ARHIVA

NEREDI U FRANCUSKOJ: ZAPALJENO 814 VOZILA, UHIĆENA 143 IZGREDNIKA

U gradskim neredima koji su u Francuskoj nastavljeni 12. noć zaredom, u utorak do četiri sata ujutro zapaljeno je 814 vozila a 143 izgrednika su uhapšena, prema privremenoj bilanci nacionalne policijske uprave koju prenosi France Presse. L U sukobima s izgrednicima, mladim pripadnicima imigrantskih zajednica iz francuskih predgrađa, ozlijeđena su i četiri policajca, što svjedoči o manjem intenzitetu nasilja u odnosu na prošlu noć kada su ozlijeđena 34 pripadnika snaga reda. (Hina) xdh ydh

Petrač: Nudili su mi slobodu u zamjenu za informacije o Gotovini

HRVATSKI tajkun Hrvoje Petrač, koji se nalazi u ekstradicijskom pritvoru u Grčkoj, izjavio je u utorak za Reuters da ne zna gdje se nalazi odbjegli general Ante Gotovina. Hrvoja Petrača smatra se važnom karikom u mreži pomagača odbjeglog generala, kojeg je Haški sud (ICTY) u srpnju 2001. optužio za ratne zločine. U razgovoru za Reuters Petrač je kazao da je u zatvoru razgovarao s dvojicom dužnosnika Haškog suda koji su mu ponudili slobodu ako im da informacije o traženom generalu. "Obećali su mnogo ako progovorim o Gotovini", rekao je Petrač novinaru na grčkom Vrhovnom sudu, koji odlučuje o njegovu izručenju. "Obećali su da ću biti slobodan svugdje", rekao je. "Ja ne znam gdje je on", naglasio je Petrač. Hrvoje Petrač (50) uhapšen je 31. augusta u grčkoj luci Igoumenitsa zbog posjedovanja lažne putovnice te na temelju Interpolove tjeralice, a u bijegu je bio od otmice maloljetnog sina generala Vladimira Zagorca u februaru prošle godine. Hrvatska traži njegovo izručenje na osnovi presude Županijskog suda u Zagrebu kojom je zbog poticanja na otmicu sina Vladimira Zagorca nepravomoćno osuđen na šest godina zatvora. Mjesni sud na Krfu odobrio je Petračevo izručenje Hrvatskoj, no njegovi odvjetnici uložili su žalbu na tu odluku i trenutačno se čeka mišljenje grčkog Vrhovnog suda o toj žalbi. Saslušanje na sudu u utorak je odgođeno za tjedan dana dok se ne pronađe prevoditelj za hrvatski. Konačnu odluku o Petračevu izručenju donijet će grčki ministar pravosuđa. Petrač je u Grčkoj podnio zahtjev za političkim azilom o kojem grčke vlasti još nisu donijele odluku. Zbog ilegalnog ulaska u Grčku i posjedovanja krivotvorene putovnice osuđen je na pet mjeseci zatvora ili 1500 eura. Odluka o žalbi na tu presudu također još nije donesena.

SCG-i suspenzija pregovora s EU-om ili Mladić u Haagu

PREGOVORI Srbije i Crne Gore i Europske unije o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koji su započeli u ponedjeljak, mogli bi idućega mjeseca biti suspendirani ako Vlada Srbije do 15. prosinca ne izruči odbjeglog haaškog optuženika Ratka Mladića Haaškom sudu, piše beogradski dnevnik "Danas". Pregovori SCG i EU počeli su u ponedjeljak u Beogradu, a pregovarač EU, direktor Uprave za zapadni Balkan Europske komisije Reinhard Priebe najavio je njihov nastavak za decembar. Pozivajući se na izvore bliske pregovaračkim timovima SCG, list tvrdi da je određeno da će prijelazno razdoblje za ispunjavanje obveza previđenih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju trajati najviše deset godina, a počet će se računati od 1. siječnja 2007. godine. Pregovarački tim SCG, kako navodi list, očekivao je da će pregovori o Sporazumu trajati šest mjeseci, ali je EU za pregovore odredila godinu dana. Također, Europska komisija odredila je deset godina za prijelazno razdoblje, umjesto pet ili šest, kako su priželjkivali predstavnici Srbije, kako bi 2012. godine ušli u Europsku uniju. Prvi službeni krug pregovora o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji počeo je u ponedjeljak, kad je bilo govora o preambuli Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno o "nekim terminima iz Sporazuma i općim načelima, kao i o djelovima koji se odnose na suradnju EU i SCG". U pregovorima, u kojima tim SCG vodi ministar vanjskih poslova SCG Vuk Drašković, sudjelovali su i šefovi pregovaračkih timova vlada Srbije i Crne Gore, Miroljub Labus i Gordana Đurović. Reinhard Priebe u utorak nastavlja razgovore u Beogradu, te će u okviru Unaprijeđenog stalnog dijaloga s dužnosnicima SCG razgovarati o suradnji s Haaškim sudom i položaju manjina u SCG.

