ARHIVA

Ratku Mladiću se prije godinu dana "izgubio svaki trag"

Bivšem zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću prije godinu dana se izgubio svaki trag, a od ´slučaja Mladić´ treba razlikovati slučajeve haških optuženika Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića, izjavio je u subotu srbijanski ministar policije Dušan Mihajlović. ´Šljivančanin i Radić su naši građani koji bi se, da su pravi vojnici i patrioti, odazvali pozivu domaćeg suda. S obzirom da se nisu odazvali, policija će ih kad-tad pronaći´, kazao je Mihajlović. Ministar je govorio na Skupštini svoje stranke, Nove demokratije, čiji je predsjednik a koja je na svojoj današnjoj Skupštini promijenila ime u Liberale Srbije. ´Kad je Mladićevom osiguranju otkazana logistička podrška koju je imao u pojedinim strukturama u Srbiji, Mladiću se gubi svaki trag. Već godinu i nešto o Mladiću nema ni traga ni glasa´, kazao je Mihajlović. On je dodao da ne postoji ´nijedan relevantni dokaz ni indicija´ da je Mladić na teritoriju Srbije, te da je ´neumjesno i nekorektno´ tražiti od vlade Srbije da isporuči Haškom sudu nekoga za koga nitko, pa ni Haški sud, nema dokaz da se nalazi u Srbiji.

Umro general Mehmed Alagić osumnjičen za ratne zločine

subota, 8.3.2003 10:34

GENERAL Armije Bosne i Hercegovine Mehmed Alagić protiv kojega je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) podigao optužnicu za ratne zločine umro je u petak navečer, prenijeli su u subotu sarajevski mediji. Uzrok smrti generala Alagića je srčani udar a mediji podsjećaju kako je u ponedjeljak u Den Haagu trebala biti održana predstatusna konferencija o njegovom slučaju. Alagić se dragovoljno predao Tribunalu u Den Haagu prošle godine a nakon toga dopuštena mu je obrana sa slobode. Početak suđenja čekao je u rodnom selu Fajtovci kod Sanskog Mosta gdje je i umro. Mehmed Alagić Armiji BiH priključio se kao potpukovnik bivše JNA a tijekom rata obnašao je dužnosti zapovjednika Trećeg i Sedmog korpusa. U zimu 1994. godine postrojbe pod njegovim zapovjednoštvom ostvarile su jednu od najvećih pobjeda u borbi protiv snaga bosanskih Srba oslobodivši cijeli plato Vlašića. On je također zapovjedao postrojbama Armije BiH koje su u ljeto 1995. došle nadomak Banja Luke. Nakon rata napustio je vojsku i posvetio se politici postavši načelnik općine Sanski Most no to je razdoblje njegova života praćeno brojnim korupcijskim skandalima. Tužiteljstvo ICTY sumnjičilo je Alagića za zločine počinjene nad civilima i ratnim zarobljenicima na području središnje Bosne koju je kontrolirao Treći korpus. U sastavu tog korpusa djelovao je najveći broj mudžahedina za koje se pretpistavlja kako su i počinili zločine zbog kojih je po zapovjednoj odgovornosti sumnjičen Alagić. Bošnjački dužnosnici u povodu Alagićeve smrti dali su izjave u kojima su potpuno zaobišli postupak u Den Haagu proglasivši ga neupitim herojem. Ratni bošnjački politički lider Alija Izetbegović izjavio je za ´Dnevni avaz´ kako Alagić nije umro od srca nego od nepravde. Član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić također je kazao kako je Alagić žrtva nepravde te da će on ostati upisan u srcima svih domoljuba BiH. Premijer Adnad Terzić koji je i sam bio vojnik pod Alagićevim zapovjedništvom izjavio je kako je Alagićevoj smrti doprinijelo sve što se zbivalo i u Bosni i u Den Haagu.

