"UBUDUÆE æu se morati kontrolirati èim te ugledam. Moj prvi poriv je da ti poderem svu odjeæu, bacim te na pod i pakleno vodim ljubav s tobom..." dio je teksta iz zbirke e-mailova koje je državno odvjetništvo okruga Orange-Osceola na Floridi objavilo nastojeæi rasvijetliti okolnosti incidenta zbog kojeg je uhapšena astronautkinja NASA-e Lisa M. Nowak.

Dotiènu poruku, u kojoj se primatelju obeæava "herojski doèek", 30-godišnja zrakoplovna satnica Colleen Shipman je poslala 41-godišnjem kapetanu fregate Williamu Oefeleinu, koji je u tom trenutku letio u Zemljinoj orbiti kao zapovjednik svemirskog šatla "Discovery".

Oefelein je, pak, na tu poruku poslao odgovor u kojem hvali Shipmanine spisateljske sposobnosti, a nešto kasnije se požalio kako pati od "apstinencijske krize za Colleen".

Ispis dotiènih e-mailova je policija 5. veljaèe pronašla u posjedu Lise M. Nowak kada je ista uhapšena pod sumnjom da je pokušala ubiti satnicu Shipman. Sluèaj je izazvao medijsku pažnju ne samo zbog toga što je rijeè o prvoj astronautkinji koja je završila iza rešetaka, nego i zbog toga što je vozila 1.500 km noseæi astronautske letaèke pelene kako bi svojoj suparnici postavila zasjedu na parkiralištu aerodroma u Floridi.

Vlasti tvrde da im je prilikom istrage Oefelein priznao da je s 43-godišnjom Nowak, kapetanicom bojnog broda, tri godine održavao ljubavnu vezu - u vrijeme dok su se oboje obuèavali za astronaute. Veza je zapoèela u doba dok su oboje bili u braku - Oefelein je nakon godinu dana napustio suprugu i dvoje djece, a Nowak se odnedavno rastavila od supruga i troje djece u Houstonu.

Meðutim, u sijeènju je došlo do prekida veze, koji je, po Oefeleinovim rijeèima, bio "prijateljski". Oefelein je s njom ostao u dobrim odnosima, pa joj èak dozvolio korištenje vlastitog stana te joj odao lozinku svog osobnog raèunala.

Shipman je pak policiji rekla da je povremeno bila uznemirena zbog toga što je Oefelein još uvijek blizak sa Nowak, odnosno zbog toga što ju je jednom, dok su bili u krevetu, nazvao "Lisom".

Istražitelji vjeruju da je Nowak došla u stan svog bivšeg ljubavnika bez njegovog znanja te poèela nadgledati njegove e-mailove. Otkriæe "vruæih" e-mailova koje je Shipman uputila Oefeleinu ju je, po svemu sudeæi, potaklo na bezumni èin zbog kojeg je nedavno ostala i bez posla.

Ranije optužbe za pokušaj ubojstva su povuèene, ali Nowak trenutno èeka suðenje za pokušaj otmice i provale. Puštena je na slobodu, ali je prisiljena oko gležnja nositi GPS-ureðaj tako da vlasti u svakom trenutku znaju njenu lokaciju.

D.A.

SINOÆ su pod okriljem noæi ciparski Grci srušili zid koji glavni grad Nikoziju, isto kao i cijeli otok, više od trideset godina dijeli na grèki te otcjepljeni turski dio.

Iako su politièari i aktivisti taj pothvat proglasili povijesnim dogaðajem u kalibru rušenja berlinskog zida 1989. godine, veæina promatraèa vjeruje da je rijeè o simboliènoj gesti bez veæih politièkih posljedica.

Ujutro je umjesto zida izvješena aluminijska folija, a policija ciparskih Grka brani pristup protestnicima i aktivistima, s obzirom da se na suprotnoj strani nalaze pripadnici turske vojske koja je 1974. godine izvršila invaziju i podijelila otok.

Podjela Cipra, koja je uslijedila nakon kraæeg etnièkog èišæenja Grka sa sjevernog dijela otoka, dovela do stvaranja Turske Republike Sjeverni Cipar, države koju je priznala jedino Turska.

Pokušaji da se Cipar ponovno ujedini nisu doveli do rezultata, pa je tako Europska Unija 2004. godine primila samo grèki dio otoka. Pristup Turske EU, na kojemu inzistira veliki broj europskih politièara, je uvjetovan rješenjem problema Cipra, odnosno fleksibilnijem stavu vlade u Ankari i sjevernociparskih vlasti prema buduæem ujedinjenju.