WASHINGTON OBJAVIO POPIS ZEMALJA KOJE OGRANIČAVAJU VJERSKE SLOBODE

Američki State Department objavio je u utorak redoviti izvještaj o poštivanju vjerskih sloboda u svijetu, a ovogodišnjoj "crnoj listi" nalazi se osam zemalja. L Kina, Iran, Burma, Sjeverna Koreja, Vijetnam, Eritreja, Sudan i Saudijska Arabija, smatraju se zemljama koje ozbiljno ograničavaju vjerske slobode i uzrokuju posebnu zabrinutost, navodi State Department. Svake godine američki State Department objavljuje popis zemalja u svijetu koje gaze vjerske slobode, polazeći od preporuka povjerenstva kojega članove imenuju predsjednik George W. Bush i Kongres. Pakistan, Uzbekistan i Turkmenistan nisu na tom popisu unatoč preporukama povjerenstva. Zemljama s tog popisa prijete vladine sankcije koje se mogu uvesti u roku od 180 dana nakon objavljivanja izvještavanja. (Hina) xvrad ydj

U TOULOUSEU SE POLICIJSKE SNAGE SUKOBILE S MLADIM NASILNICIMA

Desetak mladih nasilnika sukobilo se u utorak navečer s policijom u Toulouseu, kamo tokom večeri treba stići francuski ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy, javlja AFP. Premda je francuska vlada nakon nereda u pariškim predgrađima i u unutrašnjosti zemlje, koji traju već 12 dana, proglasila izvanredno stanje koje omogućuje uvođenje redarstvenog sata, skupine mladih napale su više desetaka žandara i policajaca bacajući na njih kamenje i baklje u četvrti Reynerie. U noći s ponedjeljka na utorak u istoj četvrti je zapaljen autobus. Dosad je u neredima u Toulouseu, koji traju već četvrtu noć, zapaljeno 163 automobila, među kojima jedan autobus, a 27 osoba je završilo u pritvoru. Jednom mladiću (21) bomba sa suzavcem raznijela je ruku. U utorak kasno navečer Nicolas Sarkozy treba posjetiti Toulouse kako bi "dao potporu" tamošnjim policajcima. (Hina) xvrad ydj

Piratstvo na morima u opadanju, nove opasnosti Somalija, Irak, Nigerija

BROJ piratskih napada na brodove smanjio se u prvih devet mjeseci 2005., iako Indonezija ostaje globalna crna točka a vode Somalije ponovo se pojavljuju kao područje gdje je plovidba ozbiljno ugrožena, objavio je u utorak Međunarodni pomorski ured (IMB), agencija koja nadzire kriminal na morima. Samo par dana nakon što su fotografije piratskog napada na američki brod za krstarenje "Spirit" ispred obale Somalije obišle svijet, Međunarodni pomorski ured je objavio da je broj piratskih napada pao na 205 u prvih devet mjeseci ove godine, u usporedbi s 251 u istom razdoblju prošle godine. IMB navodi da su se u tom razdoblju pirati ukrcali na 141 trgovački brod, oteli 11 plovila i pucali na 15 brodova. Držali su kao taoce 259 pomoraca, a 10-oricu oteli. Dvanaest pomoraca još se uvijek vode kao nestali. Pozdravljajući smanjenje broja napada, agencija upozorava na zabrinjavajući porast kriminala u vodama Somalije, Iraka i Nigerije. Somalijske vode, s 28 napada od sredine ožujka, uključujući i tri prošloga vikenda, su "izvan kontrole" upozorava agencija. "Nakon dvogodišnjeg zatišja, ozbiljni napadi obnovljeni su ispred istočne i sjeveroistočne obale Somalije. Ti se napadi dešavaju u međunarodnim vodama i mi pozivamo plovila ratne mornarice da pomognu otetim brodovima", poručio je direktor IMB-a Pottengal Mukundan. Šest napada u blizini iračkih naftnih terminala kod Basre, usprkos prisustva savezničkih brodova, i četiri napada oko rijeke Bonny u Nigeriji također su problematični, navodi u izviješću IMB. Agencija napominje da Indonezija još jednom ima najveći broj napada, čineći sa 61 incidentom gotovo trećinu ukupnog broja. U Malačkom tjesnacu, ključnoj ruti svjetske pomorske trgovine, od veljače ove godine dogodilo se 10 piratskih napada.

Srbija se neće miješati u odluku o budućnosti Crne Gore

PREDSJEDNIK srbijanskog parlamenta Predrag Marković izjavio je u utorak, tokom jednodnevnog posjeta Crnoj Gori, da se vlast u Srbiji neće miješati u unutarnje stvari Crne Gore, te je poručio da je "odluka o sudbini države Crne Gore isključivo u rukama njenih građana". Marković, koji je član stranke G 17 Plus, iznio je mišljenje koje odudara od mišljenja većine srbijanskih dužnosnika, ali je napomenuo da je riječ o "osobnom stajalištu". Marković je rekao da nije dobro "držati u neizvjesnosti građane Srbije i Crne Gore" te da "referendum o neovisnosti Crne Gore treba što prije organizirati". Predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić je izjavio da Srbija i Crna Gora već sada funkcioniraju kao dvije neovisne države, te da je odluka o sudbini Crne Gore na njenim građanima.