ARHIVA

Indijski inspektor: Domagoj je vrlo vjerojatno bio pod utjecajem droge

ŠEF policije indijskog grada Calanguta, Nolasco Raposa, gotovo je siguran da je smrt Domagoja Šeksa, sina predsjednika hrvatskog Sabora, posljedica nesretnog slučaja, te smatra kako je tragično preminuli mladić "vrlo vjerojatno bio pod utjecajem droge". Indijska pokrajina Goa poznata je po trance partyima na kojima se okupljaju ljubitelji elektronske glazbe iz cijelog svijeta, a uzimanje raznih vrsta droge na takvim partyima je gotovo pravilo. Novinar Večernjeg lista razgovarao je s Raposom, policijskim inspektorom i šefom policije Calangute, koji je kazao kako će rezultati testiranja Domagojeve krvi na alkohol i droge biti poznati tek za dva mjeseca. Iako je Raposo ustvrdio kako na području za koje je nadležna njegova policijska uprava "nema droge", novinaru "Večernjeg" su pola sata nakon te izjave lokalni dileri ponudili sve moguće vrste droge, od marihuane pa sve do kokaina i heroina. Raposo je kazao kako su prijatelji Domagoja Šeksa, koji su s njim doputovali iz Hrvatske, još uvijek u Indiji, ali je odbio kazati gdje su, jer im je navodno obećao da će ih pokušati sakriti od "sedme sile". "Mogu vam reći da se neće uskoro pojaviti u Hrvatskoj." - kazao je Raposo. Podsjetimo, 24 sata su u srijedu prenijele izjavu indijske novinarke Prachi Bari, koja je kazala da se godišnje zabilježi stotinjak slučajeva smrti poput ovoga. "Slučajeva poput ovog u Goi dogodi se stotinjak na godinu. Nama gotovo da i nisu zanimljiva jer je uzrok takvog utapanja u pravilu jednak - mladi na kupanje odlaze nakon prekomjernog konzumiranja droge i alkohola, što često ima tragičan završetak" - kazala je indijska novinarka. (Foto: Večernji list)

Nema suglasnosti da je Hrvatska ispunila uvjete za početak pregovora

LUKSEMBURŠKO predsjedništvo zaključilo je nakon rasprave veleposlanika EU-a u Bruxellesu da nema suglasnosti u ocjeni je li Hrvatska ispunila uvjete suradnje s Haškim sudom, javlja Reuters. Rezimirajući raspravu na Odboru stalnih predstavnika (COREPER) o mogućnosti otvaranja pregovora s Hrvatskom sljedeći tjedan, "predsjedništvo je zaključilo da nema suglasnosti da su ispunjeni uvjeti suradnje s Haškim sudom i to namjerava reći Hrvatima", prenosi Reuters izjavu jednog europskog diplomata. Većina zemalja članica izjasnila se ili se složila s odgodom pregovora jer Hrvatska nije uhapsila i izručila odbjeglog generala Antu Gotovinu Haškom sudu, navodi Reuters. U sljedeći utorak, COREPER će održati još jedan pripremni sastanak, za koji će luksemburško predsjedništvo pripremiti prijedlog zaključaka o Hrvatskoj. Konačnu odluku o otvaranju ili odgodi pristupnih pregovora s Hrvatskom donijet će ministri vanjskih poslova u srijedu 16. ožujka.

