ARHIVA

Bosanski islamist Sjekirica osumnjičen za atentat u Madridu

četvrtak, 8.4.2004 10:10

BOSANSKI islamist Sanel Sjekirica jedan je od trojice osumnjičenih za atentat 11. ožujka u Madridu, za kojim traga španjolska policija. Kako se istraga obavlja u strogoj tajnosti do konkretnih podataka teško je doći, no zna se kako u BiH provjeravaju identitet Sjekirice. Španjolski ministar Acebes rekao je kako je Sjekirica najvjerojatnije pobjegao iz stana i kojem su ostali osumnjičenici za napada počinili samoubojstvo, prenosi Večernji list. U tom stanu su navodno i pronađeni dokumenti koji upućuju da je Sjekirica jedan od osumnjičenih. Jutarnji piše kako postoje sumnje da je Sjekirica pripadnik Marokanske islamske borbene skupine koja je povezana s Al Qaedom, ni nije poznato kako je Sjekirica došao do te terorističke skupine. Pripadnici stranih islamističkih skupina jesu se borili u BiH u razdoblju do 1992.-1995. godine no Sjekirica je tada bio osnovnoškolac. Prema fotografijama španjolske policije čini se kako Sjekirica niti nije arapskog porijekla, već južnoslavenskog, piše Jutarnji list. Moguće je i kako je netko na crnom tržištu kupio putovnicu s njegovim imenom i ukrao Sjekiričin identitet. Talijanski mediji objavili su prije nekoliko tjedana da su madridski bombaši bili obučavani u kampovima u blizini Zenice tokom rata u Bosni i Hercegovini. Talijanske sigurnosne službe tvrde kako je Ancona bila središte za vezu s Bosnom. Do tog otkrića došlo se pretresom stana u Madridu u kojem je živio Edin Barakat Yarkas, poznatiji kao Abu Dahdah, najvjerojatnije šef španjolske ćelije AL Qaede. U stanu je navodno pronađena "Balkanska mapa", na kojoj je zacrtan put od Ancone, preko Splita do Zenice. Specijalne postrojbe SFOR-a dan poslije terorističkih napada u Madridu pretražile su jednu stambenu zgradu u Zenici, piše Večernji list dodajući kako se Zenica često u izvješćima stranih obavještajnih službi spominje kao utočište radikalnih islamista. Izvor fotografije: Večernji list (Sjekirica na fotografiji skroz desno)

Tisuće šiita i sunita krenule prema opkoljenoj Falluji,u Bagdadu eksplozija

četvrtak, 8.4.2004 09:28

TISUĆE iračkih šiita i sunita krenule su u četvrtak pješice iz Bagdada prema Falluji, udaljenoj pedesetak kilometara, u pratnji vozila s hranom i lijekovima za stanovnike tog opkoljenog grada. "Ne sunitima, ne šiitma, da islamskom jedinstvu. Mi suniti i šiiti smo braća i nikada nećemo prodati svoju zemlju", izvikivali su protestnici noseći iračke zastave i portrete ubijenog duhovnog vođe Hamasa, šeika Ahmeda Yassina. Irački Crveni križ dobio je dozvolu koalicijskih snaga da u grad dopremi hranu i lijekove, rekao je imam bagdadske džamije Um al-Qora, šeik Ahmed Abdel Ghafur al-Samarai. Falluja je pod opsadom od ponedjeljka kada su američki marinci pokrenuli operaciju protiv sunitskih gerilaca u tom gradu. U žestokim sukobima poginuli su deseci Iračana. Američka vojska pokrenula je operaciju nakon što su prošlog tjedna u tom gradu ubijena četvorica američkih vojnika. U međuvremenu, na jednoj cesti u zapadnom Bagdadu u četvrtak ujutro eksplodirala je bomba, no žrtava nije bilo.

Flahaut: Najveći genocid u 500 godina dogodio se u Sjevernoj Americi

BELGIJSKI ministar obrane Andre Flahaut u četvrtak je bio izložen kritikama jer je odobrio objavljivanje službenog dokumenta u kojemu se iznose podaci prema kojima se najveći genocid u posljednjih 500 godina dogodio u Sjevernoj Americi. Izvješće na 16 stranica izdano pod naslovom "Genocidi", objavljeno je u povodu obilježavanja 10-godišnjice masakra počinjenog u Ruandi, gdje su 1994. godine radikalni pripadnici plemena Hutu ubili 800.000 pripadnika plemena Tutsi i umjerenih Hutua. Na samom vrhu popisa zemalja u kojima su počinjeni najveći genocidi navedena je Amerika. U izvještaju se iznosi podatak prema kojemu je od dolaska Kristofa Kolumba u Ameriku 1492. do danas ubijeno 15 milijuna Indijanaca. Flamanski list De Standaard optužio je Flahauta, socijalista koji se protivio američkom pokretanju rata u Iraku, da je ovim izvještavanjem uvrijedio Sjedinjene Države. List ističe kako su Belgijanci tek nedavno uspjeli poboljšati veze s Washingtonom nakon napetosti koje su zavladale u pogledu neslaganja oko iračkog problema. "Takvo izvještavanje dovodi naše odnose sa sjevernoameričkim i južnoameričkim državama u opasnost", smatra kolumnist De Standaarda, nazivajući Flahuta "nekompetentnim", a njegove izjave "nedoličnima". U spomenutom se izvještaju kaže kako se na drugome mjestu nalazi Južna Amerika u kojoj je od 1500. pobijeno 14 milijuna domorodaca, a trima točkicama na kraju iznesenih podataka sugerira se da se genocid u objema Amerikama nastavlja. Glasnogovornik belgijskih oružanih snaga rekao je da se objavljeni dokument temelji na podacima pronađenim u "Enciklopediji genocida" koju je redigirao povjesničar Izrael Charny.

