ARHIVA

Vatikan tvrdi da kondomi ne mogu spriječiti širenje AIDS-a

VATIKAN milijunima svojih sljedbenika poručuje da, unatoč službenom stajalištu znanstvenika, kondomi ne mogu spriječiti širenje AIDS-a, otkriva BBC. "Moralni argument protiv korištenja kondoma zamjenjuje klinički argument koji nije točan", otkriva Steve Bradshaw, reporter BBC-ove emisije "Panorama" u reportaži "Seks i Sveta stolica", koja će biti objavljena u nedjelju. "Virus AIDS-a je oko 450 puta manji od spermija", poručuje u emisiji kardinal Alfonso Lopez Trujillo, predsjednik vatikanskog Pontifikalnog vijeća za obitelj. "Spermij može lako proći kroz mrežu kondoma", smatra on. Kardinal stoga poziva zdravstvene vlasti da, kao što upozoravaju na opasnosti poput duhana, izdaju slična upozorenja i za kondome. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nije tog mišljenja. "Te netočne tvrdnje o kondomima i HIV-u su opasne jer smo suočeni s globalnom pandemijom koja je već odnijela više od 20 milijuna ljudskih života i trenutačno pogađa najmanje 42 milijuna ljudi", upozorava WHO. Iako "Panorama" tvrdi da je znanstveno dokazano da kroz neoštećene kondome ne mogu proći čestice veličine spolno prenosivih patogena, kardinal Trujillo to ne priznaje. "Oni griješe... to je posve jasno", ističe on. Vatikan u četvrtak nije službeno komentirao ovo izvještavanje.

U samoubilačkom napadu u Bagdadu poginulo najmanje osam osoba

četvrtak, 9.10.2003 10:07

AUTOMOBIL-bomba eksplodirao je u četvrtak pred glavnim vratima policijske postaje u šijitskoj četvrti u Bagdadu, pri čemu su poginula najmanje trojica policajaca i petero civila, a više je osoba ozlijeđeno, izvijestila je lokalna policija. "Sigurno je riječ samoubilačkom napadu, a pred vratima zgrade pronašli smo glavu napadača", kazao je novinarima jedan od dežurnih policajaca. "Stajali smo pred policijskom postajom, kad je većom brzinom stigao automobil udarivši pritom u ostale parkirane automobile, nakon čega je došlo do eksplozije", kazao je jedan od ozlijeđenih policajaca Anwar Abdul Rahim koji je odmah prebačen u bolnicu. U zgradi se u trenutku eksplozije nalazilo nekoliko stotina ljudi, koji su ondje stigli kako bi preuzeli plaće.

DEL PONTE: ZAMJERKE RH SU GOTOVINA I SPORA SURADNJA (KRAĆA VERZIJA)

Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte ocijenila je u četvrtak pred Vijećem sigurnosti UNa u New Yorku da suradnja zemalja bivše Jugoslavije s haškim tužiteljstvom ne ispunjava njezina očekivanja, a Hrvatskoj je prvenstveno zamjerila nehapšenje odbjeglog generala Ante Gotovine. "Žalim što moram reći da Hrvatska, Srbija i Crna Gora, Republika Srpska i hrvatski dio Federacije BiH nisu ostvarili punu suradnju sa Sudom", kazala je Del Ponte. U slučaju Hrvatske Del Ponte je izvijestila da sada većina njezinih zahtjeva za pristup dokumentima i svjedocima ima "ozbiljan i profesionalan tretman", ali je poručila da se kvaliteta i brzina suradnje značajno povećavaju "približavanjem važnih međunarodnih rokova", i stavljanjem suradnje "u centar pažnje". Del Ponte je ocijenila da je "na hrvatskim vlastima odgovornost zbog neuspjeha u uhapšenju i predaji generala Ante Gotovine". Ona je kazala kako je Vlada nedavno dostavila sudu podatke kojima potkrepljuje tvrdnje da je Gotovina izvan Hrvatske, a da je ona prigodom posljednjeg posjeta Zagrebu prenijela informacije po kojima je Gotovina u Hrvatskoj te o zaštiti koju tamo uživa. "Suglasili smo se da radimo zajedno kako bi ga locirali i uhapsili i u tom smislu primila sam čvrsta uvjeravanja", kazala je Del Ponte ocijenivši da će smatrati da su hrvatske obveze ispunjene tek kad vidi rezultate. Predsjednik Haškog suda Theodor Meron, koji je govorio prije glavne haške tužiteljice izvijestio je Vijeće sigurnosti kako ne vjeruje da će sud moći dovršiti sva suđenja do 2008. godine, koju je Vijeće odredilo kao rok za dovršetak prvostupanjskih postupaka, što je potvrdila i Carla del Ponte. (Hina) ps br