SKUPINA PUTNIKA IRANSKOG PORIJEKLA ZAUZELA ZRAKOPLOV U BRUXELLESU

Skupina putnika iranskog porijekla odbila je u četvrtak izaći iz zrakoplova u zračnoj luci u Bruxellesu znak protesta protiv vlade u Teheranu. Glasnogovornica tamošnje policije Els Cleemput je rekla da se 59 nenaoružanih putnika obratilo vlastima nakon što su ostali putnici i posada napustili "Lufthansin" zrakoplov koji je došao iz Frankfurta. "Mi želimo da Europska unija ukloni islamske čelnike iz Irana. Želimo ukloniti mule s vlasti", rekao je putem mobilnog telefona agenciji Reuters Armin Atshgar, protestnik u zrakoplovu. Atshagr, koji je rekao da ima belgijsku putovnicu, dodao je da on i drugi protestnici neće napustiti zrakoplov dok ne razgovaraju s nekim članom Europskog parlamenta. "Oni svi imaju europske putovnice, ali su vjerojatno iranskog porijekla", rekla je Cleemput i ocijenila da su njihovi motivi nedvojbeno politički. Policija je priopćila i da su protestnici odbili hranu. Belgijska televizija RTL izvijestila da je riječ o skupini iranskih monarhista te da su policiji predali izjavu u kojoj protestuje radi odnosa Europske unije s Islamskom Republikom Iranom. Zračni promet u bruxelleskoj zračnoj luci nastavio se normalno odvijati a drugom zrakoplovu je bilo dopušteno da pristane u susjednom djelu pristaništa, što pokazuje da vlasti ne smatraju da protestnici predstavljaju prijetnju. (Hina) xakoz ydj

BILLA CLINTON USPJEŠNO OPERIRAN

Bivši američki predsjednik Bill Clinton (58) "odmara se" pošto je u četvrtak ujutro u bolnici u New Yorku uspješno podvrgnut kirurškom zahvatu u predjelu srca. Operacija kojom je trebalo "ukloniti sekret i ožiljke od prošle operacije u predjelu srca" uspješno je završena i Clinton se "odmara", navodi se u priopćenju prezbiterijanske bolnice u New Yorku. Operacija je trajala dva sata, a kirurzi će naknadno održati konferenciju za tisak o zdravstvenom stanju bivšeg predsjednika. Clinton treba ostati u bolnici od tri do deset dana. Bivšem demokratskom predsjedniku Sjedinjenih Država (1993-2001.) 6. rujna je ugrađena četverostruka srčana premosnica, pošto je osjećao bol u prsima i imao teškoće s disanjem. Nakon te operacije Clinton se brzo vratio poslu. Predsjednik George W. Bush zamolio ga je da zajedno s Georgeom Bushom starijim prikupi privatne donacije za pomoć žrtavama tsunamija u jugoistočnoj Aziji. Clinton je u februaru bio u dužem obilasku tih azijskih zemalja. (Hina) xvrad ydj

FINI: ODGODA PREGOVORA S HRVATSKOM "BOLNA, ALI NUŽNA"

Šef talijanske diplomacije Gianfranco Fini rekao je u četvrtak da je odluka Europske unije o odgodi početka pristupnih pregovora s Hrvatskom "bolna, ali nužna". Riječ je o "bolnoj, ali nužnoj odluci nakon posljednjeg izvještavanja" glavne haške tužiteljice, rekao je Fini u priopćenju, a prenosi francuska agencija AFP. "Italija se nada da će vlasti u Zagrebu pojačati suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine na tlu bivše Jugoslavije (ICTY) i da će ubrzo nakon toga početi pregovori o ulasku Hrvatske u Europsku uniju", dodao je Fini. Luksemburško predsjedništvo zaključilo je nakon rasprave veleposlanika EU-a u četvrtak u Bruxellesu da nema suglasnosti u ocjeni je li Hrvatska ispunila uvjete suradnje s Haškim sudom (ICTY). Rezimirajući raspravu na Odboru stalnih predstavnika (COREPER) o mogućnosti otvaranja pregovora s Hrvatskom sljedeći tjedan, "predsjedništvo je zaključilo da nema suglasnosti da su ispunjeni uvjeti suradnje s Haškim sudom i to namjerava reći Hrvatima", izjavio je jedan europski diplomat za Reuters. Konačnu odluku o tom pitanju, za koju moraju glasovati sve države članice, donijeti će u srijedu šefovi diplomacije EU-a. Europski čelnici odlučili su na summitu u prosincu da će pregovori s Hrvatskom početi 17. ožujka uz uvjet da Zagreb do tada pokaže punu suradnju s ICTY-jem. No, tu suradnju ometa činjenica da Zagreb još nije izručio odbjeglog hrvatskog generala Antu Gotovinu kojeg je ICTY optužio za ratne zločine. (Hina) xvrad ydj

