ARHIVA

BARIÆ: SRBI NISU ŽELJELI POVRATAK POD HRVATSKU VLAST

Pobunjeni Srbi uglavnom nisu željeli povratak pod hrvatsku vlast, niti suživot s Hrvatima, a Hrvatska nije mogla provesti "etnièko èišæenje" i masovne zloèine nad Srbima jer su oni to podruèje napustili i prije nego je u njega ušla Hrvatska vojska, piše povjesnièar Nikica Bariæ u svom radu "Je li 1995. godine Hrvatska poèinila 'etnièko èišæenje' Srba?", koji objavljuje novi broj Èasopis za suvremenu povijest (2). "U vezi s odlaskom Srba iz Hrvatske tokom Oluje, treba se sjetiti da je gotovo 100 hiljada bosanskih Srba nakon potpisivanja Daytonskoga sporazuma napustilo dijelove Sarajeva koji su dotad bili pod njihovim nadzorom", podsjeæa Bariæ i dodaje kako je "to podruèje pripalo Federaciji BiH i Srbi su ga zatim napustili, iako nisu na to bili izravno prisiljeni nekom vojnom akcijom." "Kao što je Srbima iz RSK bilo neprihvatljivo da priznaju hrvatsku vlast, tako je i sarajevskim Srbima bilo neprihvatljivo da ne žive u Republici Srpskoj", piše Bariæ. Hrvatska vojska u Topuskom opkolila je velik broj srpskih vojnika i civila, napominje Bariæ i dodaje kako su oni s Hrvatskom vojskom dogovorili odlazak u Jugoslaviji, dok je naoružanje predano hrvatskoj strani. Bariæ prenosi izjavu jednoga srpskoga zapovjednika koji tvrdi da su u koloni od Topuskoga do Lipovca "istina doživeli svašta, od provokacija, kamenovanja, otimaèine automobila, meðutim dogovor koji je potpisan ispoštovan je oko 80 odsto." "To je dosta obzirom kuda smo prolazili, da su se još vodile borbe, da su Hrvati sahranjivali svoje mrtve po Sisku i okolnim mestima", navodi Bariæ njegove rijeèi. Tu je i dio odgovora u èemu je razlika izmeðu srpskoga zauzimanja Srebrenice i hrvatske akcije Oluja, tvrdi Bariæ i dodaje kako za razliku od Vojske Republike Srpske, koja je u srpnju 1995. likvidirala golemi broj Muslimana zarobljenih u Srebrenici, Hrvatska je vojska "dopustila srpskim vojnicima opkoljenim u Topuskom da napuste to podruèje i odu u Srbiju." U Èasopisu za suvremenu povijest, koji izdaje Hrvatski institut za suvremenu povijest, meðu ostalim pišu i Dragan Novakoviæ o organizaciji hadža i problemima koji su ga pratili u Jugoslaviji od 1945. do 1991., Miroslav Akmadža o pregovorima Vatikana i Jugoslavije u pogledu protokola 1966., Tatjana Šariæ o bleiburškim žrtvama na stranicama Hrvatske revije, Alan Labus rašèlanjuje pisanje tiska u NDH o svjetskim ratnim zbivanjima 1941.-1945., Marino Manin o životu i djelu Giuseppa Vassilicha, Bela Makkai o maðarsko-hrvatskim odnosima u poèetku 20 st. na slavonskom podruèju, Tomislav Markus o korespondenciji Strossmayera i Koste Vojnoviæa, Tihomir Cipek o ideji srednje Europe, Piotr Žurek o hotelu Lambert i razotkrivanju hrvatskog 'Branislava', Hayden White o historijskoj pripovjednosti i problemu istine u historijskom prikazivanju. U rubrici demografsko-povijesnih rasprava Dražen Živiæ piše o prisilnim migracijama i etnièkim promjenama u Hrvatskoj izmeðu 1991. i 2001., Ivica Pletikosiæ o doseljavanju stanovništva u Piran s podruèja današnje Republike Hrvatske, Daniel Patafa o promjenama u nacionalnoj strukturi stanovništva Rijeke i Danijel Vojak o romskom stanovništvu u popisima puèanstva. Dunja Bonacci Skenderoviæ i Mario Jareb reagiraju na "brojne netoènosti i proizvoljna tumaèenja" hrvatskih nacionalnih simbola iznesena u èlanku Maje Brkljaèiæ i njemaèkoga povjesnièara Holma Sundhausena u èasopisu Osteuropa. Èasopis još objavljuje i prikaze novoobjavljenih knjiga. (Hina) xmk ymc