IZVJEŠĆE ICTY: HRVATSKA SURAĐUJE, PONEKAD SELEKTIVNO I SPORO

Hrvatska s Haškim sudom (ICTY) sve bolje surađuje, mada ponekad selektivno i sporo, stoji u godišnjem izvještaju o radu ICTYja podnesenom u četvrtak Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku, u kojem se također upozorava da je Hrvatska dopustila optuženom generalu Anti Gotovini da pobjegne. U dijelu izvještavanja posvećenom aktivnostima Haškog tužiteljstva u kojem se govori o suradnji pojedinih zemalja sa Sudom, posebice se naglašava nedostatak značajnijeg napretka u uhapšenju i izručenju optuženika, uključujući Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Antu Gotovinu. "Republika Hrvatska, koja je bila odgovorna da uhapsi samo jednu, dobro poznatu, optuženu osobu, dopustila je toj osobi da umakne nakon propalih pregovora s njim da se dragovoljno preda Sudu", kaže se u Izvješću. Pored toga, hrvatskim vlastima se zamjera što nisu odmah djelovale slijedom optužnice i naloga za hapšenjem sada pokojnog generala Janka Bobetka kojem, navodi Izvješće, nisu uručene ni optužnica ni nalog za hapšenje. Ocjenjujući ukupnu suradnju Hrvatske sa Sudom izvještavanje kaže da se "suradnja sa strane hrvatskih vlasti nastavila poboljšavati, mada je ponekad bila selektivna i spora". Izvješće Haškoga suda, koje pokriva razdoblje od augusta 2002. do srpnja 2003., navodi da je Hrvatska pomogla Sudu pri ekshumacijama i forenzičkim ispitivanjima te da se pristup arhivima i svjedocima poboljšava. U Izvješću se naglašava kako ipak "još uvijek postoje problemi u dobivanju žurnog pristupa specifičnim dokumentima u svrhu tekućih istraga". U pozitivnu stranu suradnje Izvješće ubraja i to što su hrvatske vlasti pronašle i uhapsile bjegunca Ivicu Rajića. Izvješće kaže da dobro napreduje suradnja između Haškog tužiteljstva i hrvatskog državnog odvjetnika u pogledu suđenja za ratne zločine pred hrvatskim sudovima. (Hina) sl br

TIME: ARAFAT BOLUJE OD RAKA ŽELUCA

Tjednik "Time" u četvrtak je objavio, pozivajući se na izvor u Ramalahu, sjedištu palestinskih vlasti, kako palestinski čelnik Jaser Arafat boluje od raka želuca. Izvor, koji je tražio da ostane neimenovan, dio je stožera generala Jasera Arafata. Glasine o pogoršanju zdravstvenog stanja palestinskog čelnika (74) proširile su se nakon što je nedavno u britanskom dnevniku "Guardianu" objavljena informacija da je Arafat pretrpio srčani udar. Međutim, diplomati i posjetitelji koji su Arafata vidjeli nedavno, opovrgavaju glasine ističući kako "njegova tajanstvena bolest" nije ništa nego "jača gripa". (Hina) bis br