Mesić: Još uvijek moguće naći formulu za početak pregovora

HRVATSKI predsjednik Stipe Mesić ocijenio je u četvrtak u Madridu da još postoji mogućnost da se pronađe formula koja bi Hrvatskoj omogućila da s Europskom unijom počne pregovore o članstvu unatoč zamjerkama zbog nepotpune suradnje s Haškim sudom (ICTY). "Mislim da možemo naći formulu prema kojoj bi bili zadovoljni svi, mi da još obavimo određene korake, a Europa da nas primi u svoj krug, da počnu pregovori", rekao je Mesić nakon sastanka s luksemburškim premijerom Jean-Claudeom Junckerom, trenutačno predsjedavajućim Europske unije. Dio članica EU s Velikom Britanijom na čelu želi odgodu pregovora zakazanih za 17. ožujka jer Hrvatska nije ispunila svoju obvezu lociranja i izručenja haškoga optuženika generala Ante Gotovine ICTY-u. U razgovoru s Junckerom razmatrani su koraci koji bi omogućili rješavanje tog problema, rekao je Mesić. "Kako će to ići, to ćemo znati u narednih nekoliko dana", rekao je Mesić. Predsjednik Republike završio je svoju današnju seriju bilateralnih sastanaka u sklopu sudjelovanja na međunarodnoj konferenciji o terorizmu razgovorom s bivšim slovenskim predsjednikom Milanom Kučanom s kojim je razmotrio stanje u regiji i bilateralna pitanja. Mesić se također sastao s predsjednikom Švicarske konfederacije Samuelom Schmiedom, a prethodno i s predsjednikom SCG Svetozarom Marovićem, španjolskim premijerom Jose Zapaterom te s njemačkim i francuskim ministrima vanjskih poslova Joschkom Fischerom i Michelom Barnierom.

DALAJ LAMA: TIBET MOŽE OSTATI DIO KINE

Duhovni vođa Tibetanaca Dalaj lama, na kojeg vlada u Pekingu gleda kao na živući simbol separatističkih težnji Tibeta, u četvrtak je izjavio da su on i njegovi sljedbenici spremni na to da Tibet ostane dio Kine, ističući da jedino što želi jest veća autonomija. "Još jednom želim kineskim vlastima poručiti da će se, dok sam ja odgovoran za tibetanske poslove, vlada u egzilu zalagati za tzv. srednji pristup i da neće tražiti nezavisnost Tibeta", kazao je Dalaj lama. "Voljni smo ostati unutar Narodne republike Kine", dodao je duhovni vođa Tibeta. Analitičari u njegovim izjavama vide daljnje omekšavanje stajališta prema Kini i pokušaje da se Pekingu olakša rješavanje tog dugoročnog problema. "Dalaj lama želi u stvari Kini dati priliku da dostojanstveno riješi problem Tibeta gdje se nametnula poput kolonijalnog gospodara. No, kineski su dužnosnici i prije propustili takve šanse te sumnjam da će i sada pozitivno odgovoriti na ovu najnoviju priliku", ocijenio je Vijay Kranti, stručnjak za odnose Tibeta i Kine. Dobitnik Nobelove nagrade za mir, Dalaj lama, koji je 1959. prebjegao u Indiju nakon neuspjele pobune i od tada u Dharamsali vodi vladu u egzilu, svoje je posljednje izjave dao prilikom godišnjeg obraćanja narodu, obilježavajući 46. godišnjicu pobune. Direktni kontakti između Tibetanaca u egzilu i Pekinga su prekinuti nakon što je 1993. godine zbog pobune u Tibetu suspendiran dijalog dviju strana. Prije dvije godine pregovori su obnovljeni u tišini. Dvije strane pokazuju interes za rješavanje tibetskog problema a ključnim se čini mogućnost da se Dalaj lama, pod određenim uvjetima, vrati u Lhasu. (Hina) xvk ysb