Èeèeni nude 20 milijuna dolara nagrade za Putina

ÈEÈENSKI pobunjenici u èetvrtak su, u hitrom odgovoru na rusku nagradu za hvatanje njihovih voða, obeæali 20 milijuna dolara svima onima koji im pomognu uhvatiti predsjednika Vladimira Putina. U srijedu je ruska vlada ponudila 10 milijuna dolara nagrade za informacije koje mogu dovesti do dvojice glavnih èeèenskih voða Aslana Mashadova i Šamila Basajeva, a dan poslije stigao je èeèenski odgovor. "Nudimo nagradu od 20 milijuna dolara državama, organizacijama ili pojedincima koji æe Èeèenskoj Republici pružiti aktivnu pomoæ pri uhapšenju ratnog zloèinca Vladimira Vladimirovièa Putina", stoji u priopæenju "antiteroristièkog centra Èeèenske Republike", dijela nepriznate Mashadovljeve vlade, objavljenom na internetu. U priopæenju se Putin optužuje za pokretanje rata protiv Èeèenije i za odgovornost za opsadu škole u Beslanu prošlog tjedna, koja je završila smræu 326 ljudi u akciji u kojoj su ruski specijalci pokušali osloboditi hiljadu talaca. "Putin je kriv... za mnogobrojne akcije kojima je cilj diskreditirati zakonitu oslobodilaèku borbu èeèenskog naroda protiv strane agresije, meðu kojima i za organizaciju krvavog rata protiv djece i odraslih ljudi u Beslanu", kaže se u priopæenju. Mashadov, kojega se smatra razmjerno umjerenim u odnosu na druge èeèenske separatiste koji se protiv Rusije bore veæ 10 godina, zanijekao je umiješanost u otmicu u osetijskoj školi. Basajev se još nije oglasio, ali struène procjene govore da napad ima sve osobine njegova naèina vodstva.

New York Times objavio fotografije hiljadu mrtvih vojnika

NEW YORK TIMES je u èetvrtak objavio crno-bijele fotografije hiljadu amerièkih vojnika ubijenih u Iraku, što je "najveæi broj žrtava nakon vijetnamskog rata". I list Washington Post objavio je na trima stranicama fotografije u boji vojnika koji su od 1. srpnja smrtno stradali u Iraku, navodeæi ispod svake slike ime i prezime vojnika, životnu dob, postrojbu i okolnosti pogibije. Amerièka su glasila u utorak posvetila veliku pozornost èinjenici da je premašena granica od hiljadu ubijenih amerièkih vojnika u Iraku od poèetka rata u ožujku 2003. Na temelju statistièkih podataka Pentagona, novine daju opis žrtava kojih su 98 posto muškarci i 82 posto profesionalni vojnici. Pedeset dva posto poginulih bili su u dobi od 18 do 24 godine, a 34 posto od 25 do 34 godine, 47 posto ih je bilo u braku, 46 posto bilo je neoženjeno, 70 posto bijelaca, 13 posto crnaca i 12 posto Latinoamerikanaca. Dvije treæine od 1.005 poginulih vojnika stradalo je na "dvanaestak žarišta" u Iraku, uglavnom u pokrajini Anbar, gdje prevladavaju suniti (234 mrtva), u Bagdadu (224) i u Mosulu, na sjeveru zemlje (58).

Bomba ispred veleposlanstva Australije u Indoneziji: 6 poginulih, 80 ranjenih

ŠEST je osoba poginulo, a najmanje 80 je lakše ili teže ozlijeðeno u eksploziji automobila bombe koja je odjeknula u èetvrtak ujutro ispred zgrade australskog veleposlanstva u Džakarti, izjavio je australski premijer John Howard. Nitko od osoblja veleposlanstva nije poginuo niti je teže ozlijeðen, kazao je premijer na konferenciji za novinare dodavši kako je na mjesto nesreæe odmah uputio ministra vanjskih poslova Alexandera Downera. Vrata veleposlanstva su ošteæena a vozila hitne pomoæi odvoze lakše ozlijeðene osobe u bolnicu, javljaju svjedoci koji napominju da se eksplozija najvjerojatnije dogodila izvan zgrade veleposlanstva. "Rijeè je oèito o teroristièkom èinu. Eksplozija se dogodila ispred zgrade australskog veleposlanstva iz èega zakljuèujemo da je izravan cilj napada bila Australija", rekao je Downer novinarima. Australija, koja je prošle godine zajedno sa SAD-om sudjelovala u invaziji na Irak, veæ dulje vrijeme strahuje od moguænosti sliènih napada s ozbirom na približavanje parlamentanih izbora u zemlji. Svrha takvih napada vjerojatno je pokušati utjecati na ishod glasovanja, kako je bilo u ožujku u Španjolskoj u kojoj je u nekoliko eksplozija u Madridu poginulo gotovo 200 osoba. Australska laburistièka oporba obeæava angažman na povlaèenju australskih trupa iz Iraka u sluèaju pobjede na predstojeæim izborima. Indonezija je posljednjih godina bila poprište nekoliko teroristièkih napada, od kojih je najteži bio na Baliju u oktobaru 2002. godine kada su poginule 202 osobe.