DROBNJAK: HRVATSKA ĆE NASTAVITI BEZREZERVNU POTPORU ICTY-JU

Hrvatska će nastaviti pružati bezrezervnu potporu Haškom sudu (ICTY) i poduzeti mjere za progon počinitelja ratnih zločina ukoliko su u njezinom dosegu, rekao je u četvrtak u New Yorku stalni predstavnik Hrvatske pri Ujedinjenim narodima Vladimir Drobnjak ukazavši i na niz nedostataka u radu Suda. Govoreći na Općoj skupštini UN-a nakon godišnjeg izvještavanja Haškog suda koje je podnio predsjednik Suda sudac Theodor Meron, Drobnjak je naglasio kako je Hrvatska potpuno svjesna važnosti pune suradnje s ICTY-jem za uspješno dovršenje njegovih zadaća predviđenih do kraja 2010. godine. "Hrvatska će nastaviti pružati bezrezervnu, konkretnu potporu i osigurati svu neophodnu pomoć koju traži ICTY i Ured tužitelja", rekao je on. "Ona će poduzeti unutar svojih granica sve neophodne mjere za progon počinitelja ratnih zločina, ukoliko su u dosegu njezinog pravosudnog sustava", rekao je Drobnjak. Glede optuženog umirovljenog hrvatskog generala Ante Gotovine koji je još na slobodi, Drobnjak je kazao kako Hrvatska redovito obavještava haško Tužiteljstvo o aktivnostima koje poduzima kako bi otkrila gdje se krije. On je također ukazao na to da između Hrvatske i ICTY-ja nema neriješenih problema u pogledu žurnog osiguravanja traženih dokumenata. Veleposlanik Drobnjak je ukazao na niz nedostataka u radu Haškoga suda koji je skup i nedovoljno učinkovit i upozorio da su neke interpretacije haškog Tužiteljstva shvaćene kao iskrivljavanje povijesnih činjenica. Drobnjak je rekao da određene interpretacije haškog Tužiteljstva povijesnih okolnosti i političke geneze sukoba u bivšoj Jugoslaviji kao i karaktera vojnih operacija nisu bile u potpunosti u skladu s rezolucijom Opće skupštine UN-a o okupiranim teritorijima Hrvatske i duhom rezolucija Vijeća sigurnosti. Isto vrijedi i za neke optužnice, kazao je Drobnjak, koje su oni koji su živjeli i patili tijekom rata na području bivše Jugoslavije uočili kao iskrivljavanje stvarnosti u pogledu "stvarnih arhitekata ratnih zločina u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini". Drobnjak je kazao kako Hrvatska, unatoč nesavršenostima, odaje priznanje radu Haškoga suda i postignućima u njegovim naporima da privede pravdi odgovorne za ratne zločine na području bivše Jugoslavije bez obzira na njihovu nacionalnost. Govoreći o strategiji okončanja rada Haškog suda, prema kojoj bi do kraja 2004. trebale biti završene sve istrage, do kraja 2008. suđenja, a do kraja 2010. žalbeni postupci, Drobnjak je rekao kako ona približava ostvarenje učinkovite i uspješne misije Suda. Glede dovršenja istraga do kraja 2004. Drobnjak je kazao kako će to pridonijeti spriječavanju štetnih političkih napetosti u zemljama s područja bivše Jugoslavije. Drobnjak je kazao kako Hrvatska podržava napore, u okviru izlazne strategije Haškog suda, da se suđenja za ratne zločine dovedu na lokalnu razinu i napore koje čini Sud da pomogne nacionalnim pravosuđima da sude u tim slučajevima. Hrvatska provodi istragu ili suđenja u brojnim slučajevima ratnih zločina, rekao je Drobnjak. Također je donijela zakon o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom (ICC) koji ojačava mogućnosti zemlje i za progon ratnih zločina, kazao je on dodajući da je Hrvatska spremna usko surađivati s ICTY-jem u suđenjima za ratne zločine. Govoreći o nedostacima u radu Suda Drobnjak je upozorio kako se ICTY ne može pohvaliti najvišom učinkovitošću unatoč napretku ostvarenom u posljednje vrijeme, te kako je s godišnjim proračunom od preko 1 milijarde dolara vrlo skup. Budući su suđenja udaljena od zemalja i zajednica u kojima su zločini počinjeni, ona ponekad ne uspiju dovesti do punog utjecaja na lokalne zajednice, napomenuo je on. Drobnjak je kazao kako je jedan od problema ICTY-a to što ne dodjeljuje kompenzacije osobama krivo optuženim i oslobođenim. "Hrvatska vjeruje da bi ovlasti Suda trebale biti proširene donošenjem odgovarajućih postupaka koji bi omogućili dodjeljivanje kompenzacije krivo optuženima, suđenim i zatvorenim osobama", kazao je Drobnjak. Veleposlanik Drobnjak je također kazao kako bi trebalo dopustiti da osobe osuđene na ICTY-ju služe kaznu u zemljama regije, uključujući Hrvatsku. (Hina) sl br