odgovornost suprotstaviti se tomu. "Prije pola stoljeća ideološki ekstremisti željeznom su zavjesom podijelili Europu. Danas fanatične snage Džihada teže izgraditi teološku željeznu zastavu kako bi muslimanski svijet odijelili od ostatka Zemljine kugle", rekao je Lieberman. Promjena percepcije prijetnje koju doživljava Zapad posve je prirodna pojava, ocijenio je Matussek za kojeg bi "bilo pravo čudo da je transatlantski odnos ostao statičan s obzirom na tektonske promjene zadnjih petnaest godina".

Umro protestnik kojeg je pregazio vlak s nuklearnim otpadom

DVADESETTROGODIŠNJI mladić, sudionik antinuklearnih protesta koji se u nedjelju lancima vezao za željezničku prugu u Avricourtu na istoku Francuske, umro je pošto je preko njega prešao vlak koji je vozio nuklearni otpad u Njemačku, doznaje se od policijske uprave. Policijska uprava nije mogla dati nikakve pojedinosti o identitetu žrtve i o okolnostima nesreće. Kako navode vatrogasci, nesreća se dogodila u rano poslijepodne, a unesrećenog se pokušalo reanimirati na licu mjesta. Prosvjednici su u nedjelju ujutro zaustavili konvoj s nuklearnim otpadom u gradu Laneuville-devant-Nancy. Dvoje protestanata, koji su se lancima bili vezali za prugu, udaljili su pripadnici službe sigurnosti vlaka. Riječ je o pošiljci nuklearnog otpada koji se nakon prečišćivanja u tvornici Hague na sjeverozapadu Francuske vraća u Njemačku, sedmoj po redu od travnja 1996. godine, kad je potpisan ugovor o suradnji oko zbrinjavanja nuklearnog otpada.

Uhapšen brat Radovana Karadžića

LUKA KARADŽIĆ, brat haškog optuženika Radovana Karadžića, uhapšen je u Beogradu na osnovu tjeralice crnogorske policije i sada se nalazi u istražnom zatvoru u Spužu, kod Podgorice, objavili su u nedjelju crnogorski mediji. Podgorički mediji su javili da su Karadžića u petak uhapsili pripadnici srpske policije i da je deportiran u Crnu Goru zbog ranije "prekršajne kazne i pravosnažne presude od 30 dana zatvora". "Ovo je samo jedan u nizu pritisaka na porodicu Karadžić kako bi im se otežao ionako težak život. To što je napravljeno je sramotno", kazao je listu "Dan" Gojko Đogo, član odbora za zaštitu Radovana Karadžića. Đogo je ocijenio da je hapšenje Karadžićevog brata "čisti politički čin i jedna vrsta odmazde". Radovan Karadžić, bivši politički vođa bosanskih Srba u doba rata u bijegu je od 1995. kada ga je Haški sud (ICTY) optužio za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Upozorenje Amerikancima u Grčkoj nakon priznanja Makedonije

AMERIČKO veleposlanstvo u Ateni upozorilo je Amerikance u Grčkoj da budu oprezni nakon što je prošli tjedan Washington službeno priznao Makedoniju pod tim imenom. Grčki političari i vjerski vođe osudili su američku odluku da prizna Makedoniji pravo na to ime u strahu da bi to moglo voditi do teritorijalnoga spora. Očekuje se da taj američki potez ojača ionako tradicionalno snažne protuameričke osjećaje u Grčkoj. U e-mailu poslanome u subotu američkim državljanima u Grčkoj, veleposlanstvo upozorava na moguće proteste i kaže da "u ovome trenutku svi Amerikanci u Grčkoj moraju pojačati vlastito i osiguranje svojih obitelji". U subotu navečer stotinjak se ljudi okupilo ispred američkoga konzulata u Solunu i protestovalo protiv američke odluke. Grčki dužnosnici nisu htjeli komentirati to priopćenje objavljeno i na web-stranici veleposlanstva. Službena Atena osporava Makedoniji pravo na upotrebu toga imena jer smatra da to upućuje na teritorijalne pretenzije prema Grčkoj čija pokrajina istoga imena graniči s bivšom jugoslavenskom republikom. Grčka je u četvrtak, nakon američkoga priznanja imena Makedonije, uputila i službeni protest Sjedinjenim Državama. Kad je Makedonija 1991. nakon raspada Jugoslavije stekla nezavisnost, u Ujedinjene je narode ušla pod privremenim imenom "Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija" s engleskom kraticom FYROM kojom se služe i Atena i međunarodne organizacije. To je učinjeno kako bi se izbjegli grčki prigovori, a Atena prijeti i vetom na makedonski pokušaj ulaska u Europsku uniju i NATO.