AFGANISTAN: AMERIKANCIMA MUDŽAHEDINI OGRANIÈILI KRETANJE

Televizijska postaja alJazeera u èetvrtak je prikazala video snimku na kojoj se pojavljuje Ayman alZawahiri, druga osoba alQaide, koji tvrdi kako je snagama SADa u Afganistanu ogranièen prostor na kojem se mogu kretati. "Istok i jug Afganistana postali su otvoreno podruèje za mudžahedine. Neprijatelju je kretanje ogranièeno na prijestolnice", izjavljuje Zawahiri na snimci. "Dok ih mudžahedini granatiraju, pucaju na njih i odsijecaju ceste oko njih, Amerikanci se kriju u svojim rovovima i odbijaju iz njih izaæi kako bi se suèelili s mudžahedinima", kaže Zawahiri. On takoðer tvrdi kako je poraz SAD-a u Iraku i u Afganistanu samo "pitanje vremena". Zawahiri, desna ruka voðe al-Qaide Osame bin Ladena, na snimci se pojavljuje s bijelim turbanom i strojnicom pored sebe, a u usporedbi s ranijim snimkama njegova brada djeluje više sijeda. Postaja al-Jazeera nije objavila kako je došla do snimke. (Hina) xakoz ymaš

VERHEUGEN OTVORENO PROTIV TURSKOG PRIJEDLOGA O PRELJUBU

Europski povjerenik za proširenje Guenter Verheugen u èetvrtak se otvoreno suprotstavio planovima turske vlade da se kažnjava braèni preljub. "Teško mi je razumjeti kako se tako nešto u ovo doba može predložiti. To može biti samo šala", rekao je Verheugen za tursku televizijsku postaju NTV. Vladajuæa Stranka pravde i razvoja (AKP) predložila je da se u novi kazneni zakon progura i odredba o kažnjavanju braène nevjere do tri godine zatvora. U prijedlog novog kaznenog zakona uvrštene su i odredbe o ukidanju muèenja i širenja individualnih sloboda. Meðutim, pitanje braène nevjere zasjenilo je sve dobre strane toga prijedloga, èiji je cilj da poveæa izglede Turske za pristup EU-u. Organizacije za ženska prava i razne sekularistièke udruge žestoko su protestovale protiv te odredbe. Šefovi država ili vlada trebali bi na summitu u prosincu odluèiti hoæe li s Turskom otvoriti pregovore o èlanstvu. Verheugen, koji u èetvrtak završava èetvorodnevni posjet Turskoj, rekao je da je iznio svoje primjedbe turskim dužnosnicima, meðu njima i premijeru Recepu Tayyipu Erdoganu. "Vrlo sam iznenaðen tim èlankom... Bilo bi pogrešno, ako ga pokušate uvrstiti u kazneni zakon. Europske zemlje to ne bi razumjele", rekao je Verheugen za CNN na turskom jeziku. Turski ustavni sud ukinuo je 1996. slièan zakon o preljubu, uz obrazloženje da ugrožava ravnopravnost spolova. Prema tom zakonu, žena je odgovorala ako je samo jednom uhvaæena u preljubu, dok se muškarcu moralo dokazati da ima ljubavnicu s kojom se redovito viða. Preljub je i danas reguliran u graðanskom zakoniku u Turskoj. Erdogan, gorljivi musliman koji kaže da time želi saèuvati obitelj, odbio je povuæi prijedlog unatoè negativnim reakcijama. Ilknur Ustun, glasnogovornik nevladine organizacije Kader, koja se zauzima za više žena u politièkom životu, ocijenio je tu raspravu "besmislenom", a prijedlog zakona kao "napad na privatnost". "Pitanje preljuba prije svega je moralno pitanje. Ni u jednoj zemlji EU-a, preljub nije kazneni delikt, ovo je doista korak unatrag", rekao je Ustun. (Hina) xsv ydgk