PERUANSKI putnički zrakoplov s 42 putnika i četvero članova posade srušio se na domaćem letu 30 kilometara od svog odredišta u središnjem Peruu, ali postoji zasad nepotvrđena informacija da su svi preživjelih.

Obilna kiša u džungli Amazone na ivici Anda prisilila je peruansku vojsku da prekine svoju zračnu potragu za zrakoplovom kao i spasilačke ekipe na tlu koje su pretraživale teško prohodno područje unatoč vijestima da možda ima preživjelih.

Zrakoplov Fokker 28, peruanskog avioprijevoznika TANS letio je iz obalnog grada Chiclaya u 250-km istočnije smješten Chachapoyas, kada je pilot javio o poteškoćama u letu. Nedugo nakon toga zračna kontrola izgubila je radio vezu sa zrakoplovom, dok je prilazio sletnoj stazi na odredištu.

Čovjek koji se predstavio kao Manuel Trigoso, ime koje se nalazi na putničkoj listi TANS-ovog leta 1396, nazvao je s mobitela vlasti u Chachapoyasu i rekao je da je avion uspio izvesti prisilno slijetanje i da su svi preživjeli.

Zasad izvještavanje o preživjelima nije potvrđeno.

IZJAVE oko Ljubljanske banke Zagreb, odnosno tome tko je zadužen za 130.000 malih štediša i njihovih već 12 godina blokiranih 150 milijuna eura, najave su 'novog zahlađenja' odnosa između dviju Slovenije i Hrvatske, piše danas slovenski tisak.

Kako u svom današnjem broju piše ljubljansko 'Delo', slovenski vođa sukcesijskog tima Rudolf Gabrovec u četvrtak je, odgovarajući na negativne ocjene što su ih njegove tvrdnje da je Hrvatska još 1991. godine prihvatila 'teritorijalni princip' za vraćanje starih deviza i da je pitanje Ljubljanske banke Zagreb 'sukcesijski' problem izazvale u Zagrebu svoje teze samo ponovio i precizirao, formuliravši ih još oštrije.

'Tek je Bečki sporazum o sukcesiji potpisan u lipnju 2001. definirao da je jamstvo federacije bivše SFRJ sukcesijsko pitanje, definirao je prosječni datum i dan proglašenja nezavisnosti, ne upuštajući se u akcije pojedinih država nakon tog datuma', izjavio je za 'Delo' Gabrovec.

'Mi smo od lani' - tvrdi u razgovoru za 'Delo' slovenski vođa sukcesijskog tima - zaključili da ćemo zato ispitati svu dokumentaciju da bismo ponovo konstatirali kakvo je bilo stanje stvari na dan kad su pojedine države proglasile svoju nezavisnost i kako su na svojem teritoriju na taj dan definirale financijska pitanja. Analiza o Hrvatskoj i pravno mišljenje koje smo donijeli oslanja se na te konstatacije. Mišljenje međunarodnih pravnika, pripremljeno u Europskom parlamentu, tek je kasnije konstatiralo da jamstvo federacije treba uključiti u bečki sporazum o nasljedstvu.

Zato nije pitanje jesmo li nešto na vrijeme otkrili ili nego o pitanju što se i kako dijeli, a to je definirao tek Bečki sporazum', rekao je Gabrovec na pitanje slovenskog lista kako to da Slovenija do sada nije 'otkrila' spomenute hrvatske dokumente na koje se sada poziva u svojoj tvrdnji.

Bez obzira što Hrvatska do sada nije ratificirala Bečki sporazum o nasljedstvu - tvrdi Gabrovec - 'svi su građani koji su na dan hrvatskog osamostaljenja imali deviznu štednnu knjižicu na teritoriju republike Hrvatske bili zaštićeni na isti način. Republika Hrvatska dala je jamstvo svakoj štednoj knjižici i svakom štediši posebice. Jamstvo nije bilo dano ustanovi ili nekoj banci', tvrdi Gabrovec.

I nekadašnji slovenski guverner centralne banke France Arhar rekao je za 'Delo' kako je Gabrovčeva izjava 'na istoj liniji koju je Slovenija zastupala od samog početka'.

'Nesporno je riječ o pravnom odnosu štediša-banka, a s nastankom nove države (Hrvatske) nastao je i novi javno-pravni odnos. Hrvati, koji su primili devizne uštede i jamstvo za te uštede, sada se pozivaju da iz tog naslova imaju regresni zahtjev i ne priznaju teritorijalno načelo', izjavio je za 'delo' Arhar koji tvrdi da je 1999. godine prilikom jedne rasprave u hrvatskom Saboru čuo neke zastupnike koji su navodili da je rješenje za štediše Ljubljanske banke Zagreb 'u nekadašnjoj federaciji i Narodnoj banci Jugoslavije, a ne u Ljubljani'.

Slovenska agencija STA prenijela je sinoć i komentar iz današnjeg izdanja mariborskog lista 'Večer' u kojem se tvrdi da Gabrovčeva izjava o Ljubljanskoj banci u Zagrebu 'nije slučajna jer u politici i diplomaciji ništa nije slučaj'.

'Očito se je nova posada koja od ove godine upravlja Slovenijom odlučila za agresivniji nastup u vezi nekih dugogodišnjih problema. Slovenija je pred važnim odlukama o ulasku u NATO i EU, a zamrznuti devizni depoziti koje zahtijevaju hrvatski i bosanski štediše nisu dobra preporuka ni za domaću javnost niti za Bruxelles', piše u komentaru 'Večera'.

STA prenosi i komentar poslovnog lista 'Finance' u kojemu se među ostalim tvrdi da će najnovija politička polemika oko Ljubljanske banke smanjiti mogućnosti Terma Čatež da uđu u privatizaciju Sunčanog Hvara, ali i smanjiti rejting u Hrvatskoj i drugim potencijalnim slovenskim investitorima.

'Iako je pravno mišljenje o Ljubljanskoj banci Zagreb i obvezama prema štedišama što ga je u srijedu prezentirao Gabrovec vjerojatno nepovezano s novim premijerom Ropom koji nije sudjelovao u izradi takvog mišljenja, stvar je ipak sasvim u stilu novog predsjednika vlade: Udariti odmah, a onda diktirati tempo', prenosi komentar 'Financa' slovenska tiskovna agencija STA.