Srušeni zid se nalazi u Ulici Ledra - nekadašnjem komercijalnom centru Nikozije. Ta je ulica trebala biti lokacija za prijelaz preko tzv. Zelene linije kojom patroliraju mirovne trupe UN. Na Cipru se izmeðu sjevernog i južnog dijela otoka nalazi pet takvih prijelaza.

D.A.

AMERIÈKI predsjednik George W. Bush i brazilski predsjednik Luis Inazio Lula da Silva su danas u Sao Paulu potpisali sporazum o suradnji u razvoju tehnologije etanola, biodizela i drugih bioloških goriva.

Smatra se da æe sporazum Brazilu - koji je glavni svjetski proizvoðaè etanola - otvoriti amerièko tržište, dok æe SAD financijskim i drugim sredstvima poticati razvoj brazilske etanolske industrije kako bi se obje države uèinile što je moguæe manje ovisnim o nafti i politièki nestabilnim regijama kao što je Bliski Istok.

Bush je prilikom potpisivanja sporazuma istakao kako je "jako optimistièan" zbog potencijala biogoriva i etanola.

Lula je, pak, sporazum opisao kao "stratešku alijansu koja pokazuje kako svatko u svijetu može promijeniti svoju energetsku politiku". Novinarima se takoðer pohvalio kako je Bush na sporazum pristao nakon višegodišnjeg brazilskog lobiranja.

Oba predsjednika su istakla kako æe osim energetske sigurnosti sporazum pripomoæi i oèuvanju okoliša.

Meðutim, "Greenpeace" i druge ekološke organizacije su sporazum doèekale na nož, jer drže da æe on dati dodatni poticaj za krèenje Amazone u svrhu stvaranja novih poljoprivrednih površina na kojima æe se uzgajati kulture od kojih se pravi etanol.

Sporazum je, pak, izazvao bijes i u Meksiku jer su špekulacije o tome da æe kukuruz biti korišten za proizvodnju etanola dovele do naglog poveæanja cijene kukuruznog brašna, kao i "tortilla".

Dio analitièara, pak, vjeruje kako je sporazum Busha i Lule u stvari usmjeren protiv venezuelanskog predsjednika Huga Chaveza, koji je naftne potencijale Venezuele koristio kako bi širio utjecaj po Latinskoj Americi.

Ljevièar Lula, èija se Radnièka stranka (PT) smatrala Chavezom ideološkim saveznikom, odnedavno se poèeo distancirati od Chaveza s obzirom da je politika nacionalizacije stranih tvrtki koju propagiraju Chavez i njegovi sljedbenici poèeli pogaðati brazilske ekonomske interese, ukljuèujuæi brazilsku državnu tvrtku "Petrobras".

D.A.

Foto: AFP

BUNDESTAG, njemaèki parlament, izglasao je poveæanje dobnog praga za mirovinu sa 65 na 67 godina. Glasanje je prošlo sa 408 glasova za prijedlog, 169 protiv i 4 suzdržana.

Plan još mora proæi odobrenje u Bundesratu, organu vlasti koji predstavlja 16 njemaèkih saveznih zemalja i koji se nekad pogrešno smatra domom parlamenta.

Novi zakon bi na snagu trebao stupiti 2012., iako su izglasani još neki dijelovi zakona koji æe se uvoditi postepeno, u razdoblju izmeðu 2012. i 2029.

Osim uvoðenja nove dobne granice na odlazak u mirovinu, izglasana je i serija legislativnih poteza koji bi trebali omoguæiti bolje prilike za zapošljavanje starijim osobama.

U Njemaèkoj se nadaju da æe nove zakonske odredbe ojaèati državno tržište rada, u vremenu u kojem Njemaèka doživljava drastièan pad nataliteta. Natalitet u toj državi je 1,36 djece po ženi, jedan od najnižih u Europi. Tim tempom æe se broj ljudi iznad 60 godina do 2035 poveæati na oko 30% populacije, što æe biti skoro dvostruko više nego sad. Tako velik broj umirovljenika bio bi teret za nacionalno gospodarstvo.

J.D.

"U PROTEKLIH 15 godina Balkanski je poluotok punio novinske stupce veæinom iz najgorih razloga. Ratovi, sukobi i embargo idu ruku pod ruku sa dogaðanjima na Balkanu.", piše Serbianna.com.