Nastavlja se potraga za bin Ladenom

subota, 8.3.2003 12:19

POTRAGA za Osamom bin Ladenom nastavlja se u subotu u planinskom predjelu istočnog Pakistana, jer se pretpostavlja da je vođa AlQaide mogao upravo tamo potražiti utočište, objavile su pakistanske službe sigurnosti. Potraga, u kojoj sudjeluju i američki obavještajci, koncentrirala se na zapadni dio pokrajine Balučistan, uzduž iranske granice, sjeverni dio afganistanske granice i na ´džepove´ Sjeverozapadne pogranične pokrajine (NWFP) koja s Afganistanom dijeli 1.500 kilometara dugu granicu. Potraga za bin Ladenom se intenzivirala nakon uhapšenja Khaleda Sheikha Mohammeda 1. ožujka u Rawalpindiju, nedaleko Islamabada. Dokumenti koji su tada kod njega pronađeni dali su naslutiti da bi se Osama bin Laden mogao skrivati u spomenutom području nastanjenom paštunskim i balučistanskim plemenima.

Igor Ivanov odbacio 17. ožujka kao rok za razoružanje

RUSKI ministar vanjskih poslova Igor Ivanov u subotu je odbacio 17. ožujka kao krajnji rok koji su SAD postavile Iraku da svoje programe naoružanja bezuvjetno otvori za inspekcije. ´Mi takav ultimatm smatramo neopravdanim, osobito stoga što su inspektori za oružje zatražili nekoliko mjeseci kako bi okončali svoj posao´, rekao je Ivanov u izjavi za državnu televiziju. Također je ustvrdio kako Rusija nije usamljena u uvjerenju da bi nova rezolucija Vijeća sigurnosti u kojoj bi se navodio krajnji rok imala učinak suprotan od željenog. Ivanov je u petak pred Vijećem sigurnosti zatražio još vremena za inspektore naoružanja, iznijevši čvrsto uvjerenje kako je političko rješenje iračkog problema i dalje moguće.

Iraku "deadline" - 17. ožujka

petak, 7.3.2003 23:34

AKO IRAK ne primijeni UN-ove rezolucije do krajnjeg roka 17. ožujka kojeg su odredili Washington, London i Madrid ´uslijedit će vojna akcija´, rekao je u petak britanski veleposlanik u UNu Jeremy Greenstock na britanskoj tvmreži Channel 4. Na pitanje što će se poduzeti ako se Bagdad ne pokori UN-ovim rezolucijama do 17. ožujka, Greenstock je rekao: ´Izgubit će posljednju priliku i biti će pokrenute teške posljedice koje predviđa rezolucija 1441, o tome nema sumnje´.

AMERIČKI I BRITANSKI ZRAKOPLOVI NAPALI IRAČKE POLOŽAJE

Američki i britanski zrakoplovi napali su jedno postrojenje iračke protuzračne obrane u subotu, treći dan uzastopnih zračnih napada na pokretna postrojenja obrane, izjavili su američki vojni dužnosnici. Subotnja meta nalazila se oko 370 kilometara južno od Bagdada u južnoj zoni zabrane leta koju nadziru američki i britanski zrakoplovi, koji su sudjelovali u napadu, priopćilo je Središnje zapovjedništvo američke vojske iz Tampe.

IRAK POZVAO AMNESTY INTERNATIONAL NAKON 20 GODINA

Iračka vlada pozvala je Amnesty International da posjeti Bagdad u travnju, prvi put od 1983., kazala je u subotu glavna tajnica te organizacije za zaštitu ljudskih prava, Irene Khan. ´Od 1983., datuma našeg posljednjeg posjeta Iraku, tražimo povratak u Bagdad i iračka me vlada nedavno obavijestila da pristaje na naš posjet´, rekla je Khan u Amanu. ´Iračka vlada predložila je april, no mi smo tražili mart´, rekla je, ističući želju da do posjeta dođe što je prije moguće zbog ´hitnosti situacije s ljudskim pravima´ u toj zemlji.