Terorist iz Španjolske rođen u Mostaru

OSOBA pod imenom Sanel Sjekirica, koju španjolske vlasti sumnjiče za sudjelovanje u terorističkom napadu u Madridu što se dogodio u ožujku, postoji u evidenciji državljana Bosne i Hercegovine, potvrdio je u četvrtak zamjenik ministra sigurnosti BiH Dragan Mektić. U izjavi koju je dao novinskoj agenciji Federacije BiH (FENA) Mektić je pojasnio kako je iz Španjolske u BiH stigao zahtjev za provjerom podataka o Sjekirici te da su nakon toga poduzete odgovarajuće mjere. On je kazao kako je utvrđeno da je Sanel Sjekirica rođen u Mostaru no nije iznio više podataka o kretanju te osobe. "Obavljamo operativnu provjeru koja će obuhvatiti dosta stvari no ne mogu kazati što će točno biti predmetom provjere", kazao je doministar Mektić.

Nastavljaju se sukobi u Iraku, stotine mrtvih i ozlijeđenih

četvrtak, 8.4.2004 13:18

ŽESTOKI sukobi nastavljaju se u zapadnom iračkom gradu Falluji, gdje se mrtvi i ozlijeđeni broje u stotinama, a sljedbenici šijitskog svećenika Moqtade alSadra uspjeli su preuzeti nadzor nad dobrim dijelom triju iračkih gradova na jugu zemlje, javljaju u četvrtak svjetske agencije. Prema Associated pressu, u Iraku je ovoga tjedna poginulo 35 Amerikanaca i najmanje 459 Iračana. Ti podaci uključuju više od 280 Iračana poginulih u opsadi Falluje. Ravnatelj bolnice u tom gradu, sa većinskim sunitskim stanovništvom, strahuje da bi broj žrtava mogao biti i veći. Mnoge žrtve zatrpane su, naime, ispod ruševina i do njih se zbog borbi ne može doći. U Falluji se već dva dana vode borbe oko džamije Abdel-Aziz al-Samarrai koju, prema tvrdnjama američke vojske, pobunjenici koriste kao bazu. Irački izvori tvrde da je u srijedu u napadu na tu džamiju poginulo 40 ljudi okupljenih na molitvi, no to nije potvrđeno iz američkih izvora. Američke snage od ponedjeljka su uspjele preuzeti kontrolu nad 25 posto Falluje, rekao je stožerni brigadir Mark Kimmitt. Od početka američke operacije u tom gradu poginula su najmanje trojica marinaca, no službenih podataka još nema. U međuvremenu, hiljade šijita i sunita krenule su u četvrtak ujutro pješice iz Bagdada prema Falluji, u pratnji humanitarnog konvoja s hranom i lijekovima za opkoljeni grad. Američki general Richard Myers, načelnik glavnog stožera, rekao je da se sukobi u Iraku mogu svrstati u dvije kategorije. Zapadno od Bagdada, u gradovima kao što su Falluja i Ramadi, gdje je u utorak poginulo 12 marinaca, glavni otpor pružaju "snage odane bivšem režimu", među kojima su i strani borci Abua Musaba al-Zarwaqija, Jordanca povezanog s al-Qaidom. Borbe na jugu, koje su se u srijedu prvi put proširile na središnji Irak, vodi šijitska milicija "Vojska al-Mahdija" radikalnog svećenika Moqtade al-Sadra. Tijekom noći u sukobu Al-Sadrovih pristaša i bugarskih i poljskih snaga u svetom šijitskom gradu Karbali poginula su devetorica Iračana, dok koalicijske snage nisu imale žrtava, rekao je glasnogovornik poljskih snaga. Prethodne noći u tom je gradu poginulo osmero ljudi, među kojima petero iranskih hodočasnika te jedan dužnosnik gradskog al-Sadrovog ureda. Snage Moqtade al-Sadra uputile su ultimatum koalicijskim snagama da se povuku iz grada kako bi prešao pod nadzor Hawze, šijitske vjerske vlasti. U Karbalu u međuvremenu pristižu stotine hiljada hodočasnika na nedjeljnu proslavu 40. dana od godišnjice smrti imama Huseina, velikog šijitskog sveca iz 7. stoljeća pokopanog u tom gradu. Al-Sadrove snage uspjele su preuzeti nadzor nad južnim šijitskim gradovima Kut i Kufa, a djelomično kontroliraju i Najaf. Borbe s američkim snagama vode i u Baqubi, sjeveroistočno od Bagdada, najsjevernije točke do koje je stiglo šijitsko nasilje. U sukobima sa španjolskim i salvadorskim postrojbama u Najafu u srijedu su poginula desetorica Iračana, a dvadesetak je ozlijeđeno, javlja France presse pozivajući se na bolničke izvore. Američke snage bombardirale su u četvrtak rano ujutro šijitsku četvrt Sadr City u Bagdadu i razorile tamošnji Al-Sadrov stožer, na što su šijiti najavili nastavak borbi. Američka vojska, međutim, ne smatra Al-Sadrovu miliciju ozbiljnom prijetnjom. "Ne postoji nikakva vojska", rekao je američki ministar obrane Donald Rumsfeld. "Imamo mali broj terorista i milicija i nekoliko protesta", rekao je. Američki dužnosnici procjenjuju Al-Sadrove snage na oko 3.000 boraca. Najnoviji incident dogodio se dvadesetak kilometara zapadno od Bagdada. Naoružani gerilci napali su američki konvoj na autocesti kod grada Abu Ghariba. Prema agenciji France presse, zapaljena su dva američka vozila.