Ioannis Michaletos u svom èlanku se dotaknuo poznate "Balkanske rute" narkoticima, koja prolazi preko juga Bugarske, Makedoniju, Albaniju, te dalje u Italiju, ili pak preko Bosne i Hrvatske u Austriju.

"Najveæa prijetnja današnjici na Balkanu je postojanje dobro organiziranih kriminalnih skupina, koje su integralni dio svjetskog kriminalnog miljea, koji veæinski kontrolira trgovinu narkoticima u Europi. To je mreža korumpiranih službenika i ratnih profitera koji osiguravaju da se heroin proizveden u Afganistanu lagano transportira europskim ovisnicima."

Prema Michaletosu, dvije etnièke skupine sa najveæim brojem èlanova organiziranih kriminalnih skupina su albanska mafija i turski kriminalni milje. Nakon sloma komunistièke vlasti u Albaniji, razlièite bande su preuzele najprofitabilniju granu trgovine - trgovinu drogom."

Vodeæi francuski kriminalist Xavier Raufer smatra kako su Albanci "jedina prava mafija na Balkanu". Zahvaljujuæi svojstvenoj socijalnoj strukturi društva, prema Rauferu su se "transformirali u epicentar velike meðunarodne mreže kriminala".

Osim trgovine drogom, kao najveæi problemi u Albaniji, navode se trgovina ženama, prostitucija te lažne kompanije koje služe za pranje ilegalnog novca. Sagledano sa aspekata razlièitih grana kriminala, uoèava se èinjenica kako su sve grane meðusobno isprepletene i dobro povezane.

"Albancima ne bi bilo moguæe distribuirati narkotike, najveæim dijelom heroin i marihuanu, da tu nemaju važnog "partnera" - Tursku, koja je strateški pozicionirana izmeðu Istoka i Zapada. Zato bi jedan od prioriteta EU trebali biti zajednièki napori da se "Balkanska ruta" zatvori, što bi bio realni napredak protiv terorizma na meðunarodnoj razini." - piše Serbianna.com.

I.M.

BILL GATES je, kakvo iznenaðenje, i ove godine najbogatiji èovjek na kugli zemaljskoj i "teži" 56 milijardi, pokazalo je najnoviji popis bogataša èasopisa Forbes, koji je na svojoj listi ove godine uvrstio 946 sramotno bogatih ljudi.

Slijede ga Warren Buffet, šef korporacije Berkshire Hathaway Inc. s 52 milijarde, a treæi na listi je tajkun meksièkih telekomunikacija Carlos Slim, sa "samo" 49 milijardi spremljenih "pod madrac".

Novi podaci o svjetskim milijarderima kažu da isti postaju sve bogatiji i mlaði, s obzirom da je prosjek godina bogatuna pao sa 64 na 62. Dvije treæine onih koji su prošle godine bili na listi, ove godine su još bogatiji, a ukupno bogatstvo im je naraslo za 3.5 milijuna po glavi, što je porast od 35 posto.

Ukupan broj milijardera, u odnosu na prošlu godinu kada ih je bilo 793, narastao je za 19 posto, a 60 posto njih poèelo je s gotovo nikakvim bogatstvom.

Rusija se ove godine popela na treæe mjesto u svijetu po broju milijardera, sa èak 53 bogataša na listi, s dva milijardera manje od Njemaèke, a najveæi broj milijardera i ove godine dolazi iz SAD-a. Osim Rusije, poveæanje broja zabilježila je i Indija, koja je preuzela od Japana prvo mjesto s 36 milijardera. Japan je desetljeæima držao prvo mjesto, a ove godine na listi ima 24 milijardera s ukupnim bogatstvom od 36 milijardi dolara.

Novo prebrojavanje novèiæa pokazalo je da su osnivaèi Googlea prošle godine napredovali veæom brzinom od dugogodišnjeg prvaka Billa Gatesa, jer se njihova inkasacija bogatstva u samo jednoj godini popela preko 16 milijardi po osnivaèu.

Od celebrityja na listi se ponovno našla amerièka TV voditeljica Oprah Winfrey, redatelji George Lucas Steven Spielberg, "graðevinar" Donald Trump, vlasnik Virgin Recordsa, britanac Richard Bronson, te autorica Harryja Pottera, J.K. Rowling, koja je od socijalne pomoæi "dogurala" ove godine dogurala do svoje milijarde dolara.

A.B.
Foto: AFP