Arafatu otkazala jetra, zdravstveno stanje jednako loše

PALESTINSKOM predsjedniku Jaseru Arafatu otkazala su jetra, a njegovo zdravstveno stanje ne popravlja se u francuskoj vojnoj bolnici u kojoj se liječi, rekao je u nedjelju visoki palestinski dužnosnik. Dužnosnik, koji nije želio biti imenovan, rekao je da palestinske vlasti razmatraju prebacivanje Arafata u bolnicu u Kairu, odakle bi ga se lakše moglo prebaciti kući u slučaju smrti. On je međutim dodao da će konačnu odluku o tome donijeti palestinsko čelništvo. "Njemu su otkazala jetra. Njegovo stanje se ne popravlja", rekao je dužnosnik. Liječnici su odbacili mogućnost da Arafat boluje od leukemije, a i dalje ostaje zagonetkom zašto se zdravlje palestinskog čelnika naglo pogoršalo prošlog tjedna nakon što je prebačen u vojnu bolnicu u jugozapadnom pariškom predgrađu, u kojoj je podrvgavan testovima otkad je doputovao iz Ramallaha 29. oktobara.

Ashdown likvidirao banku Karadžićevog suradnika

VISOKI predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Paddy Ashdown objavio je u nedjelju kako je donio odluku o lividaciji Privredne banke iz istočnog Sarajeva čiji je većinski vlasnik Momčilo Mandić, bliski ratni suradnik Radovana Karadžića. Ashdown je na konferenciji za novinstvo održanoj u Sarajevu kazao kako je odlučio prihvatiti preporuku za likvidaciju banke što ju je dala njezina privremena upraviteljica Toby Robinson. "Ta je banka služila samo kako bi se punili džepovi Mandića i nekoliko njegovih prijatelja", izjavio je Ashdown istaknuvši kako je novac što su ga u tu banku uplaćivale brojne institucije Republike Srpske zauvijek izgubljen. Takav je slučaj sa 150 hiljada konvertibilnih maraka dječjeg sirotišta iz Bijeljine ili sa 3,5 milijuna KM namijenjenih stambenoj gradnji u Republici Srpskoj. Prema nalazima revizije provedene nakon uvođenja privremene uprave, novac uplaćivan na račune u Privrednoj banci Srpsko Sarajevo uglavnom je završavao u tvrtkama koje su kontrolirali Mandić i članovi njegove obitelji, a one takve "pozajmice" nikada nisu vratile. Ashdown je kazao kako postoje indicije da su ti fondovi korišteni za pomaganje optuženima za ratne zločine. Momčilo Mandić je prijeratni policajac koji je tokom rata u BiH bio ministrom pravde u vladi bosanskih Srba. Od 1993. godine bio je na čelu ureda RS u Beogradu i smatran je osobom koja je imala izvrsne veze sa srbijanskim političkim vrhom i organiziranim kriminalom. Prema navodima medija u BiH, Mandić nikada nije prekinuo veze s Karadžićem i aktivno je radio na prikupljanju novca za njegovu zaštitu. Nakon ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića, Mandić je bio uhapšen tokom operacije "Sablja", no protiv njega nije pokrenut nikakav sudski postupak. On trenutačno živi u Beogradu, a njegov sin Aleksandar je u zatvoru u Sarajevu gdje čeka presudu u postupku koji je protiv nega pokrenut zbog sumnje za gospodarski kriminal.

Eno Zjakić s Burazovićevim tijelom u nedjelju navečer stigao u Ankaru

OSJEČKI pogrebni prijevoznik Eno Zjakić nakon što je jučer poslijepodne preuzeo tijelo u Iraku ubijenog Burazovića, u nedjelju oko 19 sati po našem vremenu stigao je u pratnji hrvatskog izaslanstva vanjskih poslova u Ankaru, izjavila je za Hinu supruga osječkog prijevoznika Eva Zjakić. Dodala je kako se u nedjelju navečer čula sa suprugom koji je izvijestio da je sve u redu te da će unatoč ponudama da prespavaju u Ankari najvjerojatnije još u noći krenuti za Istanbul. "Suprug mi je rekao", kazala je, "da i u Istanbulu moraju ishodovati neke potrebne papire a onda preko Bugarske i Srbije kreću za Hrvatsku". Rekla je kako supruga u Osijeku očekuje tek u srijedu, no da će biti jako sretna ako dođe prije. "I njemu i meni je drago što će ipak uspjeti obitelji ubijenog Burazovića predati tijelo jer bi bilo strašno pored tuge koja ih je zadesila živjeti u saznanju da je njihov pokojnik u nekoj grobnici u dalekom svijetu", rekla je. "Ovih tjedan dana kako mi je suprug na putu odužili su se kao vječnost a najviše mi je žao što nismo zajedno proslavili sinov 18. rođendan", kazala je Eva Zjakić.