Potpisane optužnice protiv četvorice bošnjačkih dužnosnika

četvrtak, 8.4.2004 09:48

HAAŠKE optužnice protiv četvorice visokih ratnih bošnjačkih političkih i vojnih dužnosnika Republike Bosne i Hercegovine već su potpisane i idućih dana se očekuje njihovo dostavljanje vlastima u Sarajevu, tvrde u četvrtak sarajevsko "Oslobođenje" i banjalučke "Nezavisne novine". Pozivajući se na izvore bliske Uredu tužitelja Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ovi listovi navode kako će se, uz ranije već spomenute Ejupa Ganića, Rasima Delića i Sakiba Mahmuljina, na popisu optuženih naći i ratni ministar unutarnjih poslova RBiH Bakir Alispahić. Sva četvorica navodno su optužena na temelju zapovjedne odgovornosti za zločine počinjene nad Hrvatima u hercegovačkom selu Grabovica te u središnjoj Bosni kao i za zločine nad Srbima na području planine Ozren te na lokalitetu Kazani kod Sarajeva. Potencijalni optuženici krajnje su suzdržano reagirali na ovakve tvrdnje a predstavnici vlasti BiH i dalje tvrde kako o tome nemaju nikakvih službenih informacija. Ganić, koji je zapravo tokom rata kao najbliži suradnik Alije Izetbegovića bio čovjek br. 2 u državnom Predsjedništvu, nije želio kazati ništa. Ratni načelnik Glavnog stožera Armije BiH, a sadašnji vojni savjetnik predsjedatelja Predsjedništva BiH Rasim Delić "Nezavisnim" je kazao kako uopće ne želi komentirati ovakve tvrdnje, dok je u izjavi za "Dnevni avaz" bio nešto govorljiviji. "Ništa nisam dobio službeno niti me je tko obavijestio da je za mene stigla haaaška optužnica. Dakle, jedino što mogu kazati je da su to samo špekulacije", kazao je Delić. Sulejman Tihić također je ustvrdio kako ne zna ništa o podizanju optužnica istaknuvši kako, po njegovu sudu, nema osnova za sumnjičenje Delića. Tihić je međutim potvrdio kako će on osobno kao i njegova Stranka demokratske akcije (SDA) u cjelosti surađivati s Haaškim tribunalom "bez obzira na to o kome se radilo". Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić kazao je kako do njega nisu došle nikakve optužnice a da postoje on bi ih, po svojoj poziciji u vlasti, morao dobiti. Bošnjački oficir za vezu pri ICTY-u Amir Ahmić istaknuo je kako se već dugo govori o istragama protiv nekih dužnosnika pa stoga ne treba isključiti mogućnost podizanja novih optužnica.

U Turskoj se privremeno ukida otkup služenja vojnog roka

GLAVNI stožer turskih oružanih snaga donio je u četvrtak odluku kojom se do 2013. ukida otkup služenja vojnog roka. Tu povlasticu da služe skraćeni vojni rok od samo 29 dana koristilo je od 1987. do 1989.godine 18.433 osoba. Oni su za to morali izdvojiti oko 100 milijuna njemačkih maraka. U 1992/93. skraćenje vojnog roka platilo je 35.111 mladića, što je vojni proračun "obogatilo" sa 168 milijuna njemačkih maraka. Najveći otkup vojnog staža zabilježen je 1999. Te godine je 72.290 vojnih obveznika svoje skraćenje vojnog roka platilo milijardu i 66 milijuna njemačkih maraka. Kako zamjećuje visokonakladni list Hurriyet, ukidanje otkupa služenja vojnog roka pogodit će i sina turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana - Bilala koji se nalazi na školovanju u SAD. Turska, poslije Rusije, ima najveću vojsku od oko 650.000 vojnika.